Prati nas

Zdravlje

Znanstveno mišljenje

U kakvoj su vezi vitamin D i koronavirus?

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Annie Spratt/Unsplash

Vitamin D je važan za skoro sve procese u našem tijelu. U jednoj studiji se sada tvrdi da bi njegov nedostatak mogao otežati ozdravljenje od covida-19. Je li to stvarno tako, provjerio je Deutsche Welle.

Nesporno je da vitamin D igra veliku ulogu i ima važne funkcije. Ozbiljan manjak tog vitamina, koji postoji kod manje od 12 nanograma po mililitru krvi, uzrokuje teške i bolne deformacije kostiju koje se kod djece nazivaju rahitis, a kod odraslih osteomalacija. No to su jedine činjenice oko kojih se slažu svi znanstvenici.


Gdje počinje nedostatak vitamina?

Nitko ne zna koliko točno vitamina D čovjek stvarno treba. Također je sporno i pitanje kada se radi o manjku. Zato se često kao mjerilo uzima nekoliko graničnih vrijednosti. No činjenica je da je vitamin D sve omiljeniji.

Nije samo pseudoznanstvena literatura o “sunčevom vitaminu” sve popularnija, nego se znatno povećao i broj objavljenih studija na tu temu. U međuvremenu se vitamin D ne smatra samo bitnim za zdravlje kostiju, nego se dovodi u vezu i s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2 i raznim vrstama raka.

Brojne funkcije

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin. Procjenjuje se da se prehranom pokriva samo deset do 20 posto potrebne količine.

Vitamin D koji se sintetizira pomoću sunčevih zraka ili hrane nije biološki aktivan. Nužni su procesi u metabolizmu nakon kojih u jetri nastaje biološki aktivni oblik vitamina, tzv. kalcitriol i odande dospijeva u krv.

Osim toga, mnogi organi imaju receptore na koje se veže predstupanj kalcitriola. On se također nalazi u krvi. Iz njega potom organi sami proizvode kalcitriol koji se koristi za brojne druge procese u tijelu. Tako ovaj oblik vitamina D regulira izlučivanje inzulina, usporava rast tumora, potiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca te preživljavanje i djelovanje makrofaga, koji su vrlo važni za imunosni sustav.

Premalo vitamina D, težak oblik covida-19?

U jednoj analizi Sveučilišta Hohenheim dolazi se do zaključka o povezanosti između nedostatka vitamina D, određenih prethodnih oboljenja i teškog tijeka bolesti COVID-19. Ondje stoji: “Postoje brojne indicije da određene bolesti koje nisu zarazne (visoki krvni tlak, dijabetes, oboljenja krvožilnog sustava) idu zajedno s niskom količinom vitamina D u krvi. To zajedno s popratnim nedostatkom vitamina D povećava rizik teškog tijeka COVID-19.”

“Ta tvrdnja je ispravna”, kaže Martin Fassnacht, šef odjela endokrinologije u sveučilišnoj klinici u Würzburgu. No on upozorava da je riječ o “običnom uočavanju da ti događaji nastupaju istovremeno”. I vrlo kritički gleda na pretjerano pridavanje važnosti vitaminu D. Ne zato što smatra da on nema bitne funkcije, nego ističe da studije još nisu dokazale navodne ljekovite učinke tog vitamina: “Kada se bolje pogleda stvari, onda se nisu dokazale nade da uzimanje vitamina D ima ljekoviti učinak.”

Martin Fassnacht navodi jedan primjer: “Zamislite si dvije grupe 80-godišnjaka. Jedna je živahna, aktivna i bavi se sportom. Kada ju usporedite s drugom grupom u domu za njegu, onda će razlika u količini vitamina D biti drastična, a i ekstremno će se razlikovati i očekivana životna dob.”

No, kako kaže ovaj liječnik, te razlike nemoguće je objasniti samo različitim statusom vitamina D. “Razina vitamina D je dobro mjerilo za to koliko je netko bolestan. Ali ništa više od toga”, upozorava Fassnacht. I napominje da nijedna studija do sada nije uspjela dokazati pozitivan učinak vitamina D kada se on ciljano davao kod različitih oboljenja.

.

Zdravlje

Ipak nije kao gripa, COVID-19 je šest puta smrtonosniji

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prema zadnjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna smrtnost oboljelih od covida-19 je 0,6 posto, piše Jutarnji list.

To koronavirus čini šest puta smrtonosnijom bolešću negoli je to sezonska gripa. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”.


Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna, a u tom slučaju smrtnost je 0,6 posto.

Za stručnjake je vrlo izazovno procijeniti stopu smrtnosti od koronavirusa jer je sigurno da svim zaraženima bolest nije dokazana, što znači i da sve smrti od korone nisu evidentirane.

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Po toj metodologiji smrtnosti od covida-19 u Hrvatskoj bila bi 0,19 posto kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP