Prati nas

Nema predaje

siromaštvo

Sve je više zaboravljenih starijih ljudi koji žive bez osnovnih uvjeta

Da je u Hrvatskoj siromaštvo ozbiljan problem najbolje znaju oni koji su sa siromašnima u direktnom doticaju: humanitarne udruge koje im pomažu. Njihova predviđanja za budućnost nisu baš dobra.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Zašto su ljudi siromašni?
foto: mifner/Pixabay

Žuti kontejner u kojem se prikupljaju plastične boce i metalna ambalaža smješten uz rub dječjeg parka na zagrebačkim Gredicama skoro je pun. Ostavimo li načas po strani priču o ekologiji, recikliranju i pražnjenju spremnika, pun kontejner zapravo je dobra vijest. Zašto? Zato što u njemu trenutno ima dovoljno plastičnih boca i limenki da nekome danas osiguraju kakav-takav obrok.

“A skupi se. Malo po malo i nabere se. Evo tu ima desetak flaša. Svaka je 50 lipa. To vam je za kruh”, kaže Milan, umirovljenik koji oskudan kućni budžet krpa skupljanjem plastičnih boca.


“Najviše volim kad pokraj kontejnera zateknem boce i limenke već odvojene u posebnu vrećicu. Ljudi to često rade jer znaju da nas ima koji skupljamo boce pa ostave tako boce i limenke sa strane da ne moramo kopati po kontejneru. Ali i ako se mora kopati, evo ja imam tu malu pomoć”, kaže Milan pokazujući nam dugački štap kojim vadi boce iz kontejnera.

foto: Silvija Novak

“Ma ja sam vam još među sretnijima. Imam stan i kakvu-takvu penziju, a ovo mi dođe kao mala pomoć. Ali ima i ljudi koji nemaju nikakav krov nad glavom i novac koji uspiju skupiti od boca im je jedini prihod. Evo tu iza ovog žbunja gdje ljudi imaju vrtove, vam živi jedan čovjek u šatoru. Preko ljeta još kako-tako, ali što će on kad dođe zima? Mislim da se tad ipak skloni u nekakvo prihvatilište”, govori nam Milan pokazujući skrivenu nastambu te, gurajući svoj bicikl, odlazi prema kontejnerima na drugoj strani ulice.

Hrvatski zavod za statistiku nedavno je objavio najnovije podatke o siromaštvu u Hrvatskoj prema kojima 35 posto osoba u našoj zemlji živi u kućanstvima koje vrlo teško ili teško spajaju kraj s krajem. Također, stanje je nešto gore u kontinentalnoj Hrvatskoj, a najugroženija skupina su osobe u dobi od 65 ili više godine kod kojih je stopa rizika od siromaštva najviša te iznosi 30,1 posto.

Da je u Hrvatskoj siromaštvo ozbiljan problem najbolje znaju oni koji su sa siromašnima u direktnom doticaju: humanitarne udruge koje im pomažu.
Njihova predviđanja za budućnost nisu baš dobra.

Stiže val ovrha

“Tek očekujem povećan broj ljudi koji trebaju pomoć. Katastrofa se tek sprema jer istječe moratorij na ovrhe”, kaže nam Sanja Bijonda, osnivačica i voditeljica Portala dobrote.

“Sad se uvode nove mjere protiv koronavirusa – što ja razumijem jer se povećava i broj zaraženih – ali ovo sada još nije ništa prema onome što nas očekuje. Tu je i novi porast nezaposlenih, tako da nisam optimistična. Ni najmanje”, kaže Bijonda te dodaje kako je u ruralnim područjima stanje još i gore nego u gradovima.

foto: Silvija Novak

“Surađujemo s građanskom inicijatovom Ljudi za ljude koji najviše pomažu starcima u ruralnim područjima. Tamo je zaboravljena starija populacija koja živi bez osnovnih uvjeta za život. Takve ljude volonteri na terenu ponekad i slučajno otkriju jer to su stari ljudi koji i ne znaju kako bi i od koga tražili pomoć. Njihove stare kuće samo što se ne sruše. Nejasno mi je kako ti ljudi žive. To je starija populacija, 70 plus. Preživljavaju zaboravljeni od svih. Pred neke izbore ih se malo stavi u fokus, obeća se nešto, a onda ih se opet zaboravi. To je teško opisati, to treba vidjeti. Svatko tko misli da su brojke pretjerane, trebao bi to vidjeti.”

Pitamo je li jedan od tih koji bi to trebao vidjeti i predsjednik Zoran Milanović koji je nedavno rekao da u Hrvatskoj nema gladnih već se zapravo previše jede?

“Kad smo mi 2014. pokrenuli školske obroke (projekt putem kojeg se djeci iz ugroženih obitelji osiguravaju topli obroci u školama, op.u.) on je i tad rekao da nema gladnih već da su djeca predebela. Taj projekt ide i dalje, povukli smo sredstva, no tek je nedavno raspisan natječaj, a školska godina je već krenula i vjerojatno će se uskoro prebaciti na online”, žali se Bijonda na sporost države.

Ipak, bez obzira i na birokraciju i na sve probleme, pomažu koliko mogu.
“Organiziramo humanitarke i građani nam doniraju, uglavnom odjeću ili hranu. Novčana sredsta prikupljamo isključivo za kupnju nečeg konkretnog, peći ili nečeg takvog. Sada čekamo da vidimo situaciju u Zagrebu jer kreće sezona grijanja, a dosta sugađana nema saniranu štetu od potresa pa ćemo nešto organizirati u tom smjeru”, kaže Bijonda.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP