Prati nas

Vijesti

Konačno!

Novi model obiteljske mirovine: Nasljeđivat će se dio mirovine preminulog partnera

Uz ovaj model trebao bi se vezati i imovinski cenzus, kao što to ima većina drugih država Europske unije.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: bruce mars/Unsplash

Novi model obiteljske mirovine, koji će se uvesti najranije 2022. godine, ići će u smjeru da se može naslijediti određeni postotak mirovine od preminulog člana obitelji koji je doprinosio mirovinskom fondu, a da istodobno preživjeli član obitelji zadrži i svoju mirovinu, neslužbeno doznajemo, piše Jutarnji list.

Sad je sustav obiteljske mirovine uređen tako da se može naslijediti 70 posto mirovine preminulog člana obitelji, ali istodobno preživjeli član obitelji, a uglavnom je riječ o udovicama, mora se odreći svoje mirovine, ako je to za nju povoljnija opcija.


Članovi obitelji umrlog osiguranika, naime, imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je umrli osiguranik imao pet godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža, a pravo na mirovinu imaju udovci i udovice, izvanbračni drugovi, životni i neformalni životni partneri ako je zajednica trajala najmanje tri godine i ako su do smrti partnera navršili 50 godina života.

HDZ i Vlada su se u svojim programima obvezali da će u mandatu na drugačiji, pravedniji način urediti model obiteljske mirovine, a radna skupina za izradu zakonskog rješenja, kako Jutarnji doznaje, trebala bi se oformiti uskoro i raditi na tome cijelu iduću godinu, kako bi prijedlog do kraja 2021. bio dovršen.

O kojem će se točno postotku koji će moći naslijediti preživjeli član obitelji raditi, odredit će radna skupina, ali kako Jutarnji piše, iznos od maksimalno 50 posto naslijeđene mirovine, koji traže umirovljeničke udruge nije realan, on će biti sigurno manji jer bi to bio velik financijski zalogaj za državni proračun.  

Uz ovaj model trebao bi se vezati i imovinski cenzus, kao što to ima većina drugih država Europske unije. Naslijeđena mirovina, naime, moći će se dobiti samo ako mjesečni prihodi ne prelaze određeni cenzus preživjelog bračnog druga.

U Austriji, primjerice, koju umirovljeničke udruge gledaju kao primjer, ako je zbroj mirovine preminulog i preživjelog partnera ispod 1956 eura mjesečno, odgovarajuću mjesečnu razliku do najviše 60 posto mirovine preminuloga, plaća se preživjelom partneru uz njegovu mirovinu. Preminuli mora biti osiguran najmanje tri mjeseca, a preživjeli član mora imati najmanje 35 godina, a ako je rođeno dijete u vezi, onda nije bitna dobna granica.

Izračuni

Ako uzmemo u obzir da u Hrvatskoj prosječna mirovina u ovom trenutku iznosi 2.560 kuna i kad bi se uveo model koji, primjerice, dopušta preživjelom članu obitelji koji prima prosječnu mirovinu da naslijedi, recimo, maksimalno 30 posto mirovine od preminulog člana, koji je također primao prosječnu mirovinu, i da zadrži svoju uz to, to znači da bi mu mjesečna mirovina najviše rasla za 768 kuna, odnosno ukupno bi mjesečno primao 3.328 kuna.

Uzmimo primjer da prema sadašnjem modelu ta ista udovica koja je zaradila prosječnu mirovinu odlučila primati obiteljsku mirovinu, jer joj je preminuli suprug imao značajno veću mirovinu od 5000 kuna kao dugogodišnji osiguranik, ona se odrekla svoje mirovine kako bi mogla primati 70 posto suprugove u iznosu od 3.500 kuna. Po novom modelu, ako zamislimo da bi mogla uz svoju mirovinu dobiti i maksimalno 30 posto suprugove, njena bi mirovina na kraju mogla iznositi 4.060 kuna, odnosno 560 kuna više.

.

Vijesti

Crobarometar: HDZ stabilno vodi, Milanović gubi potporu građana

Predsjednik, naravno, većinsku potporu ima od svoje bivše stranke s više od 70 posto, ali tu su birači Mosta među kojima gotovo svaki drugi podupire njegov rad.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Dnevnik Nove TV objavio je redovno mjesečno istraživanje Crobarometar o političkim preferencijama građana.

HDZ i dalje prvi

Hrvatska demokratska zajednica ponovno je prvi izbori među biračima. Za tu bi stranku glasovalo 31,5 posto ispitanika. Iako bilježe blagi pad, to je i dalje unutar statističke pogreške.


Daleko iza HDZ-a je SDP s novim predsjednikom i potporom od 17,6 posto. I ta stranka bilježi pad, ali sve unutar statističke pogreške.Domovinski pokret je na 7,5 posto, odmah iza je Most sa 7,4 posto i na kraju Možemo sa 6,5 posto. Ostali ne prelaze izborni prag.

Većina građana ne podupire rad Vlade, njih 56 posto i tako je već treći mjesec, a taj broj i dalje raste. 66 posto smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru, a 24 posto da ide u dobrom smjeru. Raste tako broj pesimista, a pada broj optimista. Neodlučno je 10 posto ispitanika. Kada se demografski pogleda, mladi su izrazito pesimistični, a starija populacija je više optimistična.

Milanović pada

Predsjednik Republike i dalje gubi potporu za svoj rad. Tako je od rujna, kada se topi potpora koju je imao prije. Njegov rad ne odobrava 58 posto ispitanika, a odobrava njih 35 posto, ne zna sedam posto. Mjesec dana ranije Milanovićev rad nije odobravalo 53 posto, a odobravalo je 39 posto građana.

Predsjednik među biračima platforme Možemo ima potporu od 37 posto. I na kraju, ne manje bitni, 22 posto birača HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića te 18 posto birača Domovinskog pokreta.

Predsjednik, naravno, većinsku potporu ima od svoje bivše stranke s više od 70 posto, ali tu su birači Mosta među kojima gotovo svaki drugi podupire njegov rad.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP