Prati nas

Mozaik

Evolucija u rikverc

Teorije urote slabe društvo i uništavaju demokraciju, ljudi sve više vjeruju u idiotske priče

Facebook i kompanija moraju djelovati odgovornije na objave mržnje i lažnih vijesti. Europska komisija to sada pokušava regulirati Zakonom o digitalnim uslugama.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nečuvenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opasno za demokraciju, upozorava urednik Deutsche Wellea Martin Muno.

Da je prije samo nekoliko godina netko javno tvrdio kako globalna elita otima djecu, drži ih zatvorenima i iz njihove krvi dobiva sredstvo za pomlađivanje, toj osobi bi se odmah savjetovao odlazak psihijatru. Danas, prema jednoj britanskoj studiji, deset posto građana Sjedinjenih Američkih Država se naziva pristašama ove idiotske priče o zavjeri pod nazivom QAnon.


Pokret je stigao i u Njemačku: prema saznanjima zaklade Amadeu Antonio u ovoj zemlji ima oko 150.000 pristaša QAnona. Tako da je njihova najveća zajednica izvan engleskog govornog područja upravo u Njemačkoj. A prema studiji njemačke zaklade Konrad Adenauer, oko 30 posto građana Njemačke otvoreno je za teorije zavjere. Ako se izuzmu djeca do 14 godina starosti, to je oko 24 milijuna ljudi. Još neka istraživanja dolaze do sličnih rezultata. Također se zaključuje da je mnogo veza između pristaša Qanona, negatora postojanja korona virusa i desničarskih ekstremista.

Glupost je udaljena samo par klikova mišem

Ali, kako se tako očigledne gluposti mogu proširiti u jednom prosvijećenom svijetu? Ipak živimo u 21. stoljeću a ne u srednjem vijeku. Odgovor: zato što su ove gluposti udaljene samo nekoliko klikova mišem. Upravo su društvene mreže kolektor lažnih informacija i teorija zavjere.

Istraživački centar “Korektiv” u jednoj analizi podataka dolazi do zaključka da su Facebook i YouTube platforme na kojima se posljednjih godina raširio najveći broj lažnih informacija. One se šire i putem aplikacija za slanje poruka Telegram i WhatsApp. Istraživači s Instituta za tehnologiju u Massachusetts (MIT) došli su do saznanja kako šest puta duže traje da se do 1.500 ljudi dopre s pravom nego s lažnom informacijom.

I upravo društvene platforme su u nedoumici. S jedne strane veoma široko shvaćaju pojam slobode mišljenja, uključujući pogrešne informacije pa čak i mobbing i uvrede. Facebook se do listopada 2020. ustručavao da sa svojih stranica ukloni negiranje Holokausta, što je kažnjivo u 18 zemalja.

Društveni mediji: opasnost će se prepoznati

S druge strane, društveni mediji su nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, a najkasnije nakon juriša mase na Kapitol, koju je nahuškao Donald Trump, shvatili koliku opasnost predstavljaju dezinformacije i mržnja.

Ako sada pojedinačne platforme blokiraju naloge poznatih i manje poznatih osoba, ukoliko objavljuju lažne informacije s upozorenjima, ako pokušaju korisnice i korisnike pozvati na odgovornost – to bi mogao biti početak.

No, moraju se dogoditi dvije stvari: Facebook i kompanija moraju djelovati odgovornije na objave mržnje i lažnih vijesti. Europska komisija to sada pokušava regulirati Zakonom o digitalnim uslugama. To nije nimalo jednostavna stvar, jer je granica između cenzure i zaustavljanja objavljivanja lažnih vijesti veoma tanka. Ali, to se ipak mora riješiti.

Ojačati medijsku kompetentnost

Drugo, morala bi se ojačati medijska kompetentnost, s obzirom da se prije svega mladi informiraju preko društvenih mreža, a ne preko tradicionalnih medija. (Klasični mediji su zato pozvani da razviju programske formate, kojima bi doprli do “YouTube generacije”.)

Hitno je i važno da se suzbiju teorije zavjere. Jer, da one mogu uništiti demokraciju, vidjeli smo nedavno u Washingtonu. Prošli tjedan je u njemačkom Bundestagu Marina Weisband u svom govoru povodom Dana sjećanja na Holokaust skrenula pažnju kada je rekla kako bi se moralo shvatiti “da antisemitizam ne počinje tamo gdje se puca na sinagogu. Da Šoa (židovski naziv za Holokaust prim. red.) nije počeo u plinskim komorama. On počinje u teorijama zavjere”.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP