Prati nas

Zdravlje

higijena je važna

Ne, pranje ruku neće oslabiti vaš imunološki sustav, ali može vam sačuvati zdravlje

Mikrobi su svuda oko nas i u nama. U zraku, u hrani koji jedemo, u tlu, u vodi… Može ih se naći na svakoj površini i zapravo ih ne možemo izbjeći.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: National Cancer Institute/Unsplash

Tijekom pandemije koronavirusa stalno nas se podsjeća da redovito i temeljito peremo ruke i čistimo površine koje koristimo i često dodirujemo. Na taj način uklanjamo ili uništavamo virus koji uzrokuje bolest Covid-19 i smanjujemo rizik od oboljenja, piše portal Science Alert.

Međutim, pojavila se bojazan da pojačano korištenje dezinfekcijskih sredstava i učestalo pranje ruku može oslabiti naš imunološki sistem jer smanjivanjem izloženosti raznim bacilima onemogućujemo našem organizmu da “nauči” odgovoriti na zarazu i pokrene našu prirodnu obranu. Dobra je vijest da za takvo što nema nikakvih dokaza.


Hipoteza o higijeni

Da bi naš imunitet dobro funkcionirao, potrebno je da budemo izloženi različitim mikrobima iz okoliša. Od većine njih, nećemo se razboljeti. Vjerovanje da pojačana osobna ili higijena prostora oslabljuje naš imunološki sistem poznata je kao “hipoteza o higijeni”. Ta teorija sugerira da okoliš u kojem odrasta malo dijete može biti “previše čist” te tako dijete neće biti izloženo dovoljnoj količini mikroba da bi se njegov imunološki sistem razvio kako treba.

Zagovaratelji te teze kažu kako prečista okolina za posljedicu ima veći broj oboljelih od alergija, astme i nekih autoimunih poremećaja. No istraživanja posljednjih godina su pokazala da postoje i brojni drugi razlozi za razvoj navedenih stanja. Najvažnije od svega je znati da niti previše prljava okolina ne pomaže našem imunitetu. Štoviše, prljavština stanje samo pogoršava.

Što je imunološki sustav?

Imunološki sustav štiti naše tijelo od svega što mu može naškoditi: štetnih kemikalija, bakterija i virusa te stanica raka. Dvije su glavne linije obrane. Prvi je urođeni sustav koji brzo odgovara na širok spektar patogena te se bori protiv infekcija i oštećenja tkiva.

Drugi je adaptivni, odnosno naučeni imunološki sistem koji razvija specifičan odgovor na neke opasnije viruse i bakterije. Stanice koje u tome sudjeluju “pamte” mikrob s kojim su došle u doticaj te ga pri sljedećem susretu odmah uništavaju. Razvoj tog oblika imunološkog sustava počinje odmah nakon rođenja i traje čitav život, no pod stare dane se ipak smanjuje.

Što oslabljuje naš imunološki sistem?

Neki aspekti modernog života doista mogu oslabiti naš imunološki sistem, a to uključuje manjak sna, neke lijekove ili antibiotike, niske razine vitamina D, nedovoljna konzumacija voća i povrća, manjak fizičke aktivnosti te stres.

No dokaza da pojačana higijena oslabljuje naš imunitet – nema. Razlog je jednostavan: mikrobi su svuda oko nas i u nama. U zraku, u hrani koji jedemo, u tlu, u vodi… Može ih se naći na svakoj površini i zapravo ih ne možemo izbjeći.

Higijenske mjere preporučene tijekom epidemije Covida-19 pomoći će smanjiti izloženost virusu te tako smanjiti rizik od oboljenja uopće ili od razvoja težeg oblika bolesti, no neće u potpunosti eliminirati mikrobe iz naših života. Drugim riječima, mikroba će, bez obzira na naše pranje ruku i čišćenje, oko nas uvijek biti dovoljno da razvijemo imunitet, no smanjimo li njihovu količinu spriječit ćemo da teže obolimo.

.

Zdravlje

Što treba imati u kućnoj ljekarni, a koje lijekove treba odmah baciti?

U kućnim ljekarnama nađe se svačega, no s lijekovima valja biti oprezan i prije uzimanja se konzultirati s liječnikom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Andoli, aspirini, analgetici, razni vitamini kojima je odavno istekao rok trajanja, onda antibiotici koje nismo popili do kraja, a “šteta da se bace jer nikad ne znaš”…

Ukratko, u kućnim apotekama nađe se svega i svačega. Zbog koronavirusa su ladice s lijekovima dopunjene i dodatnim preparatima koji bi nam trebali pomoći da prebolimo nesretni virus ako ga na koncu ne uspijemo izbjeći.


No od kolike su doista koristi sve te stvari koje čuvamo u kućnim ljekarnama? Je li što od toga štetno i što bi zapravo obavezno trebali imati u svojim domovima sad kad nam osim sezonske gripe i viroze prijeti i taj nesretni COVID-19? Pitali smo to liječnika opće prakse Milana Mazalina.

“Kao prvo, ljudi kod kuće uopće ne bi trebali imati previše raznih lijekova jer kućna apoteka ne bi trebala izgledati kao prava, a upravo to, nažalost, mnogi nastoje napraviti. Za to nema razloga, jer većinu lijekova ionako treba uzimati tek nakon dogovora s liječnikom ili barem farmaceutom” kaže doktor Mazalin.

Temperaturu ne treba odmah snižavati

Ono što bi ipak bilo preporučljivo imati za prvu ruku je nešto za snižavanje temperature, no i tu valja biti oprezan.

“U zadnje vrijeme za snižavanje temperasture najviše preporučujemo lijekove na bazi paracetamola, a ponekad se mogu uzimati i neki antireumatici. Doduše, nekim ljudima taj paracetamol ne uspije baš skinuti temperaturu jer je manje potentan, ali je bolji za ljude kojima bi, recimo, ibuprofen mogao izazvati neke gastro tegobe. No ni paracetamol nije bezazlen jer može oštetiti jetru”, kaže doktor Mazalin i naglašava da čak ni lijekove za snižavanje temperature ne bi trebalo uzimati po vlastitom nahođenju.

“Čak ni te lijekove za temperaturu ne treba uzimati bez konzultacije, niti temperaturu uopće treba skidati čim se pojavi i ako iznosi oko 37-38 Celzijevih stupnjeva. Temperaturu nižu od 38 ne treba skidati jer ona i služi za zaštitu od infekcija i kao pokazatelj u kojem smjeru čitav infekt ide. Na primjer, ako rano krenemo skidati temperaturu, onda temperatura nije odradila što je trebala, osjećamo se dobro, a zapravo još nismo zdravi”, kaže doktor Mazalin.

Od kapi za nos bolja je fiziološka otopina

Od drugih lijekova dobro je imati nekakve kapi za nos, iako niti s njima ne treba pretjerivati.

“Bolje su razne otopine morske vode i varijacije na temu tih fizioloških otopina za nos koje rade toaletu nosa, olakšavaju izbacivanje svih tih nakupljenih stvari u nosu pa tako i virusa. To se pokazalo dosta korisnim i u slučaju koronavirusa gdje je naročito važna vlažna sluznica koja je tako otpornija. Klasične kapi za nos mogu se koristiti u slučaju jakog začepljenja nosa, no tek neko kraće vrijeme i uz oprez jer mogu izazvati oštećenje nosne sluznice”, kaže doktor Mazalin.

Kod ljudi koji imaju proljev nisu loši ni probiotici, a za suhi kašalj dobro je imati nešto protiv kašlja, sirup ili pastile i to je zapravo sve što bi ljudi trebali imati u kućnim apotekama, kaže doktor.

Antibiotike se ne smije uzimati na svoju ruku

“Važno je naglasiti da treba izbjegavati imati u kući antibiotike jer za to doista nema nikakvog razloga. U zadnje je vrijeme nastala nekakva pošast oko azitromicina i deksametazona… Čim se u medijima pojavi neki lijek koji potencijalno pomaže kod COVID-19, odmah krene veliki interes. No kao prvo, problem je u tome što čovjek ne smije na svoju ruku uzimati takve lijekove, a drugo, bilo je dosta slučajeva u kojima se naknadno ustanovilo da ti lijekovi ne samo da nisu korisni nego su i štetni. Moj savjet je da se nikako ne nasjeda tim poluinformacijama kojima smo u zadnje vrijeme zatrpani i koje onda slijedimo u želji da se nekako zaštitimo”, kaže doktor Mazalin.

Vitamin D uzimati oprezno

U posljednje je vrijeme bilo dosta govora i o vitaminu D koji pomaže optimalnoj funkciji imuniteta, no i tu doktor Mazalin savjetuje oprez. “S D vitaminom treba biti oprezan. Iako ima dosta ljudi koji imaju deficit tog vitamina, to je ujedno i vitamin koji se može nagomilavati u organizmu pa možemo doći u stanje hipervitaminoze što također nije dobro. Tako da ga treba uzimati sa zrnom soli, što bi se reklo, odnosno ne napamet.”

Slična je stvar, kaže doktor, i s vitaminom C koji je jedno vrijeme bio jako popularan. “Istraživanjima se nije dokazalo da je pojačano uzimanje C vitamina korisno kod respiratornih infekata. Ako ćemo ga uzimati, bolje je držati se nekakvih prirodnih izvora, a vitamine u obliku tableta treba uzimati samo onda kada se dokaže njihov nedostatak u organizmu. Osim toga, i oni mogu biti loši za želudac”, kaže doktor Mazalin.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP