Prati nas

Vijesti

Analiza

Danijel Nestić: Mirovinski sustav je održiv, a mirovine iz drugog stupa nisu niske

Dužina gospodarske krize izazvana panemijom COVID-19 utjecat će i na mirovinski sustav, no on je održiv. Međutim, zbog očekivanog smanjenja zaposlenosti smanjit će se i uplate mirovinskih doprinosa pa će za isplatu mirovina biti potrebno zagrabiti u državni proračun.

Kristina Kalafatić

Objavljeno

|

Danijel Nestić (foto: privatni album)

Slabljenje gospodarstva neće izravno utjecati na mirovine i mirovinski sustav, ali bi posredan učinak mogao biti važan, kao uostalom i na sve druge segmente društvenog života, kaže nam Danijel Nestić, doktor znanosti i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, na zagrebačkom Ekonomskom institutu s kojim smo razgovarali o utjecaju gospodarske krize izazvane pandemijom COVID-19 na mirovine i budućnosti mirovinskog sustava.

“Vlada je više puta ponovila da će uredno isplaćivati mirovine, visina mirovina ne ovisi o rastu BDP-a, tako da bi umirovljenici trebali ostati zaštićeni u ovoj krizi. Istina, vjerojatno neće biti nekog vidljivijeg rasta mirovina jer se usklađivanje mirovina radi temeljem kretanja prosječnih plaća i inflacije. Kako će jedno i drugo biti nisko u recesiji, to samo znači da će rast mirovina biti nizak. No neće biti smanjivanja mirovina jer to sadašnji Zakon o mirovinskom osiguranju ne predviđa, čak niti u slučaju negativne inflacije i smanjivanja prosječnih plaća. Zakon se u tom smislu ne bi trebao mijenjati obzirom da država za sada može osigurati dovoljno financijskih sredstva za isplatu nužnih obaveza, a mirovine sigurno ulaze u tu kategoriju”, ističe Nestić koji je znanstvenu karijeru posvetio radu na mirovinskim sustavima.


Kako su umirovljenici jedna od najranjivijih skupina u društvu, njih će se sigurno nastojati zaštititi u najvećoj mogućoj mjeri, ali bi mirovinski sustav ipak mogao zahtijevati dodatna sredstva iz državnog proračuna, smatraju u Ekonomskom institutu.

Zbog očekivanog smanjenja zaposlenosti smanjit će se uplate mirovinskih doprinosa, pa će za isplatu mirovina biti potrebno dodatno u njega zagrabiti. A ako se kriza odulji, pojašnjava Nestić, stariji radnici koji imaju prve uvjete za mirovinu mogli bi u većem broju zatražiti umirovljenje, što bi onda povećalo izdatke za financiranje mirovina, ali bi to isto tako značilo i gubitak iskusnih i produktivnih radnika koji bi itekako dobro došli gospodarstvu u fazi oporavka.

Očekuje se da će se zaposlenost u razumnom roku vrati na prijašnje razine. “Ekonomisti puno raspravljaju u kojem roku, odnosno kakav se oporavak može očekivati i kada ćemo se vratiti na pretkriznu raznu. Za sada nema dominantnog zaključka, osim da zasigurno neće biti V oblika. Za oporavak će zasigurno trebati duže vrijeme nego što je trebalo za pad aktivnosti. Očekuje se i da će oporavak biti izrazito neujednačen po djelatnostima. Ugostiteljstvu, turizmu, prijevozu, osobnim uslugama trebat će duže vrijeme za oporavak”, upozorava Nestić.

Ipak EU fondovi mogli bi pozitivno utjecati na gospodarstvo pa tako posredno i na mirovinski sustav. “Treba očekivati da će ona značajno olakšati situaciju u proračunu i pomoći najugroženijim dijelovima gospodarstva. Mirovinski sustav tu može imati posredne koristi zbog boljeg stanja proračuna, manjeg pada zaposlenosti i manjeg priljeva novih umirovljenika”, naglašava Nestić.

Dužina krize utjecat će na promjene u mirovinskom sustavu

Sam mirovinski sustav, odnosno dizajn prvog i drugog mirovinskog stupa, smatra naš sugovornik sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, ne bi trebao biti pod utjecajem krize uzrokovane pandemijom, jer se ne očekuje njezino duže trajanje. “Ako ipak potraje, onda ćemo svi biti na potpuno novom nepoznatom terenu gdje će se puno toga mijenjati na nepredvidiv način, pa tako i mirovinski sustav”, upozorava Danijel Nestić.

Upozorava, također, kako Hrvatska još uvijek u svom mirovinskom sustavu nije na odgovarajući način pristupila rješavanju pitanja starenja stanovništva, gdje će u budućnosti biti sve više umirovljenika, a sve manje zaposlenih. Očekuje, stoga, rješavanje tog pitanja kroz nove mirovinske reforme nakon pandemijske krize. “Za sada mi se čini da i prvi i drugi stup mogu zajedno dobro funkcionirati u Hrvatskoj”, naglašava Nestić. 

Mirovine iz drugog stupa nisu niske

Iako su neke zemlje odustale od obveznog drugog stupa i otišle u smijeru jačanja državnog sustava i preusmjeravanja u dobrovoljne sustave kapitalizirane štednje u to nisu išle zbog niskih mirovina. Teza o niskim mirovinama iz drugog stupa se stalno ponavlja, ali ona, ističe Nestić, nije točna. “Zaključak o neuspjehu drugog stupa koji se iz toga izvodi nije korektan. Netko će reći da je 300, 400 ili 500 kuna iz drugog stupa nisko i da drugi stup ne valja. Međutim, sam relativno apsolutni iznos mirovine ništa ne znači. Takvu mirovinu treba staviti u omjer prema uplaćenim doprinosima”, kaže. 

Kolika će mi biti mirovina?
foto: Sandro Bura

Upućuje na analize koje pokazuju kako je većina onih koji su do sada odlazili u mirovinu tijekom svog radnog vijeka u drugi stup uplatila oko 10 posto svih doprinosa, dok je 90 posto otišlo u prvi stup. “Stoga je logično razumljivo da ni mirovina iz drugo stupa ne može biti puno veća od 10 posto mirovine iz prvog stupa. To je tih nekoliko stotina kuna koje su prilično dobro usklađene s uplatama. Konačno, tijekom proteklih 18 godina mirovinski su fondovi imali prinos od prosječno oko 5,5 posto godišnje, što je više od stope rasta plaća u tom razdoblju i naravno više od inflacije”, objašnjava Nestić. Navodi da prosječna mirovina iz drugog stupa koja se isplaćuje umirovljenicima koji su izabrali isplatu kombinirane mirovine sada iznosi oko 650 kuna.

Ukidanje drugog stupa ne bi bilo dobro

Ukidanje obvezatnosti kapitalizirane štednje u nekim srednjoeuropskim zemljama, prvenstveno je bila motivirana fiskalnim razlozima. Kod drugog stupa u vrijeme dok izdvajate doprinose za mirovinsku štednju, pojašnjava, nedostaju sredstva za isplatu mirovina dosadašnjih umirovljenika.

“To se zove tranzicijski trošak uvođenja drugog stupa, za njega se znalo od početka i zemlje su ga prihvatile znajući da će on nakon 30-tak godina isčeznuti. Međutim, od početka financijske i gospodarske krize 2008. godine, u nekim su zemljama odlučili uplate doprinosa u što većoj mjeri vratiti u proračun, pa tako i dio kapitaliziranih sredstva drugog stupa. U Hrvatskoj ne vidim potrebu za takvo što.”

Fiskalni trošak sadašnje COVID-19 krize još je uvijek podnošljiv, posebno ako je pomognut europskim sredstvima. Nestić, stoga, smatra kako nema smisla urušavati postojeći sustav. Odustajanje od obavezne uplate u drugi mirovinski stup imalo bi, međutim, značajne negativne posljedice na tržište kapitala te na dugoročne troškove mirovinskog sustava”, kaže Nestić.

Nužno poticati duži radni staž

Kako još uvijek nisu razmotreni dugoročni učinci izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koje su nastupile 1. siječnja 2019. godine kada se radni vijek podigao na 67 godina starosti od 2033. godine te uvela penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu, kao i promjene Zakona koje su uslijedile prihvaćanjem zahtjeva referendumske inicijative u listopadu 2019. godine kada se vratila granica od 65 godina života za starosnu mirovinu te smanjila penalizacija, u Ekonomskom institutu smatraju kako ne bi trebalo ići u nove izmjene mirovinskog zakona. 

Trenutno imamo i hitnijih poslova, borbu protive pandemije i brigu za oporavak gospodarstva, ističe Nestić. “Kada dođe vrijeme za promjene, zasigurno ćemo u mirovinski sustav morati ugraditi mjere koje bi poticale duži radni staž, jer se radnici u Hrvatskoj umirovljuju s niskim radnim stažem, uz Italiju najnižim u EU. U sustavu prvog stupa praktično nemamo nikakav mehanizam koji bi uzimao u obzir produžavanje životnog vijeka i sve duže razdoblje korištenja mirovina, a što su ozbiljni izazovi za budućnost,” naglašava Nestić. Smatra kako bi bilo dobro razmotriti je li u trenutku umirovljenja korisna opcija izbora između jednostupnih i dvostupnih mirovina ili ona više šteti stabilnosti mirovinskog sustava.

Socijalna održivost mirovina sve slabija

Prema projekcijama Ekonomskog instituta mirovinski sustav je s fiskalnog aspekta još uvijek održiv. Iako mirovine ostvarene prema posebnim propisima čine značajan dio ukupnih mirovina, za njihovu isplatu državni proračun izravno doznačuje sredstva Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, čime one, ističe se, ne ugrožavaju proračun za ostale mirovine. Riječ je o oko 180 tisuća mirovina, među ostalima, djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika, hrvatskih branitelja, zastupnika u Hrvatskom saboru, članova Vlade, članova HAZU.

Kako u budućnosti ne bi trebali očekivati rast mirovina po posebnim propisima i njihovih troškova, Nestić smatra da one nisu prijetnja sa stajališta dugoročne održivosti sustava. “Glavni problem u budućnosti jesu niske mirovine iz općeg sustava koje će naš mirovinski sustav generirati. Mi imamo fiskalno održiv mirovinski sustav, ali njegova socijalna održivost je sve slabija. I treba očekivati stalan pritisak da se mirovine povećaju. I trebaju se povećati. Međutim, to nije moguće napraviti tako da se naprosto sve više zagrabi u državni proračun bez da se išta drugo promijeni. Morat ćemo ići u smjeru mjera za povećanje radnog staža i povećanja broja zaposlenih. Nije neočekivano da se na stol prije ili kasnije stavi i pitanje povećanja stope doprinosa za mirovinsko osiguranje. Morat će se pronaći održivi izvori sredstva za povećanje mirovina iz općeg sustava u budućnosti”, ocjenjuje Nestić.

Nacionalna naknada za starije osobe

Od Nove godine trebala bi početi isplata sredstva za starije osobe koje nemaju drugih primanja ili su im ona izrazito mala. Tu zapravo nije riječ o mirovini, iako je u početnim fazama rasprave o ovom novom instrumentu socijalne politike on nazivan nacionalnom mirovinom. Službeni naziv ovog instrumenta je nacionalna naknada za starije osobe, ističe Nestić.

“Tu treba primijetiti da je ta naknada slična nečemu što već imamo u sustavu socijalne skrbi, a to je zajamčena minimalna naknada. Iako mi se čini da se ova naknada za starije osobe mogla uklopiti u već postojeći sustav i da bi bilo bolje da je administriraju centri za socijalnu skrb, a ne Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kako je to sada slučaj, ipak se radi o korisnoj naknadi koja će pomoći najsiromašnijim starijim osobama koje do sada nisu bile pokrivene drugim socijalno-zaštitnim mjerama. Nažalost, obuhvat nove naknade neće biti velik, očekuje se manje od 20 tisuća korisnika, tako da i učinak na smanjivanje siromaštva među starijim osobama neće biti velik”, kaže Nestić i zaključuje kako je svaka pomoć našim najsiromašnijim starijim građanima dobrodošla.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost nakladnika.

.

Vijesti

Crobarometar: HDZ stabilno vodi, Milanović gubi potporu građana

Predsjednik, naravno, većinsku potporu ima od svoje bivše stranke s više od 70 posto, ali tu su birači Mosta među kojima gotovo svaki drugi podupire njegov rad.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Dnevnik Nove TV objavio je redovno mjesečno istraživanje Crobarometar o političkim preferencijama građana.

HDZ i dalje prvi

Hrvatska demokratska zajednica ponovno je prvi izbori među biračima. Za tu bi stranku glasovalo 31,5 posto ispitanika. Iako bilježe blagi pad, to je i dalje unutar statističke pogreške.


Daleko iza HDZ-a je SDP s novim predsjednikom i potporom od 17,6 posto. I ta stranka bilježi pad, ali sve unutar statističke pogreške.Domovinski pokret je na 7,5 posto, odmah iza je Most sa 7,4 posto i na kraju Možemo sa 6,5 posto. Ostali ne prelaze izborni prag.

Većina građana ne podupire rad Vlade, njih 56 posto i tako je već treći mjesec, a taj broj i dalje raste. 66 posto smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru, a 24 posto da ide u dobrom smjeru. Raste tako broj pesimista, a pada broj optimista. Neodlučno je 10 posto ispitanika. Kada se demografski pogleda, mladi su izrazito pesimistični, a starija populacija je više optimistična.

Milanović pada

Predsjednik Republike i dalje gubi potporu za svoj rad. Tako je od rujna, kada se topi potpora koju je imao prije. Njegov rad ne odobrava 58 posto ispitanika, a odobrava njih 35 posto, ne zna sedam posto. Mjesec dana ranije Milanovićev rad nije odobravalo 53 posto, a odobravalo je 39 posto građana.

Predsjednik među biračima platforme Možemo ima potporu od 37 posto. I na kraju, ne manje bitni, 22 posto birača HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića te 18 posto birača Domovinskog pokreta.

Predsjednik, naravno, većinsku potporu ima od svoje bivše stranke s više od 70 posto, ali tu su birači Mosta među kojima gotovo svaki drugi podupire njegov rad.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP