Prati nas

Nema predaje

Fake news

Facebookom se širi laž da je Vlada RH umanjila podatak o magnitudi potresa

Situacija prirodne nepogode ili katastrofe plodno je tlo za bujanje teorija urote. U slučaju potresa koji je pogodio Petrinju, Glinu i Sisak, prve su se dezinformacije pojavile već drugi dan.

Objavljeno

|

foto: Angelo Giordano/Pixabay

Društvenim mrežama širi se dezinformacija kako je talijanski Nacionalni institut za geofiziku objavio da je potres koji je pogodio Petrinju, Sisak i Glinu imao magnitudu veću od 7 prema Richteru.

Uz to tvrdi se da je hrvatska Vlada u sprezi sa Seizmološkom službom pri Geofizičkom odsjeku PMF-a namjerno umanjila magnitudu potresa kako se ne bi morale aktivirati skuplje mjere sanacije stanja i proglasiti stanje katastrofe. U nastavku teksta donosimo nekoliko činjenica uz koje je lako “razmontirati” ove lažne vijesti koje za cilj imaju širenje moralne panike.

Što je zapravo javio talijanski Nacionalni institut za geofiziku?

Talijanski Nacionalni institut za geofiziku i seizmologiju objavio video rekonstrukcije širenja potresa koji se dogodio 29. prosinca 2020. u 12 sati i 19 minuta s epicentrom kod Petrinje. Na samom video vidljivo je da je prva informacija koja je izašla iz te ustanove bila da je magnituda potresa iznosila 6,4 prema Richteru.

Što je javila hrvatska Seizmološka služba?

“29. prosinca 2020. u 12 sati i 19 minuta područje oko Petrinje pogodio je razoran potres magnitude M=6.2 nakon kojeg su uslijedili brojni naknadni potresi. Na poveznici možete vidjeti video koji prikazuje epicentre svih analiziranih potresa koji su se dogodili 28. i 29. prosinca 2020. godine. Kružići su proporcionalni magnitudi potresa, a vrijeme je prikazano u UTC vremenu (engl. Coordinated Universal Time), koje je za jedan sat manje od onog u Hrvatskoj”, stoji na službenoj stranici Seizmološke službe.

Ne treba zanemariti da veliki dio hrvatskih građana na potresnim područjima koristi aplikaciju i stranicu Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) koji iznimno brzo dojavljuje podatke o potresu. No ti se podaci gotovo uvijek razlikuju od hrvatskih službenih podataka koji gotovo uvijek predstavljaju niže magnitude. Upravo su ta odstupanja postala sjeme raznih teorija urota koje u idućim danima možemo očekivati i u većem intenzitetu. Za razumijevanje ovih odstupanja valja znati što je to EMSC i kako prikuplja podatke.

Što je to EMSC?

Europsko-mediteranski seizmološki centar je međunarodna, nevladina i neprofitna organizacija sa sjedištem u Francuskoj.

Kako EMSC zna gdje se dogodio potres?

Podaci koje EMSC objavljuje za Hrvatsku nisu podaci prikupljeni isključivo mjerenjem instrumentima. Naime, EMSC je razvio metodu prikupljanja podataka prema ponašanju internetskih korisnika.

Kada se dogodi potres, svjedoci pojure na stranice EMSC-a ili na EMSC-ovu aplikaciju za mobilne telefone kako bi saznali što se događa. Tako stvaraju pritisak na server koji EMSC-u pokazuje da se negdje upravo događa potres i prije nego što nacionalne seizmološke službe objave podatke. Stoga od identifikacije geolokacije čitatelja i korisnika aplikacije pa do objave da se negdje vjerojatno dogodio potres – prođe svega nekoliko minuta. Ova tehnika nazvana je flashsourcing.

Kako EMSC zna koliko je jak potres?

Prvi izvor podataka o snazi potresa su građani koji u realnom vremenu pristupaju stranici ili aplikaciji. Mnogi od njih spremno dojavljuju podatke, bilo popunjavanjem upitnika, bilo slanjem fotografija ili video snimki iz kojih se može procijeniti razmjer i snaga potresa. Drugi izvori podataka su suradničke organizacije koje javljaju očitanje svojih instrumenata.

Je li EMSC točan?

Ova organizacija odriče se djelomično odgovornosti za točnost podataka, prvenstveno o lokacijama epicentara koje objavljuje, iako ih zbog toga ne treba smatrati netočnima i nepouzdanima. Pogreške pri izračunima sasma su uobičajena stvar, ukoliko se kreću unutar prihvatljivih margina.

Naime, na stranicama EMSC-a, između ostalog, u izjavi o odricanju od odgovornosti piše: Prijavljene lokacije nije izračunao EMSC i mogu biti netočne. Popis potresa je potpuno dinamičan, a informacije se osvježavaju koliko god je to moguće. Posebice u prvim satima nakon potresa.

Kako to radi hrvatski Geofizički zavod i zašto njegovi izvješća pokazuju niže magnitude?

Geofizički zavod svoja izvješća bazira na mjerenjima vlastitih postaja postavljenih u Hrvatskoj te iz tih mjerenja računa magnitude kojih ima nekoliko vrsta. Seizmološka služba javnosti priopćava srednju magnitudu do koje su došli vlastitim mjerenjima.

Što zakon kaže o Richterima?

Ukratko: Ništa! Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda samo nabraja potres kao prirodnu nepogodu u članku 3. Potres se spominje jednom riječju te se magnituda istoga uopće ne spominje.

Katastrofa se pak spominje u Zakonu o sustavu civilne zaštite pa u članku 3 točki 8 kaže: “Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na čijem je području događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem.” Niti jednom riječju ovaj zakon ne spominje potres izričito niti definira Richtere.

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE

Što je to Richterova skala?

Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa. Ljestvica se procjenjuje prema logaritamskom zapisu najveće amplitude zapisane za specifičnom uređaju koji se zove Wood-Andersonov seizmograf.

Omjeri jačine potresa nisu usporedni s brojčanim iznosom Richterove ljestvice, tako npr. potres jakosti 4,0 prema Richterovoj ljestvici ima 100 puta veću amplitudu i 1000 puta veću energiju od potresa koji iznosi 2,0. Učinkovita granica mjerenja za lokalne magnitude ML je oko 6,8. Ljestvicu je 1935. godine definirao američki seizmolog Charles F. Richter.

Richterova ljestvica jakosti potresa

magnitudanazivučinak
< 2mikroljudi ga ne osjete, bilježe ga samo seizmografi
2,0 – 3,9manjiljudi ga mogu osjetiti (one iznad 3,0 najčešće osjete), rijetko uzrokuje štetu
4,0 – 4,9laganiljudi u zatvorenom prostoru osjete trešnju i čuju zvukove pomicanja pokućstva, ljudi na otvorenome ga ne osjete, mala je vjerojatnost nastanka štete
5,0 – 5,9umjerenisvi ljudi ga osjete, a uzrokuje štetu na slabijim građevinama
6,0 – 6,9jakiljudi ga osjete i na udaljenostima od nekoliko stotina kilometara od epicentra, uzrokuje manje štete na kvalitetnim građevinama
7,0 – 7,9velikinanosi štetu većini građevina na udaljenosti 250 km od epicentra
8,0 – 9,9razarajućinanosi štetu većini građevina na udaljenosti 250 km od epicentra
>10epskinije nikad zabilježen
Izvor: Hrvatska enciklopedija

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.