Prati nas

Nema predaje

Beskrajne liste

Koliko dugo se čeka na ulazak u dom i zašto listama nema kraja?

Javni domovi umirovljenika gotovo su sinonim za preduge liste čekanja. Provjerili smo koliko su duge te liste, koliko se čeka na ulazak u dom i kolike su cijene smještaja.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Koliko košta umorvljenički dom?
foto: BigStock

Za razliku od Šveđana, Hrvati još uvijek rado jesen života provode u svojem stanu ili kući, po mogućnosti sa svojom obitelji. Ipak, nemaju svi tu mogućnost, a poneki ni želju pa već saprvim danima mirovine planiraju kasnu jesen života u nekom od domova za starije i nemoćne osobe.

I pri tome u Hrvatskoj mogu (ili češće ne mogu) birati između ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, vrlo skupih privatnih domova i obiteljskih domova koji sve više pune stranice crne kronike.


No u Izvješću Europske komisije za Hrvatsku 2020. navodi se da je formalna dugotrajna skrb nedovoljno razvijena i neučinkovita. I dalje je prisutan manjak kvalitetnih kapaciteta, potražnja za smještajem je velika, a za 45 decentraliziranih i dva državna doma čeka se više godina.

Prema podatcima MDOMSP-a za 2018., uz državne i decentralizirane domove kapaciteta 11.208 korisnika, u koje ih je smješteno 10.941, djelovala su još 94 privatna s kapacitetom 6.623 korisnika i 5.701 smještenim. Na listama čekanja za državne i decentralizirane domove nalazilo se 5.676 osoba, a za smještaj u privatne čekalo ih je 672.

Što je to decentralizirani dom?

Decentraliziranim domovima nazivamo one domove za koje je osnivačka prava Republika Hrvatska prenijela na jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb.

Ovaj je proces počeo 2002. godine kada je Vlada prenijela prava nad svim dotadašnjim domovima za starije i nemoćne kako bi se lokalnim jedinicama omogućilo održavanje i ulaganje u ove ustanove od neprocjenjivog značaja za zajednicu.

“Spasili smo županijske domove od privatizacije, jer su od 2001. godine bili u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Riječ je o ukupno barem 2,5 milijardi kuna vrijednosti, a HZMO ih je htio prodati ili iznajmiti”, pohvalio se ovih dana Sindikat umirovljenika Hrvatske obrazlažući: “Zahvaljujući dugogodišnjem lobiranju Sindikata, Vlada je prihvatila da se vlasništvo besplatno prepusti županijama, kako bi oni mogli dograđivati, popravljati, povećavati kapacitete. U protivnome tko zna bi li domovi postali – hoteli?”

Kao se živi u staračkom domu?
screenshot: The Indipendent

No ipak, Hrvatska od tog vremena nije značajno proširila smještajne kapacitete u javnim domovima, a “posao” je prepušten tržištu kroz osnivanje privatnih domova ili registriranje obiteljskih domova. Ne čudi stoga da je pritisak na decentralizirane domove iznimno velik o čemu svjedoče i podaci koje smo prikupili u nekima od njih. Koliko se dugo čeka za ulazak i koliko smještaj u domu košta?

Varaždin – od 5 do 15 godina

Iz Doma za starije i nemoćne u Varaždinu napominju da vrijeme čekanja ovisi o vrsti smještaja kao i tome radi li se o muškoj ili ženskoj osobi ili bračnom paru. Također ovisi i o tome je li osoba pokretna i samostalna, budući da takvi korisnici idu u stambeni dio, dok se teško pokretni i nepokretni smještaju u Odjel gerijatrijsko-zdravstvene njege. “Nažalost, liste čekanja su duge”, kaže nam Sanja Novko, socijalna radnica u toj ustanovi.

“U domu se svaki zadnji utorak u mjesecu održava Komisija za prijem i otpust korisnika koja rješava pristigle zamolbe za smještaj. Obrasci se preuzimaju u ustanovi ili s web stranice. Kada se ispuni i prikupi sva potrebna dokumentacija koja je potrebna te obrasce razmatra Komisija za prijem i otpust korisnika i povratno se dobiva Odluka Komisije”, objašnjava Novko.

Cijene smještaja ovise, dakako o vrsti. Na Odjelu gerijatrijsko-zdravstvene njege, koji prima teško pokretne i nepokretne korisničke, na trokrevetnu sobu žene čekaju oko 6 godina, a muškarci tek godinu kraće. Cijena je 2.850 kuna. Jednako dugo se čeka i na dvokrevetnu sobu koja košta 3.200 kuna mjesečno. Očekivano, jednokrevetna soba je najskuplja i košta 3.750 kuna. No za jednokrevetne sobe nije moguće aplicirati i namijenjene su korisnicima koji su ranije smješteni u dvokrevetne ili trokrevetne sobe.

Pokretne osobe smještaju se u stambeni dio doma. Na dvokrevetne sobe čeka se oko 6 godina, pri čemu smještaj u starom dijelu doma košta 2.400 kuna, dok je smještaj u depadansi 2.500 kuna.

Zagreb – 14 godina

Dom za starije osobe Medvešćak u Zagrebu jedna je od najcjenjenijih ustanova za brigu o starijima pa ne čudi da su i u njemu liste čekanja preduge. Najduže se čeka na smještaj na prestižnoj lokaciju Iblerova trga, tik uz Importanne galeriju i desetak minuta hoda od Jelačić placa.

“Najdulja lista je ona za smještaj u jednokrevetnu sobu na Iblerovu trgu. Čeka se 14 godina, dok je najkraća lista za dvokrevetnu sobu u objektu Martićeva 7, trenutno svega mjesec dana”, navodi ravnateljica Marija Kuštra.

Dom Medvešćak (foto: Sandro Bura)

Cijene smještaja ovise o vrsti smještaja i lokaciji, a kreću se od 2.090 kn u Martićevoj, do 3.775 kn na Iblerovu trgu. Najviša cijena smještaja je ona na Odjelu za osobe oboljele od Alzheimerove i drugih demencija gdje smještaj u jednokrevetnu sobu iznosi 7.500 kn.

Split – 10 godina

Dom za starije i nemoćne osobe Split posluje na tri lokacije (Zenta, Vukovarska i Stari Grad), a od njegova ravnatelja Ivana Škaričića doznajemo da su u ovom trenutku čak 3.856 osobe upisane na listu čekanja.

“Moramo naglasiti da je trenutno zainteresiranih oko 1.900 korisnika, dok su drugi predali zamolbu za slučaj potrebe i trenutno su nezainteresirani, u takozvanom mirovanju”, navodi Škaričić.

Cijene smještaja kreću se od 2.300 kuna u četverokrevetnoj sobi objekta Vukovarska do 3.675 kuna u dvokrevetnoj sobi objekta na Zenti. Dužina čekanja na smještaj je, ovisno o tipu smještaja i stupnju usluge, od jedne do deset godina.

Rovinj – 5 godina

Istarski biser Rovinj sjajan je odabir za uživanje u jeseni života, no i to se odražava na vrijeme čekanja na smještaj, ali i na cijenu. Dom “Domenico Pergolis” ima nekoliko lista za čekanje na smještaj. Liste se formiraju sukladno željama i zdravstvenom stanju potencijalnog budućeg korisnika. Ustanova nudi jednokrevetne, dvokrevetne i višekrevetne sobe, stacionar te odjel za dementne osobe.

foto: Dimitry Anikin/ Unsplash

“Na spomenutim listama je trenutno 854 korisnika koji čekaju na smještaj, a na smještaj se čeka oko 5 godina”, kaže ravnateljica Kristina Laginja. Cijene smještaja kreću se ovisno o stupnju njege koja se pruža korisniku i vrsti smještaja, a raspon cijena je od 2.800,00 do 4.500,00 kuna.

Odražavaju li liste čekanja pravo stanje?

Dr. Marijana Bađun (Institut za javne financije) u svojem radu “Financiranje domova za starije i nemoćne osobe u Hrvatskoj (2016.) pak navodi da situacija nije crna kao što se na prvi pogled čini.

“Valja uzeti u obzir kako nije riječ o stvarnom broju starijih ljudi koji nemaju drugo rješenje, nego određeni broj osoba predaje zahtjev unaprijed dok potreba za smještajem još nije nastala. Osim toga, zahtjeve se može predati u više domova, a neki korisnici traže premještaj. Usprkos tome, potražnja za smještajem u državnim domovima znatno premašuje ponudu, što nije slučaj s privatnim domovima”, piše Bađun.

Puška pravobraniteljica Lora Vidović pak nudi i dodatno objašnjenje za atraktivnost javnih domova. “Decentralizirani domovi financijski su pristupačniji od privatnih jer ih u značajnoj mjeri financiraju županije i Grad Zagreb, a cijena smještaja je niža od tržišne. Iako je Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2014.-2016. bilo predviđeno razrađivanje kriterija prijema, od toga se odustalo, pa svi korisnici decentraliziranih i državnih domova koriste subvencioniran smještaj, neovisno o imovnom stanju”, piše Vidović u izvješću “Umirovljenici i starije osobe” za 2019. godinu.

“Nadalje, domovi sami određuju način na koji će se formirati liste čekanja, no one su netransparentne, nisu javno objavljene i korisnici često ne znaju koliko će čekati”, upozorava Vidović.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP