Prati nas

Nema predaje

Rak i nasilje

Čeka li nas nakon epidemije koronavirusa i epidemija karcinoma?

Kad tijelo trpi, stalno je pod adrenalinom, pod nekim stresom i u disbalansu. To utječe i na razvoj malignih oboljenja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: National Cancer Institute/Unsplash

Istraživanje koje je 2006. godine u SAD-u provela ginekologinja Susan C. Modesitt zajedno sa svojim kolegama, pokazalo je da je čak 75 posto žena koje se liječe od nekog oblika raka bilo izloženo partnerskom nasilju.

S obzirom na porast slučajeva obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja koji je zabilježen tijekom pandemije koronavirusa jer su obitelji, pa i one u kojima je bilo slučajeva nasilja, bile prisiljene na stalni boravak zajedno kod kuće, znači li to da i nas, kad jednom prođe ova epidemija, očekuje epidemija novih slučajeva karcinoma, pitali smo Ivanu Kalogjeru, osnivačicu i predsjednicu Udruge “Nismo same” koja organizira besplatan taksi prijevoz žena na kemoterapije.


“Teško je to tako baš decidirano tvrditi, međutim neka istraživanja koja su provedena vani pokazuju da postoji veza između obiteljskog nasilja i porasta slučajeva karcinoma dojke. Istraživanje koje je u Americi radila ginekologinja Modesitt i njezini kolege, pokazalo je da je čak 75 posto žena koje se liječe od raka dojke, jajnika i maternice bilo izloženo partnerskom nasilju”, kaže Kalogjera.

“Kontaktirajući sa ženama koje smo prevozili na terapije, upoznala sam puno njih koje su bile žrtve nasilja, bilo u djetinjstvu od strane roditelja, bilo tijekom života od strane partnera i jako puno tih žena i dalje je u tim zlostavljačkim odnosima. Razumljivo mi je da je teško raskinuti takvu vezu, pogotovo u trenucima kad dođe i bolest. Nemaš novca, a trudiš se preživjeti. Teško je napraviti taj korak i otići”, kaže Kalogjera.

Ivana Kalogjera (foto: Silvija Novak)

“Znam neke žene koje su ipak takav rez napravile nakon dijagnoze i danas su nove žene, čak su promijenile i sredinu. No u svakom slučaju tu odluku nije lako donijeti. Osim toga, istraživanja pokazuju da žene koje su pretrpjele nasilje, čak i kad se osamostale i izađu iz nasilne veze, i dalje su u puno nepovoljnijoj financijskoj situaciji od onih žena koje nisu bile žrtve nasilja. Tu uvijek postoje neki dugovi iz prošlosti, teško je to”, kaže Kalogjera.

Što je uzrok i kakva je povezanost nasilje i pojave karcinoma, pokušala je objasniti psihologinja Senka Sekulić Rebić, koja kaže da kad tijelo trpi, stalno je pod adrenalinom, pod nekim stresom i u disbalansu. To se, kaže, događa kad žena trpi nasilje, no i kad nasilja nema, a žena očekuje da se dogodi i razmišlja hoće li se i kad dogoditi. Sve to ostavlja trajne posljedice na organizam i to kad-tad dođe na naplatu.

Nažalost, kod nas u Hrvatskoj se nitko ne bavi upravo tim problemom, kaže Kalogjera i dodaje kako se jedino Zaklada Solidarna bavila nasiljem i radnim pravom te su se dotakli i ove teme, a njihova Darja Maslić Seršić napisala je znanstveni rad “Ekonomsko nasilje nad ženama: manifestacije, posljedice i putovi oporavka”.

“Dodatan stres osjećaju sve one žene koje kad odluče izaći iz nasilne veze, a nemaju prihode pa su u strahu i za vlastitu egzistenciju, ali i zbog toga što se boje da će sud djecu dodijeliti ocu na skrbništvo. Dakle, u ovom slučaju – nasilniku”, kaže Kalogjera.

“Mislim da je ova tema i korelacija između obiteljskog nasilja i učestalosti pojave karcinoma vrlo važna i tu bi liječnici trebali voditi glavnu riječ, no to nažalost često nije tako. Naime, liječnici obiteljske medicine, onkolozi, ginekolozi i drugi, često tijekom pregleda i razgovora s pacijenticom ustanove ili barem mogu naslutiti da žena trpi nasilje, ali ne reagiraju pozivajući se na liječničku tajnu. Kad žena dođe onkologu, on je prvi taj koji kroz razgovor treba takvo što utvrditi. Zato vani i postoje psiholozi u liječničkom timu koji odmah vide da se sa ženom nešto događa. Mi tako nešto nažalost nemamo”, kaže Ivana Kalogjera.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP