Prati nas

Vijesti

neodgovornost

Zagrepčani maskama i rukavicama zaštopali pročistač voda

Ako ste se ikad pitali što se događa sa svim onim zaštitnim maskama i rukavicama nakon upotrebe, odgovor bi vas mogao jako neugodno iznenaditi. Sav taj otpad završi u kanalizaciji gdje može prouzročiti priličnu štetu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Zagrebačke otpadne vode

Neobičan apel uputili su Zagrepčanima djelatnici Otpadnih voda. Naime, zbog bacanja dezinfekcijskih maramica, rukavica i maskica u kanalizaciju, postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda moralo se očistiti ručno, a stradale su i pumpe!

“Vrijeme karantene zbog pandemije Koronavirusa bilo je, a još uvijek je nezamislivo bez naših novih ‘rekvizita’ koji naš štite od virusa. A to su svakako maskice, rukavice, dezinfekcijske maramice, jednokratni ogrtači i slično. No dok nas s jedne strane štite, s druge strane zbog ljudske nepromišljenosti mogu uzrokovati drugu vrstu problema”, poručuju iz Otpadnih voda.


Naime,  problem se pojavio na Centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba 1. svibnja 2020. kada su se u ulaznoj vodi pojavile crne grudice, te su zaposlenici uređaja morali otvoriti fine rešetke i crpke nakon nastalog tehničkog kvara.

Prizor svakako nije bio privlačan! Peraje na finim rešetkama bile su djelomično neispravne, crpke blokirane. Uzrok oštećenja bilo je lako utvrditi; bile su to ogromne, teške nakupine dezinfekcijskih maramica, tekstila, respiratornih maski, silikonskih rukavica koje su se omotale oko lamela rešetki i u pumpama.

Valja naglasiti kako svi ti materijali imaju visoku vlačnu čvrstoću , zbog čega se ne raspadaju u vodi, zalijepe se u velike grude u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda i uzrokuju puno problema.  Primjerice u ovom slučaju naši zaposlenici su sve te blokade unutar uređaja morali prvo ukloniti ručno, da bi se tek onda moglo pristupiti popravku te pustiti začepljene pumpe u daljni rad. Dakako, takvi radovi u vrijeme uzrokovane Koronakrizom predstavljaju poseban izazov te su izvedeni pod posebnim sigurnosnim mjerama. Kako ne bi došlo do novih situacija ovoga tipa apeliramo i pozivamo građane na odgovorno ponašanje te da ne bacaju ništa što nije razgadivo u svoje toalete i kanalizaciju!

NE BACATI U TOALET:

  • vlažne maramice za čišćenje i dezinfekcijske maramice
  • respiratorne maskice, rukavice od lateksa
  • odjeću, čarape, krpe za čišćenje-pamuk, štapiće za uši, vate, pelene za jednokratnu upotrebu
  • britvice i druge plastike
  • pjesak za životinje
  • lijekove, prazne kutije i ambalaže
  • iskorištena ulja,kočna ulja, antifriz iz hladnjaka, kiseline akumulatora
  • lakove, razrjeđivače, emulzijske boje, tekućine za ukiseljenje izbjeljivanje
  • pesticide

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP