Prati nas

Zdravlje

snaga misli

Učestale negativne misli povezane s razvojem Alzheimerove bolesti

Analiza podataka od 292 osobe pokazala je povezanost između ponavljajućih negativnih razmišljanja i kognitivnog propadanja te razvoja Alzheimerove bolesti. To nipošto ne znači da negativne misli uzorkuju bolest, ali se potvrdilo da one loše utječu na naše mentalno zdravlje.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: David Cassolato/Pexels

Najnovije istraživanje sugerira kako bi razvoj Alzheimerove bolesti mogao biti povezan s našim ranijim ponavljajućin negativnim mislima, piše Science Alert.

Studija je posebno analizirala “negativno razmišljanje koje se ponavlja” što nije isto kao i uobičajene tužne misli koje svi, s vremena na vrijeme, imamo. Radi se zapravo o kognitivnom procesu koji obuhvaća naše zabrinjavajuće i bujne misli.


Tim znanstvenika otkrio je da su ti obrasci opsesivnog, negativnog razmišljenj” povezani s kognitivnim propadanjem i nakupljanjem amiloidnih beta proteina povezanih s razvojem Alzheimerove bolesti.

Važno je naglasiti da je ovo istraživanje još u ranoj fazi te da korelacija ne mora nužno značiti i kauzalnost. Zbog toga se ne može reći da negativne misli uzrokuju Alzheimerovu bolest te da bismo se trebali prisiljavati misliti samo pozitivno kako bismo izbjegli razvoj ove demencije (iako postoje znanstveni dokazi koji govore da je korisno ne opterećivati se previše negativnostima).

Pa ipak, ova je studija vrlo zanimljiva te nam daje nov način sagledavanja potencijalnih uzroka Alzheimerove bolesti. “Razumijevanje faktora koji povećavaju rizik od razvoja Alzheimerove bolesti je ključno kako bismo povećali naše znanje o ovoj razornoj bolesti i kako bismo razvili strategiju za njezino sprečavanje”, rekla je Fiona Carragher, ravnateljica Društva za Alzheimerovu bolest. “Veza između ponavljajućih negativnih misli i kognitivnog propadanja je svakako zanimljiva, iako zahtijeva daljnja istraživanja.”

Znanstvenici su tijekom ove studije analizirali podatke o 292 osoba starijih od 55 godina koje su bili dobrog fizičkog i psihičkog zdravlja, no čiji su roditelji ili braća oboljeli od Alzheimerove bolesti.

Sudionicima istraživanja postavljeno je 15 pitanja koja su bila usredotočena na preispitivanje prošlosti i brigu o budućnosti. Također su proveli testove za utvrđivanje depresije i tjeskobe te provjerili u kojoj mjeri se preklapaju s ostalim mentalnim stanjima.

Kognitivni testovi kojima su sudionici podvrgnuti, uključivali su testove opće kognicije, testove kratkoročnog i dugoročnog pamćenja, pažnje, vizuospacijalne kognicije i jezika.

“Otkrili smo da je često ponavljajuće negativno razmišlajnje povezano s općim kognitivnim propadanjem i lošijom memorijom“, kaže se u studiji objavljenoj u časopisu Alzheimer i demencija.

Iako zvuči zastrašujuće, mora se istaknuti da se radi o relativno malim promjenama. Osim toga, mnogi uključeni u ovo istraživanje ionako su bili u povećanom riziku od razvoja Alzheimerove bolesti.

“Mnogi sudionici istraživanja bili su u povećanom riziku od razvoja bolesti, pa sada trebamo vidjeti poklapaju li se naši rezultati s onima dobivenim nakon analize opće populacije nakon čega bismo mogli utvrditi povećava li doista negativno razmišljenje rizik od razvoja Alzheimerove bolesti”, kazala je Carragher.

Za one koji žele znati više

Kognicija je sposobnost koju imamo da primimo i obradimo podatke koje dobijamo iz različitih izvora (percepcija, iskustvo, uverenja…) i da ih pretvorimo u znanje. 

Kognicija uključuje svaki mentalni proces koji se može opisati kao iskustvo saznanja, opažanja, prepoznavanja, rasuđivanja i zaključivanja. Razlikuje se od iskustva osećanja ili željenja. Kao pojam, odnosi se na mozak i na um.

.

Zdravlje

Otkriveno je zašto je koronavirus puno opasniji za starije ljude

‘Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljudi citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Iako se ljudi bilo koje dobi mogu zaraziti virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19, stariji pacijenti su u većem riziku da razviju teži oblik bolesti ili čak umru. Novo istraživanje u kojem se uspoređuje imunološki odgovor među dobnim skupinama, moglo bi pomoći objasniti zašto je to tako, piše portal Zee News.

Istraživači su otkrili da stariji pacijenti s tom bolešću imaju nižu koncentraciju imunoloških stanica potrebnih za izbacivanje virusa iz tijela. Studija je objavljena ovog tjedna časopisu Američkog društva za mikrobiologiju mBio.


“Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljud citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus”, rekao je voditelj istraživanja, virolog dr. Gennadiy Zelinskyy iz Sveučilišne bolnice Essen u Njemačkoj.

On i njegovi kolege analizirali su uzorke krvi 30 osoba s blagim slučajevima COVID-19 kako bi promatrali kako T-stanice, potrebne za prepoznavanje i uklanjanje zaraženih stanica, reagiraju tijekom infekcije virusom SARS-CoV-2.

Starost pacijenata kretala se od srednjih dvadesetih pa do kasnih devedesetih godina. Kod svih pacijenata znanstvenici su otkrili da su akutne infekcije SARS-CoV-2 dovele do manjeg broja T-stanica u krvi pacijenata u usporedbi sa zdravim osobama. Ovo smanjenje broja T stanica je jedno od mnogih neželjenih iznenađenja od COVID-19, rekao je Zelinskyy.

Većina virusa, jednom kad uđe u tijelo, pokreće ekspanziju T-stanica imunološkog sustava. Tu spadaju T-stanice “ubojice”, koje igraju ključnu ulogu u iskorjenjivanju stanica zaraženih virusom. One proizvode citotoksične molekule koje uništavaju zaražene stanice u tijelu. Ali ako nečiji imunološki sustav proizvodi manje tih T-stanica, rekao je Zelinskyy, borba protiv virusne infekcije bit će manje uspješna.

U skupini bolesnika s COVID-19 koju su proučavali Zelinskyy i njegovi kolege, istraživači su na sličan način utvrdili da se broj CD8+ T-stanica koje proizvode citotoksične molekule kao odgovor na virus, smanjuje s povećanjem dobi, a to smanjenje je u prosjeku bilo značajno veće kod bolesnika starijih od 80.

Štoviše, “ubojite” T-stanice kod pacijenata u dobi od 80 do 96 godina stvarale su citotoksične molekule nižom učestalošću od sličnih stanica kod mlađih pacijenata. Virus SARS-CoV-2 veže se na stanice u nosu ili ustima. Odatle se može proširiti na pluća i preći na druge organe, što izaziva infekciju opasnu po život.

“Citotoksične T-stanice zaista se bore za kontrolu tijekom ove akutne faze infekcije”, rekao je Zelinskyy. Ako imunološki sustav starijeg pacijenta proizvodi manje ubojitih T-stanica, a te su stanice neadekvatno naoružane, rekao je, možda su nedostatna obrana protiv virusa SARS-CoV-2.

Virusne čestice mogu se nastaviti širiti i, kao rezultat, infekcija se pogoršava. Novi podaci sugeriraju da citotoksične T-stanice igraju ključnu ulogu u kontroli ranih infekcija, ali Zelinskyy je upozorio da je prerano da bi se znalo može li se ta veza iskoristiti za dizajn učinkovite imunoterapije koja koristi ove stanice.

U prethodnim studijama o virusnim infekcijama kod miševa, njegova je skupina otkrila da je inhibitor kontrolne točke – imunoterapija koja aktivira T-stanice ubojice i učinkovito otpušta kočnice imunološkog sustava – poboljšava kontrolu virusa, ali potencijalno može kasnije oštetiti pluća i druge organe.

Daljnje su studije potrebne, rekao je Zelinskyy, kako bi se bolje razumjeli potencijalni rizici i koristi T-stanica kao načina za kontrolu SARS-CoV-2 i drugih virusa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP