“S pojavom novog koronavirusa svijet je po prvi put u moderno doba bio suočen s globalnom pandemijom virusa koji se širi alarmantnom brzinom i ima relativno visoku stopu smrtnosti. Standardni, spori proces testiranja cjepiva jednostavno nije bio adekvatan. U travnju 2020. bilo je više od 80 kandidata cjepiva, ali su razvoj nastavile samo one koje su kasnije pokazale dobre rezultate u prvoj fazi kliničkih testiranja”, kaže u razgovoru za portal N1 imunologinja i vakcinologinja dr. Anita Miličić sa Sveučilišta u Oxfordu, objašnjavajući zbog čega su cjepiva protiv covida-19 nastala znatno brže nego što je to bio slučaj sa svim ranijim cjepivima.
Sugovornica portala N1, koja vodi Laboratorij za formulaciju cjepiva Instituta Jenner, navodi da je uobičajeno da razvoj cjepiva traje nekoliko godina. Ističe da pored rada na samoj tehnologiji i postavljanju proizvodnih procesa, veliki dio tog vremena protekne u čekanju etičkih dozvola za izvođenje kliničkih studija.
“Potrebno je dosta vremena i za osiguravanje financija, regrutiranje i praćenje sudionika, kao i za administrativne protokole. Uslijed toga kliničke studije se često oduže na više godina, a sličan proces se ponavlja za svaku iduću fazu kliničkog ispitivanja”, naglašava dr. Anita Miličić.
Postojala je tehnologija
Kako kaže, Institut Jenner već više od 15 godina radi na proučavanju i razvoju cjepiva koje se baziraju na virusnim vektorima i ima postavljenu tehnološku platformu za razvoj tog tipa cjepiva. Prema njenim riječima, u trenutku kada se pojavio novi koronavirus, tim u Oxfordu je već imao svu potrebnu tehnologiju, laboratorijske protokole i znanje o sigurnoj i efektivnoj kliničkoj dozi adeno cjepiva, koje bi se brzo i efikasno mogle primijeniti protiv novog patogena.
Preusmjeravanje novca i velik broj dobrovoljaca
“Budući da se MERS cjepivo također baziralo na S ili šiljak proteinu, postojao je dokaz koncepta da je moguće razviti cjepiva protiv novog koronavirusa. Odmah po objavljivanju genetičke sekvence novog koronavirusa, započet je rad na razvoju adeno cjepiva i prekliničkim testovima. Financije su preusmjerene na započinjanje kliničkih testiranja, etička odobrenja su dobijena brzo na osnovu brojnih prethodnih studija adeno cjepiva i otvorena je baza podataka za dobrovoljno sudjelovanje u testiranju cjepiva koja je ispunjena u rekordnom roku”, nabraja dr. Miličić što je sve napravljeno u početnoj fazi razvijanja cjepiva protiv covida-19.
Napominje da je na Institutu angažiran tim od nekoliko desetina znanstvenika koji su radili svakodnevno u tri smjene. Usto, podsjeća, na nivou Velike Britanije, a i globalno, postojala je snažna motivacija da se osiguraju nužne financije da bi se studije obavile efikasno.
Na naslovno pitanje odgovorio je i Mark Toshner, ravnatelj Centra za translacijska i biomedicinska istraživanja na Sveučilištu Cambridge. Odgovor pročitajte ovdje.
