Prati nas

Zdravlje

hoću li postati dementan?

Neurotičnost povećava, a otvorenost smanjuje rizik od demencije

Rizik za razvoj problema s pamćenjem je složen, a ovisi i o genetskoj predispoziciji i o načinu života. No znanstvenici su sada otkrili i kod kojih tipova osobnosti je rizik za razvoj demencije najveći, a kod kojih najmanji.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Gerd Altmann/Pixabay

Hoćemo li oboljeti od demencije ili nećemo ovisi o puno faktora: genetskoj predispoziciji, ali i načinu života. No znanstvenici su ustanovili da bi i određene crte osobnosti mogle otkriti hoćete li razviti demenciju, piše portal Živim.hr.

Do tog su otkrića došli prateći 524 odrasle osobe  u dobi od 65 i više godina tijekom tri godine. Analizirali su pet crta osobnosti i njihovu povezanost s predementnim stanjima, koja se nazivaju sindromom motoričko-kognitivnog rizika (MCR) i sindromom blagog kognitivnog poremećaja (MCI).


MCR često uzrokuje usporavanje brzine hoda, ali i slabljenje kognitivnih funkcija, dok MCI uzrokuje blagi, ali primjetan pad u kognitivnim sposobnostima, uključujući pamćenje i obavljanje zadataka.

Neurotičnost povećava rizik, a otvorenost smanjuje.

Crte osobnosti koje su znanstvenici analizirali su: neurotičnost, ekstraverziju (brzo prilagođavanje osobe novoj sredini), savjesnost, srdačnost i otvorenost.

Od 524 ispitanika njih je 38 razvilo MCR, a 69 MCI, a autori studije su utvrdili da je neurotičnost povezana sa 6 posto povišenim rizikom za neamnestički MCI.

Istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Journal of American Geriatrics Society, je pokazalo da je otvorenost povezana sa 6 posto nižim rizikom za razvoj MCR-a.

Slabljenje kognitivnih sposobnosti

Kod neamnestičkog tipa MCI pamćenje ostaje netaknuto, no jedna ili više drugih kognitivnih sposobnosti – poput govora, vizualno-prostornih vještina ili izvršavanja zadataka su oslabljeni. Niti jedna od analiziranih crta ličnosti nije se pokazala povezanom s MCI općenito ili s amnestičkim MCI.

Autorica istraživanja, Emmeline Ayers s Albert Einstein College of Medicine, kaže da su potrebna dodatna istraživanja koja bi dokazala da crte osobnosti imaju neovisnu ulogu u riziku za razvoj predementnih sindroma ili za zaštitu od njihova razvoja.

Demencija skraćuje životni vijek

Znanstvenici iz ustanove Alzheimer’s Research UK su nakon ove studije pozvali i druge istraživače da se pozabave vezom između crta osobnosti i razvoja demencije. Voditeljica istraživanja u Alzheimer’s Research UK, dr. Sara Imariso, kaže da je jako važno razumjeti i prepoznati ranu fazu problema s pamćenjem. Iako takvi problemi ne utječu jako na dnevne aktivnosti, mogu prethoditi razvoju demencije. Ovo istraživanje je još jedna potvrda postojećih dokaza veze između crta osobnosti i slabljenja kognitivnih funkcija, no još nije poznat uzrok te povezanosti.

Rizik za razvoj problema s pamćenjem je složen i ne može se svesti samo na karakteristike osobnosti, već se vjerojatno radi o kombinaciji dobi, gena i načina života. Nema sigurnog načina da se prevenira MCI niti posebne terapije protiv demencije, kao ni načina da se poprave oštećenja na mozgu do kojih je već došlo. Ipak, terapije mogu pomoći u usporavanju progresije bolesti.

Obično se savjetuju, uz lijekove, i promjene u načinu života, poput prelaska na zdraviju prehranu, mršavljenje, prestanak pušenja, održavanje tjelesne forme i smanjenje unosa alkohola. Podrška u obliku psihoterapije, okupacijske terapije i terapije govora i jezika također je dobrodošla, no unatoč svim oblicima pomoći, demencija ipak znatno skraćuje očekivani životni vijek. Prosječno preživljenje nakon dobivene dijagnoze je oko 4 godine, a mnogi ljudi umru zbog komplikacija uslijed demencije, poput pneumonije ili moždanog udara.

Negativan način razmišljanja povećava rizik od demencije?

Nova studija britanskih znanstvenika pokazala je da kod osoba koje u kasnijoj životnoj dobi učestalo razmišljaju na negativan način može doći do pada kognitivnih funkcija i većeg taloženja dvaju štetnih proteina koji se smatraju odgovornima za razvoj Alzheimerove bolesti, piše CNN.

“Vjerujemo da učestalo negativno razmišljanje može predstavljati novi faktor rizika za razvoj demencije”, rekla je voditeljica istraživanja, dr. Natalie Marchant, psihijatrica i viša znanstvena suradnica na odjelu za mentalno zdravlje londonskoga University Collegea.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP