Prati nas

Zdravlje

snaga misli

Učestale negativne misli povezane s razvojem Alzheimerove bolesti

Analiza podataka od 292 osobe pokazala je povezanost između ponavljajućih negativnih razmišljanja i kognitivnog propadanja te razvoja Alzheimerove bolesti. To nipošto ne znači da negativne misli uzorkuju bolest, ali se potvrdilo da one loše utječu na naše mentalno zdravlje.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: David Cassolato/Pexels

Najnovije istraživanje sugerira kako bi razvoj Alzheimerove bolesti mogao biti povezan s našim ranijim ponavljajućin negativnim mislima, piše Science Alert.

Studija je posebno analizirala “negativno razmišljanje koje se ponavlja” što nije isto kao i uobičajene tužne misli koje svi, s vremena na vrijeme, imamo. Radi se zapravo o kognitivnom procesu koji obuhvaća naše zabrinjavajuće i bujne misli.


Tim znanstvenika otkrio je da su ti obrasci opsesivnog, negativnog razmišljenj” povezani s kognitivnim propadanjem i nakupljanjem amiloidnih beta proteina povezanih s razvojem Alzheimerove bolesti.

Važno je naglasiti da je ovo istraživanje još u ranoj fazi te da korelacija ne mora nužno značiti i kauzalnost. Zbog toga se ne može reći da negativne misli uzrokuju Alzheimerovu bolest te da bismo se trebali prisiljavati misliti samo pozitivno kako bismo izbjegli razvoj ove demencije (iako postoje znanstveni dokazi koji govore da je korisno ne opterećivati se previše negativnostima).

Pa ipak, ova je studija vrlo zanimljiva te nam daje nov način sagledavanja potencijalnih uzroka Alzheimerove bolesti. “Razumijevanje faktora koji povećavaju rizik od razvoja Alzheimerove bolesti je ključno kako bismo povećali naše znanje o ovoj razornoj bolesti i kako bismo razvili strategiju za njezino sprečavanje”, rekla je Fiona Carragher, ravnateljica Društva za Alzheimerovu bolest. “Veza između ponavljajućih negativnih misli i kognitivnog propadanja je svakako zanimljiva, iako zahtijeva daljnja istraživanja.”

Znanstvenici su tijekom ove studije analizirali podatke o 292 osoba starijih od 55 godina koje su bili dobrog fizičkog i psihičkog zdravlja, no čiji su roditelji ili braća oboljeli od Alzheimerove bolesti.

Sudionicima istraživanja postavljeno je 15 pitanja koja su bila usredotočena na preispitivanje prošlosti i brigu o budućnosti. Također su proveli testove za utvrđivanje depresije i tjeskobe te provjerili u kojoj mjeri se preklapaju s ostalim mentalnim stanjima.

Kognitivni testovi kojima su sudionici podvrgnuti, uključivali su testove opće kognicije, testove kratkoročnog i dugoročnog pamćenja, pažnje, vizuospacijalne kognicije i jezika.

“Otkrili smo da je često ponavljajuće negativno razmišlajnje povezano s općim kognitivnim propadanjem i lošijom memorijom“, kaže se u studiji objavljenoj u časopisu Alzheimer i demencija.

Iako zvuči zastrašujuće, mora se istaknuti da se radi o relativno malim promjenama. Osim toga, mnogi uključeni u ovo istraživanje ionako su bili u povećanom riziku od razvoja Alzheimerove bolesti.

“Mnogi sudionici istraživanja bili su u povećanom riziku od razvoja bolesti, pa sada trebamo vidjeti poklapaju li se naši rezultati s onima dobivenim nakon analize opće populacije nakon čega bismo mogli utvrditi povećava li doista negativno razmišljenje rizik od razvoja Alzheimerove bolesti”, kazala je Carragher.

Za one koji žele znati više

Kognicija je sposobnost koju imamo da primimo i obradimo podatke koje dobijamo iz različitih izvora (percepcija, iskustvo, uverenja…) i da ih pretvorimo u znanje. 

Kognicija uključuje svaki mentalni proces koji se može opisati kao iskustvo saznanja, opažanja, prepoznavanja, rasuđivanja i zaključivanja. Razlikuje se od iskustva osećanja ili željenja. Kao pojam, odnosi se na mozak i na um.

.

Zdravlje

Tajna dugog života? Puno ružmarina i vođenja ljubavi

Znanstvenici su otkrili da stanovnici Acciarolija imaju i izvrsnu cirkulaciju, posve neobično za njihovu dob. Naime, cirkulacija kod tih stogodišnjaka funkcionira jedna dobro kao kod Amerikanaca u dvadesetim i tridesetim godinama.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Svaki deseti stanovnik Acciarolija, malog mjestanca na jugu Italije, ima više od stotinu godina. Ovaj gradić, stotinjak kilometara udaljen od Napulja, ima tek 700 stanovnika, no to je malo mjesto zbog neobično dugovječnog stanovništva, bilo tema istraživanja Sveučilišta Sapineza iz Rima i Sveučilišta San Diego iz Kalifornije, piše Portal Big Think.

Znanstvenici su otkrili da Acciaroljani imaju i izvrsnu cirkulaciju, posve neobično za njihovu dob. Naime, cirkulacija kod tih stogodišnjaka funkcionira jedna dobro kao kod Amerikanaca u dvadesetim i tridesetim godinama. Pa u čemu je tajna?


Znanstvenici smatraju da je u pitanju vrlo niska razina adrenomedulina, hormona koji širi krvne žile. Taj se hormon s vremenom gomila i u prevelikoj količini ima suprotan učinak i sužava krvne žile. No ne i kod stanovnika Acciarolija jer njihove razine adrenomedulina ostaju niske čak i u poznoj dobi što ima pozitivan učinak na cirkulaciju, čak i onu kapilarnu.

Zašto imaju tako nisku razinu tog hormona, povezano je s više faktora. Kao prvo, oni jednu samo hranu iz svojeg vlastitog okoliša: ribu, zeca, piletinu. Također, jedu voće i povrće iz vlastitog uzgoja te ouno maslinovog ulja. Sve to čini ono što je poznato pod nazivom “mediteranska prehrana” koja je poznata kao jedna od najzdravijih na svijetu.

No ima još nešto. Ovi ljudi konzumiraju mnogo ružmarina. “Kad smo testirali ružmarin, u njemu smo pronašli desetke različitih spojeva”, kaže kardiolog sa Sveučilišta San Diego, doktor Alan Maisel. “Brojne studije su pokazale da kiseline iz ružmarina pomažu funkciji mozga pa i to doprinosi dugovječnosti onih koji ga redovito konzumiraju.”

Ipak, da pitate same stanovnike Acciarolija u čemu leži tajna njihovog dugog i zadovoljnog života, kazat će vam: “Seks! I to puno seksa!”

“Možda je dugovječnost doista povezana i s time. Tu je možda i dobar zrak te tzv. joie de vivre“, kaže doktor Maisel.

S time se slažu i znanstvenici sa Sveučilišta Wilkes iz Pennsylvanije koji su otkrili da osobe koje imaju česte seksualne odnose, imaju i višu razinu antitijela koja štiti od raznih zaraza. Osim toga, redovit seks snižava i krvni tlak što je jako bitno za zdravo srce.

“Jedna studija o seksualnim odnosima (ne masturbaciji, već odnosima) doista je pokazala da redoviti odnosi bitno utječu na snižavanje sistoličkog krvnog tlaka”, kazao je doktor Joseph J. Pinzone.

“Daljnja istraživanja trebala bi razotkriti još neke tajne dugog i zadovoljnog života te nam pomoći poboljšati klinički njegu starijih osoba”, kaže doktor Salvatore DiSomma sa Sveučilišta Roma.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP