Prati nas

Vijesti

Nove poruke

“Ponosni smo što su i mnogi Srbi bili hrvatski branitelji, žalimo za svim žrtvama Oluje”

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Andrej Plenković, Knin 2020. (screesnhot: HTV)

S proslave 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja poslane su važne poruke pomirenja. Optimisti vjeruju da je riječ o prekretnici u odnosima Hrvata i Srba, pesimisti upozoravaju da puke riječi ne znače ništa, analizira Deutsche Welle.

Četvrt stoljeća nakon praktičnog okončanja rata, vojnom operacijom u kojoj je u samo četiri dana s teritorija Hrvatske izbrisana paradržava zvana Republika Srpska Krajina, u Hrvatskoj je službeno promijenjen narativ o “isključivo blistavoj vojnoj pobjedi”. Sada su toj pobjedi dodane i srpske žrtve te je odaslana jasna poruka o nužnosti međusobnog razumijevanja Hrvata i Srba iz Hrvatske.


Nova je to politika okretanja budućnosti koju na početku drugog mandata promovira premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Andrej Plenković uz pomoć koalicijske Samostalne srpske demokratske stranke Milorada Pupovca koja u Saboru drži sva tri mjesta rezervirana za predstavnike ove manjine.

Ne vole ga ni “veliki Hrvati” ni “veliki Srbi”

Po prvi puta u Knin je tako došao politički predstavnik srpske manjine, Boris Milošević (SDSS), ujedno i potpredsjednik Vlade RH za društvena pitanja. No, Milošević je uz pretežito odobravanje hrvatske javnosti, pobrao i brojne kritike hrvatskih, a još više srpskih radikala. Prvi su mu zamjerali da svojim dolaskom zapravo ruši ugled Oluje i “nameće srpsku priču“, dok su drugi tisućama komentara zasuli njegov zid na Facebooku tvrdeći da je dolaskom u Knin dao legitimitet “etničkom čišćenju Krajine”, kako nazivaju traumatičan bijeg srpskih civila i paravojske s teritorija oslobođenog Olujom.

“Napadi su očekivani, to je govor ljudi koji su pretrpjeli bol i diskriminaciju, morali su otići sa svojih ognjišta. Nikome ništa ne zamjeram”, poručio je nakon svečanosti Milošević svojim sunarodnjacima. U govorima premijera, predsjednika i generala Ante Gotovine koji je zapovjedao operacijom Oluja, čuo je poruke pomirbe, mira i budućnosti. “I moj dolazak je zalog te budućnosti. Smatram da je ovo samo prvi korak”, zaključio je vidno uzbuđen Milošević.

Nije sve počelo 4. kolovoza 1995.

Da Oluja nije nastala u vakuumu, već da je rezultat petogodišnje okupacije i protjerivanja Hrvata u svojem je govoru naglasio premijer Andrej Plenković navodeći da je ona označila kraj velikosrpske politike Slobodana Miloševića iza koje je u Hrvatskoj ostalo 20 tisuća mrtvih i porušeno 15% stambenog fonda. “Pravno legitimna, vojno neizbježna i politička nužna, Oluja je bila imperativ radi povrata hrvatskih prognanika”, kazao je premijer.

Uz to, Plenković je rekao i kako treba žaliti, ne samo za stradalim Hrvatima, već i za Srbima. Naime, tijekom i nakon Oluje, prema Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava ubijeno je najmanje 410 srpskih civila, unatoč tome što nisu pružali otpor. U pljačkama koje su uslijedile, spaljeno je i više od 22 tisuće srpskih domova. U izbjegličkim kolonama Hrvatsku je tada napustilo od 90 do 250 tisuća Srba, ovisno koji se izvor citira.

“Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe koji je ponajprije povezuju s odlaskom dijela srpskog stanovništva iz njihovih domova i zavičaja na dotad okupiranim područjima. Treba iskazati dužan pijetet prema svakoj nedužnoj žrtvi od Paulin Dvora do Varivoda. Time ne dovodim u pitanje legitimnost ili pravednost rata, niti umanjujemo pobjedu u Oluji”, izjavio je Plenković izražavajući žaljenje zbog svakog zločina. “Isto očekujemo i od Srba iz Hrvatske koji također trebaju jasno osuditi sve zločine nad Hrvatima.”

“Ponosni smo što su i mnogi Srbi bili hrvatski branitelji”

Osim toga, hrvatski premijer je istaknuo i činjenicu koju žele zaboraviti i hrvatski i srpski radikali: oko desetak tisuća Srba bilo je u Hrvatskoj vojsci. Među njima je bio i otac spomenutog Borisa Miloševića, a čija je majka ubijena u zločinima i pljački nakon same vojne operacije. Upravo ovakve obiteljske priče oslikavaju razmjere kompleksnosti odnosa Hrvata i Srba te tragedija koje donosi rat. „Brojni Srbi su dijelili sudbinu hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i hrvatski branitelji, čime se treba ponositi“, rekao je Plenković zaključujući: „Hrvatska je bila napadnuta, obranila se, izvojevala slobodu. Kao pobjednica je pružila ruku pomirbe i sada gradi svoju budućnost.“

Bez obzira što su odnosi Banskih dvora i Pantovčaka posljednjih tjedana možda čak i izašli iz granica pristojne političke komunikacije, čini se da su se predsjednik Zoran Milanović i premijer ipak dogovorili da će glavne poruke s ovog događaja odaslati premijer. „25 godina je voda duboka i vrijeme da se u nju pogledamo. Ne nužno da se ogledamo u zajedništvu, ali da budemo zajedno, da razgovaramo o stvarima koje nas spajaju ali i razdvajaju, pogledom Hrvata, ali i Srbina. To nisu uvijek nužno isti pogledi, važno je da se o problemima razgovara, da ih se stavlja na stol. Puno toga što je rečeno je dobro, ja se s time slažem. U ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost, u miru dobra volja, univerzalno i primjenjivo na naš put“, Milanovićeva je poruka.

General Ante Gotovina, vojnik koji se drži daleko od politike iako bi ga mnogi rado u njoj vidjeli, danas je tek rekao da se Hrvatska „u 25 godina života u miru i sigurnosti, razvija i gradi u modernu europsku demokraciju, socijalno pravednu državu koja brine o najmanjima i najpotrebitijima, državu u kojoj svi njeni ljudi, bez obzira na različitosti, uživaju sigurnost i slobode, jednaka prava i jednake obveze“.

Za crnokošuljaše nije bilo mjesta “zbog korone”

Iako je Knin proteklih godina bio i odredište razularenih provokatora koji su rado isticali simbole takozvane Nezavisne Države Hrvatske, uvjeti pandemije, ali i strogog osiguranja, ove su ih godine zaustavili. Također su zaustavljeni pripadnici i simpatizeri HOS-a predvođeni Markom Skejom, ratnim zapovjednikom IX. bojne HOS-a Rafael Vitez Boban. Naime, ratna obilježja HOS-a s ustaškim pozdravom “za dom spremni” zabranjeni su u protokolu pa je družini u crnom, koja je i danas izvikivala inkriminirani pozdrav, priopćeno kako na trgu na kojem se održala svečanost – više nema slobodnih mjesta.

Analitičari i oporbenjaci pak upozoravaju da od današnje ceremonije neće biti koristi, ako se ona ne prelije u samo društvo. S obzirom da vladajući HDZ nije cijepljen od korištenja nacionalizma u svrhu ostvarenja političkih ciljeva, ovakva je rezerviranost više nego opravdana. Istovremeno, u korist ovakvog koncepta pomirenja većinskog i manjinskog naroda u Hrvatskoj ne idu ni službene poruke iz Beograda. No priča ovdje, za sada, neće stati. Ministar branitelja Tomo Medved (HDZ), izgubio je brata u Oluji, a sam je tri puta ranjen u Domovinskom ratu. Upravo će se on za dvadesetak dana u Gruborima pokloniti nedužnim srpskim žrtvama čiji je život svirepo ugašen u danima Oluje i nakon nje.

.

Vijesti

Slovenac sakrio majčino truplo pa je šest godina podizao njenu mirovinu

Policija ga sumnjiči za kazneno djelo oskvrnuća mrtvog tijela, izazivanja smrti zanemarivanjem osobe i prijevare.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nesvakidašnji slučaj zauzima stranice crne kronike u susjednoj Sloveniji. Nakon što je rodbina prijavila nestanak 97-godišnje žene, njeno je truplo pronađeno u stanu na području Ljubljane. U pritvoru je završio sin pokojnice.

Naime, nakon što godinama nisu uspjeli doći u kontakt sa umrlom, rođaci su prijavili njenog 67-godišnjeg sina koji je navodno skrbio o starici i uvjeravao ih da je ona sasvim dobro no da ne želi s njima komunicirati


Nakon šokantnog otkrića, sin je pritvoren, a truplo su preuzeli forenzičari i za sada se zna da je smrt nastupila prije više godina. Uzrok smrti još uvijek nije poznat, objavila je policija. POP TV javlja da je starica preminula prije šest godina.

Slovenski mediji javljaju da je pritvoreni cijelo vrijeme podizao majčinu mirovinu pa ga policija sumnjiči za kazneno djelo oskvrnuća mrtvog tijela, izazivanja smrti zanemarivanjem osobe i prijevare.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP