Prati nas

Vijesti

Ne potpisujte!

Kod raskidanja dosmrtnih ugovora smrt je brža od pravde

Čak i unatoč poduzetim mjerama opreza, stariji ljudi nisu uvijek u potpunosti svjesni što su potpisali te se žale na nepoštivanje odredbi ovog ugovora.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako brinuti o starim roditeljima?
foto: Fabrizio Verrecchia/Unsplash

Nakon očeve smrti J. Š. iz Imotskog pokrenula je sudski postupak vezan uz dosmrtni ugovor o uzdržavanju koji je njezin otac potpisao sa svojom prijateljicom koja je odmah uselila u njegovu kuću i već oglasila prodaju. To su uspjeli zaustaviti zabilježbom na čestici, ali parnica traje već četiri godine i ne nazire joj se skori završetak.

Kako piše Glas umirovljenika, nažalost, to je samo jedna od mnogih sličnih priča i to s vrlo slabim izgledima za pozitivan ishod po tužitelje. Dosmrtno uzdr­žavanje je najprijeporniji institut Zakona o obveznim odnosima.


Sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju jedan je od zakonski dopustivih načina na koji si osobe koje više nisu u stanju brinuti o sebi, a posjeduju neku imovinu, mogu osigurati skrb. Takvim se ugovorom obvezuje jedna strana uzdržavati drugu stranu do njezine smrti, a ta se druga strana obvezuje odmah po potpisu ugovora prenijeti joj svoju imovinu.

Dakle, učinak ovog ugovora nastupa u trenutku njegovog zaključenja, a davatelj uz­državanja stječe vlasništvo imovine koja je predmet ugovora još za života primatelja uzdržavanja. I tu je razlika ovog ugovora od ugovora o doživotnom uzdržavanju kod kojeg se predaja imo­vine odgađa do smrti primatelja uzdržavanja. Nemojte nikada potpisati takav ugovor! Odmah gubite imovinu, a uzdržavatelj je odmah može prodati.

Tako se dogodilo i A. M. iz Sesveta koja je za odlazak u jedan obiteljski dom u Dubravi potpisala dosmrtni ugovor za protuuslugu smještaja u dom bez naknade. Njezinu kuću su vlasnici doma odmah prodali i to investirali u prošire­nje kapaciteta doma. Nakon tri godine su morali zatvoriti obiteljski dom i svi su korisnici iselili, a A. M. su smjestili u garažu iza kuće i tri puta dnevno, kao psu, joj donosili hranu. Zabranili su joj i posjete, a odbijali su je smjestiti u gradski dom na svoj trošak, iako je to bila njihova obveza prema ugovoru.

Upravo iz razloga što davatelj uzdržavanja odmah nakon sklapanja ugovora može upisati nekretnine u zemljišne knjige, pri sklapanju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju treba biti jako pažljiv. Na strani primatelja uzdržavanja osobito su ugrožene starije osobe, često bez obitelji, kojima je potrebna pomoć u svakodnev­nom životu, a otežano im je ostvarivanje pravne zaštite i nema ih tko posavjetovati.

Čak i unatoč poduzetim mjerama opreza, stariji ljudi nisu uvijek u potpunosti svjesni što su potpisali te se žale na nepoštivanje odredbi ovog ugovora. Prema istraživanju koje je 2019. proveo Ured Pučke pravobraniteljice, samo sedam posto starijih znaju koja je razlika između doživotnog i dosmrtnog uzdržavanja. Većina ne bi imala pojma kakav ugovor potpisuje.

Istina, Zakonom o obveznim odnosima predviđena je moguć­nost raskida ovog ugovora. Stranke uvijek mogu sporazumno raskinuti ugovor, pri čemu se mogu sporazumjeti da svaka vrati ono što je već primila od druge strane. Međutim, ako davatelj uzdržavanja ne pristane na sporazum, primatelju uzdržavanja preostaje samo sud, no on zbog svojih godina, zdravlja, neupu­ćenosti i troškova parničenja najčešće nije u stanju upuštati se u dugotrajne sporove, a osim toga praktički mogu završiti na ulici.

Ako ugovorne strane žive zajedno, a njihovi se odnosi toliko poremete da zajednički život postane nepodnošljiv, svaka strana može zahtijevati od suda da raskine ugovor. Prema sudskoj praksi, nije uvijek nužno da primatelj i davatelj uzdržavanja zaista zajed­no i žive, ali je potrebno da su svakodnevno povezani u smislu ispunjavanja ugovornih odredbi.

Za odluku o raskidu bitno je da postoji poremećenost odnosa zbog koje je zajednički život nepodnošljiv, te nije važno je li do poremećenosti došlo krivnjom ugovornih strana, treće osobe ili zbog objektivnih razloga.

Adam i supruga su potpisali dosmrtni ugovor s pri­vatnim domom u Bjelovaru i time za svoj stan u zagre­bačkoj Dubravi dobili na korištenje dvije sobe u Domu. Stan je odmah prodan. Kad je supruga preminula za niti tri mjeseca, ostala mu je njegova soba. Kako se sukobio s vlasnikom zbog nemarnog tretmana supruge, on ga je nakon tri mjeseca izbacio na ulicu. Osamdesetjednogodišnji Adam je sada podstanar sa 3.000 kuna mirovine i vodi sudski spor protiv doma.

Svaka strana može zahtijevati raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava ili neuredno ispunjava svoje obveze, što je možda i najčešći razlog raskida ovih ugovora. Neispunjavanje ugovornih obveza može se odnositi bilo na obveze davatelja, bilo na obveze primatelja uzdržavanja, no kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju u praksi je mnogo češće da davatelj ne ispunjava svoje obveze.

Naime, budući da vlasništvo nad imovinom primatelja uzdržavanja davatelj stječe već u trenutku potpisa ugovora, znatno je smanjena mogućnost primatelja uzdržavanja da umanji vrijednost ili otuđi predmet ugovora.

Pravo na raskid ugovora o dosmrtnom uzdr­žavanju kao i ugovora o doživotnom uzdržavanju ne zastarijeva. Raskid ugovora o dosmrtnom uzdržavanju moguć je i zbog promijenjenih okolnosti koje otežavaju ili onemogućavaju nje­govo ispunjenje, pri čemu se primjenjuju opće odredbe Zakona o obveznim odnosima o izmijenjenim okolnostima.

Kada dođe do takvih okolnosti, ugovor bi prvo trebalo izmijeniti, ako je to s obzirom na namjere ugovornih stranaka moguće. Ako nije, ugo­vor se raskida.

Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju može prestati i smrću davatelja uzdržavanja. Naime, u tom slučaju, prava i obveze iz ovog ugovora prelaze na nasljednike davatelja uzdržavanja, ako oni na to pristanu. Ako ne pristanu, ugovor se raskida, a nasljednici nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdržavanje te su dužni vratiti primatelju uzdržavanja ono što je na temelju toga ugovora stekao davatelj uzdržavanja.

Primatelj uzdržavanja u nepovoljnijem je položaju, a sudski raskid ugovora dovodi do još nepovoljnijeg položaja primatelja uzdržavanja, jer vrlo često zbog dužine postupka ni ne doživi okončanje istog. (Sunčica Polovina Jurca, Glas umirovljenika)

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP