Prati nas

Zdravlje

ljubav i prehrana

Tajna dugog života? Puno ružmarina i vođenja ljubavi

Znanstvenici su otkrili da stanovnici Acciarolija imaju i izvrsnu cirkulaciju, posve neobično za njihovu dob. Naime, cirkulacija kod tih stogodišnjaka funkcionira jedna dobro kao kod Amerikanaca u dvadesetim i tridesetim godinama.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Corina Rainer/Unsplash

Svaki deseti stanovnik Acciarolija, malog mjestanca na jugu Italije, ima više od stotinu godina. Ovaj gradić, stotinjak kilometara udaljen od Napulja, ima tek 700 stanovnika, no to je malo mjesto zbog neobično dugovječnog stanovništva, bilo tema istraživanja Sveučilišta Sapineza iz Rima i Sveučilišta San Diego iz Kalifornije, piše Portal Big Think.

Znanstvenici su otkrili da Acciaroljani imaju i izvrsnu cirkulaciju, posve neobično za njihovu dob. Naime, cirkulacija kod tih stogodišnjaka funkcionira jedna dobro kao kod Amerikanaca u dvadesetim i tridesetim godinama. Pa u čemu je tajna?


Znanstvenici smatraju da je u pitanju vrlo niska razina adrenomedulina, hormona koji širi krvne žile. Taj se hormon s vremenom gomila i u prevelikoj količini ima suprotan učinak i sužava krvne žile. No ne i kod stanovnika Acciarolija jer njihove razine adrenomedulina ostaju niske čak i u poznoj dobi što ima pozitivan učinak na cirkulaciju, čak i onu kapilarnu.

Zašto imaju tako nisku razinu tog hormona, povezano je s više faktora. Kao prvo, oni jednu samo hranu iz svojeg vlastitog okoliša: ribu, zeca, piletinu. Također, jedu voće i povrće iz vlastitog uzgoja te ouno maslinovog ulja. Sve to čini ono što je poznato pod nazivom “mediteranska prehrana” koja je poznata kao jedna od najzdravijih na svijetu.

No ima još nešto. Ovi ljudi konzumiraju mnogo ružmarina. “Kad smo testirali ružmarin, u njemu smo pronašli desetke različitih spojeva”, kaže kardiolog sa Sveučilišta San Diego, doktor Alan Maisel. “Brojne studije su pokazale da kiseline iz ružmarina pomažu funkciji mozga pa i to doprinosi dugovječnosti onih koji ga redovito konzumiraju.”

Ipak, da pitate same stanovnike Acciarolija u čemu leži tajna njihovog dugog i zadovoljnog života, kazat će vam: “Seks! I to puno seksa!”

“Možda je dugovječnost doista povezana i s time. Tu je možda i dobar zrak te tzv. joie de vivre“, kaže doktor Maisel.

S time se slažu i znanstvenici sa Sveučilišta Wilkes iz Pennsylvanije koji su otkrili da osobe koje imaju česte seksualne odnose, imaju i višu razinu antitijela koja štiti od raznih zaraza. Osim toga, redovit seks snižava i krvni tlak što je jako bitno za zdravo srce.

“Jedna studija o seksualnim odnosima (ne masturbaciji, već odnosima) doista je pokazala da redoviti odnosi bitno utječu na snižavanje sistoličkog krvnog tlaka”, kazao je doktor Joseph J. Pinzone.

“Daljnja istraživanja trebala bi razotkriti još neke tajne dugog i zadovoljnog života te nam pomoći poboljšati klinički njegu starijih osoba”, kaže doktor Salvatore DiSomma sa Sveučilišta Roma.

.

Zdravlje

Dolaze nove vrste cjepiva. Koje su njihove prednosti i mane?

I prije pandemije COVID-19 znanstvena zajednica raspravljala je o genetski baziranom cjepivu. No s njim i dolaze rizici koje znanstvenici pokušavaju poništiti prije nego takav lijek uđe u primjenu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Virusi su prodrli u organizam i u stanju su razmnožavati se u stanicama. U nekima oni ponekad, ali ne uvijek, izazovu bolest. Imunosistem može prepoznati virus i napadnute stanice i odstraniti ih obrambenom reakcijom. To imunosistemu uspijeva kod najvećeg broja virusa, ali ne kod svih – izuzetak je, recimo, HIV, piše Deutsche Welle.

Što je obično cjepivo?

Uobičajena cjepiva podrazumijevaju unošenje oslabljenih ili umrtvljenih izazivača bolesti, ili njihovih dijelova, u organizam. Prema važećem medicinskom učenju, imunosistem reagira na strana tijela antitijelima i pamti taj odgovor u “memorijske stanice”. Tako organizam u sljedećem susretu s virusom reagira bolje i efektivnije, pa se virusna infekcija sprječava ili u najmanju ruku bivaju spriječeni teži oblici bolesti. To znači da tijelo postaje imuno. U kojoj mjeri i koliko to traje – to zavisi od više faktora.


Što su cjepiva zasnovana na DNK i RNK?

Ovakva cjepiva sadrže genetske informacije izazivača bolesti. Stanice organizma u koje se unese cjepivo prevode te informacije u proteine. Bezazleni dijelovi virusa također izazivaju obrambeni odgovor imunosistema. Tako organizam i poslije ovog cjepiva može brže reagirati na pravi virus.

Cjepivo na bazi RNK – ribonukleinske kiseline – se unosi u organizam u obliku takozvane “informacijske RNK”, koja sadrži neku vrstu uputstva za izgradnju antigena, proteina koji provociraju odgovor imunosistema.

Cjepiva na bazi DNK – dezoksiribonukleinske kiseline – funkcioniraju slično, ali molekule DNK moraju najprije prodrijeti u jezgro stanice da bi ih “informacijska RNK” prepoznala i potom tu poruku iznijela iz stanične jezgre.

Prednosti ovih cjepiva su mogućnost proizvodnje veće količine u kratkom vremenu i uz manje mjere sigurnosti – za proizvodnju nije potreban uzročnik ili njegovi dijelovi. I cijepljenje je jednostavnije, obavlja se takozvanim “pištoljima za cijepljenje”.

Rizici koje donose ovakva cjepiva

Cjepiva zasnovana na DNK sa sobom nose teoretski mogućnost da unošenjem stranog genetskog materijala u stanicu on prodre u genetski materijal, genom, same stanice. Moguće posljedice su pojačano formiranje tumora ili autoimunih bolesti. No dosada obimna ispitivanja na životinjama nisu potvrdila ovu mogućnost.

Nasuprot tome, cjepivo bazirano na RNK ne prodire u staničnu jezgru pa ne postoji ni teorijska opasnost da bude integrirana u genom stanice domaćina. Teoretski je ipak moguće da virusi koji su prisutni u stanici “prepišu” RNK u DNK i tako ipak dospiju u genetsku strukturu domaćina. Do sada takav proces nije zabilježen.

Svi ovi teoretski rizici, koji dosada nisu zabilježeni u praksi, odnose se na manji broj stanica u organizmu, a ne na genom čovjeka koji je cijepljen. Tvrdnja da ovakva cjepiva utiču na čovjekov genom je netočna.

Ovakva cjepiva su relativno nestabilna i moraju se stabilizirati, a osim toga, potrebne su im transportne tvari, primjerice nanočestice. Neželjeni učinci nisu dovoljno ispitani, ali prije izdavanja dozvole za proizvodnju i ovi aspekti se moraju istražiti u velikim kliničkim ispitivanjima.

Kakva su iskustva?

Do sada ni jedno cjepivo, bazirana na DNK i RNK, nije dobilo dozvolu za primjenu na ljudima. Više njih se nalazi na kliničkom ispitivanju – tu se cjepivo daje dobrovoljcima. Za cijepljenje životinja nekoliko ovakvih preparata je već dobilo dozvolu.

U Europskoj uniji je moguće da se dozvola dobije za cijeli prostor Unije, ako se traži dozvola za primjenu cjepiva od Europske agencije za lijekove (EMA). Dvije države članice preuzimaju u ime svih ocjenu cjepiva. U Njemačkoj je nadležan Institut Paul Erlih (PEI) pri Saveznom institutu za cjepiva i biomedicinske lijekove.

Trenutno se radi i na drugim vrstama cjepiva. Tako se primjerice bjelančevine uzročnika upotrebljavaju kao antigen. Postoje i takozvana vektorska cjepiva. Ona koriste bezopasne viruse da bi izazvale odgovor imunološkog sustava u čovjeku, piše DW.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP