Prati nas

Vijesti

Oprez!

Najčešće financijske prijevare na koje nasjedamo – svaka treća žrtva je umirovljenik!

Financijska pismenost, odnosno, sposobnost korištenja znanja i vještina za učinkovito upravljanje financijama, u Hrvatskoj je vrlo niska, a ta se okolnost, nerijetko, iskorištava. Kao najlakše mete i žrtve financijskih prijevara su umirovljenici.

Kristina Kalafatić

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

“Kada mu je na vrata pozvonila osoba i predstavila se da radi za HEP, moj je teško bolesni otac nešto potpisao misleći da se mijenja brojilo. Kada je majka otišla platiti račun u poslovnicu HEP-a rekli su joj da više nije njihov korisnik. Moji su roditelji naknadno shvatili da su potpisali ugovor s drugim distributerom električne energije. Prvotno mi nisu htjeli reći što se dogodilo, nego su sami ručno napisali nekakav prigovor, prema uputi koju su dobili u HEP-u. Ugovor su uspjeli raskinuti, ali su platili penale zbog raskida”, govori nam Anita Perkov Kalebota, profesorica ekonomske skupine predmeta u privatnoj srednjoj školi u Splitu i aktivistica Udruge Franak koja vodi besplatne radionice financijske pismenosti za osobe starije životne dobi.

No tu priča, navodi, nije završila. Uplatnice tog distributera i dalje su stizale. Tek tada su joj se roditelji obratili za pomoć. Ispalo je, prepričava, da s novim dobavljačem električne energije nije bio potpisan jedan ugovor nego, neopravdano, dva. Sreća u nesreći je, kaže, što joj je suprug odvjetnik te je pokrenuo tužbu.


Spor je na sudu dobiven. Međutim, distributer je svejedno, nakon 6 mjeseci pokrenuo ovrhu zbog nepodmirenja računa. Majci se, nakon smrti oca, dug naplaćivao od mirovine. Ipak, ističe Perkov Kalebota, u konačnici je sve obustavljeno, ali nakon mnogo uloženog truda i znanja da se slučaj riješi.

Svaki treći prevareni je umirovljenik

Čak 30 posto oštećenih osoba u raznim prijevarama financijske prirode su starije životne dobi. Najčešće evidentirani slučajevi prijevara su ugovori za teleoperatere, ugovori za distributere struje, lažno predstavljanje kao službena osoba iz poslovne banke, ističe naša sugovornica.

Anita Perkov Kalebota (privatni album)

Potpisivanjem spomenutih ugovora, starije osobe nerijetko nisu svjesne obveza koji iz ugovora proizlaze, a njihova nevaljanost najčešće se može dokazivati samo sudskim putem. To pak stvara sudske i odvjetničke troškove, ističe voditeljica radionica financijske pismenosti.

Činjenica je da su takvi troškovi za većinu umirovljenika preveliki, stavlja ih u bezizlaznu situaciju. Zato financijske prevare, ali i rizik donošenja loših financijskih odluka, mogu izbjeći podizanjem financijske pismenosti. Na radionicama koje vodi Perkov Kalebota tako zainteresirane umirovljenike upoznaje s najčešćim slučajevima prijevara, ali i njihovim pravima.

Žrtve često ne prepoznaju da su prevarene

Za financijsku pismenost nikada nije kasno naročito u trećoj životnoj dobi kada puno više opasnosti vreba telefonskim putem, putem e-mailova, novih kanala komunikacije, društvenih mreža koje stariji koriste.

“Važno je znati da službenik banke nikada neće nazvati i tražiti da osoba zbog unapređenja sustava banke mora dati broj svojeg tekućeg računa, broj kartice ili OIB”, navodi kao primjer naša sugovornica. Umirovljenike na radionicama upozoravaju, dodaje, sa sve takve podatke čuvaju za sebe, a da u slučaju takvih traženja radije otiđu do banke i provjere.

Često se, također, događalo da je u razgovoru o mobilnoj ili internetskoj usluzi nekog teleoperatera, žrtva usmenim putem potvrdila ugovor i pristala na, primjerice, dvogodišnju obavezu za uslugu koja joj nije potrebna. Ta se praksa, na sreću, promijenila te ugovori na potvrdu moraju u pismenom obliku doći na kućnu adresu.

Takvi i slični primjeri situacija na radionicama se simuliraju, analiziraju se, pronalaze rješenja za slučaj prijevare. U interaktivnom okruženju, važno je da polaznici sami znaju pronaći rješenja iz tih situacija. To bude zanimljivo, ističe Anita Perkov Kalebota, ali na žalost se događa i da osobe do tada i ne prepoznaju da su bile preverane.

“Želimo ih potaknuti na razmišljanje i upoznati ih sa što više primjera loše prakse. I sami iznose primjere kada su bili žrtve prijevara”, navodi voditeljica radionice.

Nerijetko zbog srama što su prevareni, to nikome ne govore

Najvažnije je da kada postanu svjesni da su prevareni, da se ne mire s tom činjenicom, nego da pokušaju pronaći način i mogućnosti kako riješiti problem ili pronaći pomoć. “Savjetujemo ih da se nekome obrate, članovima obitelji ili nekoj od udruga te upućujemo kojim pravnim putem problem mogu riješiti”, kaže naša sugovornica.

“Često prevladava mišljenje da puno znamo, a nerijetko je slučaj da ne znamo koliko ne znamo. Životno iskustvo ponekad nije dovoljno. Oni koji su toga svjesni, ti na radionice i dolaze. Nerijetko smatraju i kako zbog toga što su im mirovine male i troše ih vrlo racionalno, nema prostora da budu prevareni. A upravo su to najveće zablude”, navodi Perkov Kalebota.

Nije to slučaj samo kod osoba treće životne dobi, u tu zamku, ističe, upadaju i oni mlađi. Općenito, u Hrvatskoj se financijska pismenost ne doživljava kao životno važna, a zbog slabe pismenosti sve su veći potencijalni izvori opasnosti.

Umirovljenici nerijetko zbog srama što su prevareni, to nikome ne govore niti traže pomoć. Navodi tako i primjer svoje majke koja je nakon što su ukinuti čekovi kao oblici plaćanja, dobila kreditnu, revolving karticu koja je trebala poslužiti samo u slučajevima nužde. Karticu je koristila za svakodnevne potrebe, a nije razumjela način otplate troška i veliku mjesečnu kamatu. “Završilo je tako što sam podmirila trošak po kartici, a karticu smo ukinuli.”

Problemi s bankomatima

Slično je i s korištenjem bankomata. Često ne razumiju da gotovinu mogu podizati samo na bankomatima banaka čije kartice posjeduju, jer u suprotnom, zbog korištenja bankomata druge banke plaćaju naknade. Nisu to veliki novci, ističe, ali malo po malo, skupi se iznos koji na niske mirovine nije beznačajan.

“U pravilu nam je važno da ih na radionicama upozorimo kako svaka transakcija može koštati. To su generacije koje su plaće dobivale u kuvertama i vidjeli su kako i koliko novca troše. Danas je stanje novca na računima i karticama njima teško pratiti, pogotovo kada su im odobreni minusi na računu.”

foto: Sandro Bura

Zbog toga je, dodaje Anita Perkov Kalebota, financijsku pismenost potrebno razvijati od malih nogu. Savjetuje kako je na telefonske pozive s ponudama usluga i proizvoda, možda najbolje reći da nisi zainteresiran i odbiti ponudu. Pogotovo se taj savjet odnosi na situacije kada se takve stvari nude na kućnom pragu.

Država ne štiti starije osobe od prijevara

Ovdje je riječ o, može se reći, institucionalnoj prijevari. Starije osobe su u takvim situacijama puno lakše mete. Ne vara ih za velike iznose, već za male, 100, 200 kuna, zbog kojih neće pokretati postupke jer im se ne isplati, skupo im je. Lakše im je platiti te troškove i ovrhe, nego plaćati odvjetnika i pokretati postupke. Mire se s činjenicom da su dužni pa plaćaju račune i ovrhe.

“Često umirovljenici misle da su u krivu ili da su propustili platiti neki račun pa plate ovrhu koja možda nije opravdana i osnovana. Koliko samo takvih slučajeva ima! To je meni najviše žao”, navodi Perkov Kalebota.

U tome naša sugovornica vidi i odgovornost države i sustava koji ne štiti starije osobe od takvih zloupotreba. Uspoređuje sa slučajem “Švicarac” u kojem se, kaže, stvorila kritična masa mladih, angažiranih i školovanih ljudi. Na žalost, dodaje, takva se kritična masa u slučaju prevarenih umirovljenika teško može dogoditi. “To je ogroman problem. Mnogobrojni se slučajevi prevara starijih prešućuje, a događaju se sustavno.”  

Pohvalno je zatražiti pomoć

U Udrugu Franak svakodnevno se javljaju osobe koje traže pomoć jer smatraju da su prevareni ili traže financijsko savjetovanje. “Pohvalno je kada se umirovljenik javi za pomoć jer to pokazuje da shvaća kako je oštećen i da želi da se problem riješi u njegovu korist”, navodi Perkov Kalebota.

No, osim slabe financijske pismenosti, nerazvijena je, kaže, i pravna kultura, jer ljudi ne vjeruju u rješavanje problema pravnim putem. Ili su skeptični prema pravosuđu da će riješiti slučaj, ili smatraju da će im troškovi postupka biti veći od iznosa duga ili ovrhe koje moraju platiti, ističe voditeljica radionica financijske pismenosti.

“Mi kao udruga želimo promijeniti stvari i smanjiti broj oštećenih na nešto manju brojku. Najvažniji je korak, u slučaju prijevare, znati da se trebaš nekome obratiti”, navodi i zaključuje da kada bi se napravilo istraživanje koliko je umirovljenika prevareno i financijski oštećeno i za koji iznos, brojke bi bile nezamislive.

Kako se upisati na radionicu?

Nažalost, zbog pandemije COVIDd-19, organiziranje radionica je privremeno stalo. No u Udruzi Franak nadaju se da će ih uskoro ponovo moći organizirati, jer potreba za financijskom pismenošću je prevelika.

Održavanje radionica počelo je 2018. godine. Osim za osobe starije životne dobi radionice su se posebno provodile i za djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole pod nazivom “Mali chef financija” kako bi im se kroz praktične primjere i interaktivne sadržaje naglasila važnost učenja i shvaćanja osnovnih financijskih pojmova.

Sudionike radionica financije pismenosti za starije osobe koje su održane u Šibeniku, Zagrebu i Splitu, pozivalo se preko udruga umirovljenika i portala namijenjenih osobama treće životne dobi. O važnosti financijske pismenosti, ističe voditeljica radionica i aktivistica Udruge Franak, oglašavalo se i putem lokalnih radija i televizija.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP