Prati nas

Vijesti

Nove poruke

“Ponosni smo što su i mnogi Srbi bili hrvatski branitelji, žalimo za svim žrtvama Oluje”

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Andrej Plenković, Knin 2020. (screesnhot: HTV)

S proslave 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja poslane su važne poruke pomirenja. Optimisti vjeruju da je riječ o prekretnici u odnosima Hrvata i Srba, pesimisti upozoravaju da puke riječi ne znače ništa, analizira Deutsche Welle.

Četvrt stoljeća nakon praktičnog okončanja rata, vojnom operacijom u kojoj je u samo četiri dana s teritorija Hrvatske izbrisana paradržava zvana Republika Srpska Krajina, u Hrvatskoj je službeno promijenjen narativ o “isključivo blistavoj vojnoj pobjedi”. Sada su toj pobjedi dodane i srpske žrtve te je odaslana jasna poruka o nužnosti međusobnog razumijevanja Hrvata i Srba iz Hrvatske.


Nova je to politika okretanja budućnosti koju na početku drugog mandata promovira premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Andrej Plenković uz pomoć koalicijske Samostalne srpske demokratske stranke Milorada Pupovca koja u Saboru drži sva tri mjesta rezervirana za predstavnike ove manjine.

Ne vole ga ni “veliki Hrvati” ni “veliki Srbi”

Po prvi puta u Knin je tako došao politički predstavnik srpske manjine, Boris Milošević (SDSS), ujedno i potpredsjednik Vlade RH za društvena pitanja. No, Milošević je uz pretežito odobravanje hrvatske javnosti, pobrao i brojne kritike hrvatskih, a još više srpskih radikala. Prvi su mu zamjerali da svojim dolaskom zapravo ruši ugled Oluje i “nameće srpsku priču“, dok su drugi tisućama komentara zasuli njegov zid na Facebooku tvrdeći da je dolaskom u Knin dao legitimitet “etničkom čišćenju Krajine”, kako nazivaju traumatičan bijeg srpskih civila i paravojske s teritorija oslobođenog Olujom.

“Napadi su očekivani, to je govor ljudi koji su pretrpjeli bol i diskriminaciju, morali su otići sa svojih ognjišta. Nikome ništa ne zamjeram”, poručio je nakon svečanosti Milošević svojim sunarodnjacima. U govorima premijera, predsjednika i generala Ante Gotovine koji je zapovjedao operacijom Oluja, čuo je poruke pomirbe, mira i budućnosti. “I moj dolazak je zalog te budućnosti. Smatram da je ovo samo prvi korak”, zaključio je vidno uzbuđen Milošević.

Nije sve počelo 4. kolovoza 1995.

Da Oluja nije nastala u vakuumu, već da je rezultat petogodišnje okupacije i protjerivanja Hrvata u svojem je govoru naglasio premijer Andrej Plenković navodeći da je ona označila kraj velikosrpske politike Slobodana Miloševića iza koje je u Hrvatskoj ostalo 20 tisuća mrtvih i porušeno 15% stambenog fonda. “Pravno legitimna, vojno neizbježna i politička nužna, Oluja je bila imperativ radi povrata hrvatskih prognanika”, kazao je premijer.

Uz to, Plenković je rekao i kako treba žaliti, ne samo za stradalim Hrvatima, već i za Srbima. Naime, tijekom i nakon Oluje, prema Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava ubijeno je najmanje 410 srpskih civila, unatoč tome što nisu pružali otpor. U pljačkama koje su uslijedile, spaljeno je i više od 22 tisuće srpskih domova. U izbjegličkim kolonama Hrvatsku je tada napustilo od 90 do 250 tisuća Srba, ovisno koji se izvor citira.

“Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe koji je ponajprije povezuju s odlaskom dijela srpskog stanovništva iz njihovih domova i zavičaja na dotad okupiranim područjima. Treba iskazati dužan pijetet prema svakoj nedužnoj žrtvi od Paulin Dvora do Varivoda. Time ne dovodim u pitanje legitimnost ili pravednost rata, niti umanjujemo pobjedu u Oluji”, izjavio je Plenković izražavajući žaljenje zbog svakog zločina. “Isto očekujemo i od Srba iz Hrvatske koji također trebaju jasno osuditi sve zločine nad Hrvatima.”

“Ponosni smo što su i mnogi Srbi bili hrvatski branitelji”

Osim toga, hrvatski premijer je istaknuo i činjenicu koju žele zaboraviti i hrvatski i srpski radikali: oko desetak tisuća Srba bilo je u Hrvatskoj vojsci. Među njima je bio i otac spomenutog Borisa Miloševića, a čija je majka ubijena u zločinima i pljački nakon same vojne operacije. Upravo ovakve obiteljske priče oslikavaju razmjere kompleksnosti odnosa Hrvata i Srba te tragedija koje donosi rat. „Brojni Srbi su dijelili sudbinu hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i hrvatski branitelji, čime se treba ponositi“, rekao je Plenković zaključujući: „Hrvatska je bila napadnuta, obranila se, izvojevala slobodu. Kao pobjednica je pružila ruku pomirbe i sada gradi svoju budućnost.“

Bez obzira što su odnosi Banskih dvora i Pantovčaka posljednjih tjedana možda čak i izašli iz granica pristojne političke komunikacije, čini se da su se predsjednik Zoran Milanović i premijer ipak dogovorili da će glavne poruke s ovog događaja odaslati premijer. „25 godina je voda duboka i vrijeme da se u nju pogledamo. Ne nužno da se ogledamo u zajedništvu, ali da budemo zajedno, da razgovaramo o stvarima koje nas spajaju ali i razdvajaju, pogledom Hrvata, ali i Srbina. To nisu uvijek nužno isti pogledi, važno je da se o problemima razgovara, da ih se stavlja na stol. Puno toga što je rečeno je dobro, ja se s time slažem. U ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost, u miru dobra volja, univerzalno i primjenjivo na naš put“, Milanovićeva je poruka.

General Ante Gotovina, vojnik koji se drži daleko od politike iako bi ga mnogi rado u njoj vidjeli, danas je tek rekao da se Hrvatska „u 25 godina života u miru i sigurnosti, razvija i gradi u modernu europsku demokraciju, socijalno pravednu državu koja brine o najmanjima i najpotrebitijima, državu u kojoj svi njeni ljudi, bez obzira na različitosti, uživaju sigurnost i slobode, jednaka prava i jednake obveze“.

Za crnokošuljaše nije bilo mjesta “zbog korone”

Iako je Knin proteklih godina bio i odredište razularenih provokatora koji su rado isticali simbole takozvane Nezavisne Države Hrvatske, uvjeti pandemije, ali i strogog osiguranja, ove su ih godine zaustavili. Također su zaustavljeni pripadnici i simpatizeri HOS-a predvođeni Markom Skejom, ratnim zapovjednikom IX. bojne HOS-a Rafael Vitez Boban. Naime, ratna obilježja HOS-a s ustaškim pozdravom “za dom spremni” zabranjeni su u protokolu pa je družini u crnom, koja je i danas izvikivala inkriminirani pozdrav, priopćeno kako na trgu na kojem se održala svečanost – više nema slobodnih mjesta.

Analitičari i oporbenjaci pak upozoravaju da od današnje ceremonije neće biti koristi, ako se ona ne prelije u samo društvo. S obzirom da vladajući HDZ nije cijepljen od korištenja nacionalizma u svrhu ostvarenja političkih ciljeva, ovakva je rezerviranost više nego opravdana. Istovremeno, u korist ovakvog koncepta pomirenja većinskog i manjinskog naroda u Hrvatskoj ne idu ni službene poruke iz Beograda. No priča ovdje, za sada, neće stati. Ministar branitelja Tomo Medved (HDZ), izgubio je brata u Oluji, a sam je tri puta ranjen u Domovinskom ratu. Upravo će se on za dvadesetak dana u Gruborima pokloniti nedužnim srpskim žrtvama čiji je život svirepo ugašen u danima Oluje i nakon nje.

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP