Prati nas

Zdravlje

hoću li postati dementan?

Neurotičnost povećava, a otvorenost smanjuje rizik od demencije

Rizik za razvoj problema s pamćenjem je složen, a ovisi i o genetskoj predispoziciji i o načinu života. No znanstvenici su sada otkrili i kod kojih tipova osobnosti je rizik za razvoj demencije najveći, a kod kojih najmanji.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Gerd Altmann/Pixabay

Hoćemo li oboljeti od demencije ili nećemo ovisi o puno faktora: genetskoj predispoziciji, ali i načinu života. No znanstvenici su ustanovili da bi i određene crte osobnosti mogle otkriti hoćete li razviti demenciju, piše portal Živim.hr.

Do tog su otkrića došli prateći 524 odrasle osobe  u dobi od 65 i više godina tijekom tri godine. Analizirali su pet crta osobnosti i njihovu povezanost s predementnim stanjima, koja se nazivaju sindromom motoričko-kognitivnog rizika (MCR) i sindromom blagog kognitivnog poremećaja (MCI).


MCR često uzrokuje usporavanje brzine hoda, ali i slabljenje kognitivnih funkcija, dok MCI uzrokuje blagi, ali primjetan pad u kognitivnim sposobnostima, uključujući pamćenje i obavljanje zadataka.

Neurotičnost povećava rizik, a otvorenost smanjuje.

Crte osobnosti koje su znanstvenici analizirali su: neurotičnost, ekstraverziju (brzo prilagođavanje osobe novoj sredini), savjesnost, srdačnost i otvorenost.

Od 524 ispitanika njih je 38 razvilo MCR, a 69 MCI, a autori studije su utvrdili da je neurotičnost povezana sa 6 posto povišenim rizikom za neamnestički MCI.

Istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Journal of American Geriatrics Society, je pokazalo da je otvorenost povezana sa 6 posto nižim rizikom za razvoj MCR-a.

Slabljenje kognitivnih sposobnosti

Kod neamnestičkog tipa MCI pamćenje ostaje netaknuto, no jedna ili više drugih kognitivnih sposobnosti – poput govora, vizualno-prostornih vještina ili izvršavanja zadataka su oslabljeni. Niti jedna od analiziranih crta ličnosti nije se pokazala povezanom s MCI općenito ili s amnestičkim MCI.

Autorica istraživanja, Emmeline Ayers s Albert Einstein College of Medicine, kaže da su potrebna dodatna istraživanja koja bi dokazala da crte osobnosti imaju neovisnu ulogu u riziku za razvoj predementnih sindroma ili za zaštitu od njihova razvoja.

Demencija skraćuje životni vijek

Znanstvenici iz ustanove Alzheimer’s Research UK su nakon ove studije pozvali i druge istraživače da se pozabave vezom između crta osobnosti i razvoja demencije. Voditeljica istraživanja u Alzheimer’s Research UK, dr. Sara Imariso, kaže da je jako važno razumjeti i prepoznati ranu fazu problema s pamćenjem. Iako takvi problemi ne utječu jako na dnevne aktivnosti, mogu prethoditi razvoju demencije. Ovo istraživanje je još jedna potvrda postojećih dokaza veze između crta osobnosti i slabljenja kognitivnih funkcija, no još nije poznat uzrok te povezanosti.

Rizik za razvoj problema s pamćenjem je složen i ne može se svesti samo na karakteristike osobnosti, već se vjerojatno radi o kombinaciji dobi, gena i načina života. Nema sigurnog načina da se prevenira MCI niti posebne terapije protiv demencije, kao ni načina da se poprave oštećenja na mozgu do kojih je već došlo. Ipak, terapije mogu pomoći u usporavanju progresije bolesti.

Obično se savjetuju, uz lijekove, i promjene u načinu života, poput prelaska na zdraviju prehranu, mršavljenje, prestanak pušenja, održavanje tjelesne forme i smanjenje unosa alkohola. Podrška u obliku psihoterapije, okupacijske terapije i terapije govora i jezika također je dobrodošla, no unatoč svim oblicima pomoći, demencija ipak znatno skraćuje očekivani životni vijek. Prosječno preživljenje nakon dobivene dijagnoze je oko 4 godine, a mnogi ljudi umru zbog komplikacija uslijed demencije, poput pneumonije ili moždanog udara.

Negativan način razmišljanja povećava rizik od demencije?

Nova studija britanskih znanstvenika pokazala je da kod osoba koje u kasnijoj životnoj dobi učestalo razmišljaju na negativan način može doći do pada kognitivnih funkcija i većeg taloženja dvaju štetnih proteina koji se smatraju odgovornima za razvoj Alzheimerove bolesti, piše CNN.

“Vjerujemo da učestalo negativno razmišljanje može predstavljati novi faktor rizika za razvoj demencije”, rekla je voditeljica istraživanja, dr. Natalie Marchant, psihijatrica i viša znanstvena suradnica na odjelu za mentalno zdravlje londonskoga University Collegea.

.

Zdravlje

Tajna dugog života? Puno ružmarina i vođenja ljubavi

Znanstvenici su otkrili da stanovnici Acciarolija imaju i izvrsnu cirkulaciju, posve neobično za njihovu dob. Naime, cirkulacija kod tih stogodišnjaka funkcionira jedna dobro kao kod Amerikanaca u dvadesetim i tridesetim godinama.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Svaki deseti stanovnik Acciarolija, malog mjestanca na jugu Italije, ima više od stotinu godina. Ovaj gradić, stotinjak kilometara udaljen od Napulja, ima tek 700 stanovnika, no to je malo mjesto zbog neobično dugovječnog stanovništva, bilo tema istraživanja Sveučilišta Sapineza iz Rima i Sveučilišta San Diego iz Kalifornije, piše Portal Big Think.

Znanstvenici su otkrili da Acciaroljani imaju i izvrsnu cirkulaciju, posve neobično za njihovu dob. Naime, cirkulacija kod tih stogodišnjaka funkcionira jedna dobro kao kod Amerikanaca u dvadesetim i tridesetim godinama. Pa u čemu je tajna?


Znanstvenici smatraju da je u pitanju vrlo niska razina adrenomedulina, hormona koji širi krvne žile. Taj se hormon s vremenom gomila i u prevelikoj količini ima suprotan učinak i sužava krvne žile. No ne i kod stanovnika Acciarolija jer njihove razine adrenomedulina ostaju niske čak i u poznoj dobi što ima pozitivan učinak na cirkulaciju, čak i onu kapilarnu.

Zašto imaju tako nisku razinu tog hormona, povezano je s više faktora. Kao prvo, oni jednu samo hranu iz svojeg vlastitog okoliša: ribu, zeca, piletinu. Također, jedu voće i povrće iz vlastitog uzgoja te ouno maslinovog ulja. Sve to čini ono što je poznato pod nazivom “mediteranska prehrana” koja je poznata kao jedna od najzdravijih na svijetu.

No ima još nešto. Ovi ljudi konzumiraju mnogo ružmarina. “Kad smo testirali ružmarin, u njemu smo pronašli desetke različitih spojeva”, kaže kardiolog sa Sveučilišta San Diego, doktor Alan Maisel. “Brojne studije su pokazale da kiseline iz ružmarina pomažu funkciji mozga pa i to doprinosi dugovječnosti onih koji ga redovito konzumiraju.”

Ipak, da pitate same stanovnike Acciarolija u čemu leži tajna njihovog dugog i zadovoljnog života, kazat će vam: “Seks! I to puno seksa!”

“Možda je dugovječnost doista povezana i s time. Tu je možda i dobar zrak te tzv. joie de vivre“, kaže doktor Maisel.

S time se slažu i znanstvenici sa Sveučilišta Wilkes iz Pennsylvanije koji su otkrili da osobe koje imaju česte seksualne odnose, imaju i višu razinu antitijela koja štiti od raznih zaraza. Osim toga, redovit seks snižava i krvni tlak što je jako bitno za zdravo srce.

“Jedna studija o seksualnim odnosima (ne masturbaciji, već odnosima) doista je pokazala da redoviti odnosi bitno utječu na snižavanje sistoličkog krvnog tlaka”, kazao je doktor Joseph J. Pinzone.

“Daljnja istraživanja trebala bi razotkriti još neke tajne dugog i zadovoljnog života te nam pomoći poboljšati klinički njegu starijih osoba”, kaže doktor Salvatore DiSomma sa Sveučilišta Roma.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP