Prati nas

Vijesti

Analiza

‘O mirovini treba početi brinuti odmah nakon zaposlenja’

Unatoč pandemiji i gospodarskoj recesiji mirovinski fondovi su u globalu 2020. godinu završili s pozitivnim rezultatom.

Objavljeno

|

foto: Egor Myznik/Unsplash

Kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 utjecala je na sve segmente života i poslovanja pa tako tijekom 2020. godine i na pojedine mirovinske fondove kada su izgubili dio vrijednosti. Ipak, kriza je naposljetku pokazala da je hrvatski sustav obveznih mirovinskih fondova dobro osmišljen, robustan, dobro nadgledan i efikasan.

Pokazalo se da je stabilan i otporan te da vrijednost imovine građana nije ugrožena, ističe Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.


Krajem prošle godine su iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) priopćili kako je pad prinosa, odnosno, gubitak pojedinih obveznih mirovinskih fondova samo privremeno stanje. Pad vrijednosti dionica na financijskim tržištima prošle je godine najviše pogodio fondove iz kategorija A i B.

“Kada govorimo o pandemiji i njezinom utjecaju na poslovanje mirovinskih fondova važno je naglasiti da ulaganja mirovinskih fondova treba promatrati u dugačkom vremenskom horizontu, a oscilacije se događaju te će ih uvijek biti”, ističe direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima.

“U zadnjem desetljeću prošli smo kroz nekoliko velikih globalnih kriza. Ono što je zajedničko svim ovim krizama jest da su se tržišta po njihovom završetku oporavila, a rezultati mirovinskih fondova u svih ovih osamnaest godina rada pokazuju dobre prosječne prinose za naše članove. Ukoliko pogledamo prosječne prinose u zadnjih 12 mjeseci, za fondove kategorije B oni iznose izvrsnih 9,30%.”

Prema istraživanju međunarodne Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) hrvatski mirovinski fondovi, ističe Bojčeta Markoja spadaju u sam vrh ostvarenih realnih prinosa u zemljama Europe i imaju bolji realni prosječni prinos većine zemalja članica OECD, ali i  ostalih zemalja; primjerice: austrijskih, belgijskih, kanadskih, nizozemskih ili švicarskih mirovinskih fondova.

U obvezne mirovinske fondove svakog se mjeseca slijeva 5 posto bruto plaće svakog zaposlenog koji kod prvog zapošljavanja sam izabire u koji će se fond izdvajati taj dio plaće.  Postoje tri modela štednje za buduću mirovinu, a razlikuju se ovisno o vrsti ulaganja i riziku. Fond tipa A rizičnija je kategorija jer veći dio portfelja ulaže u dionice, B fondovi umjereno su rizični jer minimalno 50 posto imovine ulažu u obveznice, dok su fondovi kategorije C najmanje osjetljivi na oscilacije na tržištu jer najmanje 70 posto imovine fonda ulaže isključivo u državne obveznice. Zbog toga su prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima fondovi kategorije C namijenjeni osiguranicima kojima je ostalo manje od pet godina do mirovine.

U proteklih 18 godina mirovinski fondovi građanima zaradili 40 milijardi kuna

“Unatoč pandemiji i gospodarskoj recesiji mirovinski fondovi su u globalu 2020. godinu završili s pozitivnim rezultatom. Tako su u 2020. godini ostvareni prinosi za kategoriju A 0,43 posto, za kategoriju B 0,94 posto te za kategoriju C 1,15 posto“, naglašava naša sugovornica i navodi izvještaj Hanfe prema kojem obavezni mirovinski fondovi upravljaju imovinom koja iznosi 123,7 milijardi kuna, a u proteklih su 18 godina građanima zaradili 40 milijardi kuna dodatne vrijednosti koji se nalaze na njihovim računima.  

Prosječni prinosi od osnivanja mirovinskih fondova, pojašnjava Bojčeta Markoja, za kategoriju A iznose 7,39 posto, za najbrojniju kategoriju B 5,50 posto, a za kategoriju C, koja je najkonzervativnija po ulagačkoj strategiji 4,97 posto. Prosječna stanje na računima članova koji štede u fondovima od osnivanja sada iznosi 130 tisuća kuna.  Uplata 5 posto mirovinskog doprinosa iz bruto plaće na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu individualna je kapitalizirana štednja koja se ne koristi za isplatu sadašnjih mirovina.

O mirovini treba početi brinuti odmah nakon zaposlenja

Osim obaveze izdvajanja iz bruto plaće u drugi mirovinski stup, na žalost kod hrvatskih građana nije sasvim razvijena svijest o osobnoj odgovornosti za buduću mirovinu.

Dijana Bojčeta Markoja (foto: UMFO)

Danas kada je životni vijek sve dulji, a demografske promjene u svim europskim zemljama radikalno mijenjaju stare paradigme, izuzetno je važno, smatra direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima, na vrijeme početi planirati kvalitetan život u trećoj životnoj dobi.  Tako se i svijest o potrebi i važnosti planiranja i osobne brige za mirovinu mijenja.  Navodi rezultate istraživanja koje je za Udrugu provela agencija IPSOS, prema kojem mladi rijetko ili gotovo nikada ne razmišljaju o umirovljeničkim danima kao dijelu svog budućeg života. Isto istraživanje pokazuje kako dvije trećine ispitanika smatra da bi briga za mirovinu trebala započeti odmah nakon zaposlenja ili u prvih nekoliko godina. Isto tako, dodaje, 72 posto ispitanika misli da će život u mirovini biti sigurniji ako će odgovornost za mirovinu više biti na pojedincu.

“Mirovinska štednja je, stoga, najvažniji oblik štednje jer si njome si osiguravamo dostojan život u danima kada više nismo aktivni sudionici tržišta rada.”

Poželjan omjer zaposlenika i umirovljenika je 3:1

U Hrvatskoj imamo tzv. trostupni mirovinski model. Nerijetke su javne rasprave o funkcioniranju i održivosti prvog stupa zasnovanog na principu međugeneracijske solidarnosti koji podrazumijeva da se sadašnje mirovine isplaćuju iz doprinosa koje uplaćuju sadašnji zaposlenici. Međutim, mirovinski rashodi se ne mogu pokriti samo prikupljenim doprinosima pa se za isplatu mirovina manjak nadoknađuje iz državnog proračuna.

Mirovinski sustav zasnovan samo na principu međugeneracijske solidarnosti, gdje postojeći zaposlenici uplaćuju za postojeće umirovljenike, može dobro funkcionirati samo ako je broj zaposlenih veći od broja korisnika mirovina, ističe Bojčeta Markoja. Navodi da bi poželjan omjer za optimalno funkcioniranje prvog mirovinskog stupa bio 3:1, odnosno, da na tri zaposlenika dolazi jedan umirovljenik.

“Nepovoljni demografski trendovi i migracije rezultirali su da imamo omjer 1,3: 1. Manji broj rođenih, sve dulji životni vijek, starije stanovništvo karakteristični su za zemlje razvijenog zapadnog svijeta, pa to nije samo naša specifičnost.”

Demografski trendovi nisu optimistični, dodaje naša sugovornica i navodi dugoročne projekcije prema kojima se predviđa da će Europska unija u nadolazećim desetljećima sve više “sijediti”. Prognoze su da će u 2070 . godini više od 55 posto stanovnika biti starije od 54 godine.

“Hrvatska je u samo jednom desetljeću izgubila preko 150 tisuća stanovnika.  Prosječna starost porasla je za 10 godina. Popis iz 2011. pokazuje da je broj starijih od 65 godina premašio broj mlađih od 14 godina. Baš iz svih tih razloga važno je početi na vrijeme razmišljati o mirovini i početi štedjeti.”

Poslodavci bi trebali nagrađivati svoje zaposlenike kroz uplate u 3. stup

Osim obavezne mirovinske štednje, dobrovoljno se za buduću mirovinu može štedjeti u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. U njima, prema izvještaju Hanfe, štedi oko 380 tisuća zaposlenih.

Dobrovoljna mirovinska štednja je i dalje najisplativiji oblik namjenske štednje, ističe direktorica Udruge koja navodi koje su pogodnosti takve štednje; pored prinosa koje ostvaruju društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, mogu se dobiti državna poticajna sredstava od 750 kuna godišnje  te porezne olakšice.

“Štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima ili tzv. 3. stupu pruža odličan omjer zarade  i sigurnosti.” Sigurnijoj financijskoj budućnosti i boljim mirovinama svojih zaposlenika mogu pridonijeti poduzetnici i drugi poslodavci koje bi, smatra Bojčeta  Markoja, trebalo poticati da više uplaćuju za mirovinsku štednju svojih zaposlenika. U zapadnim zemljama je to, dodaje, standardni dio ugovora o radu.

“Upravo bi sami poslodavci trebali prepoznati vrijednosti ovakvog sustava  nagrađivanja. Trebalo bi i tvrtke potaknuti da se okrenu uplatama u treći stup i tako nagrade svoje zaposlenike.”

Kako imati novca?
foto: TheDigitalWay/Pixabay

Prinosi, odnosno, zarada dobrovoljnih mirovinskih fondova na godišnjoj razini kreću se 3.45 posto do 7.86 posto i još uvijek predstavljaju najatraktivniji oblik štednje, kažu u Udruzi. Prošla godina pogodila je sva svjetska tržišta, ističe njezina direktorica, pa su tako i dobrovoljni mirovinski fondovi u proteklih 12 mjeseci ostvarili niže rezultate koji se kreću od – 3,00 posto do 1,76 posto.

“Kao i u slučaju obaveznih mirovinskih fondova, važno je istaknuti da se ovdje radi o strogo reguliranoj industriji koja je dizajnirana da može pretrpjeti kratkoročne šokove poput ovih uzrokovanih COVID -19 pandemijom, ali treba napomenuti da se radi o dugoročnim ulaganjima koja još uvijek imaju izuzetno atraktivne prinose od osnivanja.”

Sigurnije i veće mirovine kroz povećanje izdvajanja u 2. stup

Iako su se u javnosti mogli čuti stavovi kako bi drugi mirovinski stup trebalo ukinuti i prebaciti u prvi, jednako su se mogle čuti i stavovi, pa i najave kreatora javnih politika, o povećanju izdvajanja u drugi mirovinski stup.

„Povećanje izdvajanja za drugi stup pokazalo bi da se mirovinska reforma nastavlja u cilju zbog kojega je i pokrenuta, a to je da se budućim umirovljenicima omoguće sigurnije i veće mirovine u budućnosti jer je jasno da sustav međugeneracijske solidarnosti to ne može jamčiti”, ističe Bojčeta Markoja.

Smatra kako je zbog demografskih kretanja u našoj zemlji, vrlo važno sagledati dugoročne projekcije koje donose promjene u mirovinskom sustavu i graditi ga u cilju jačanja individualne odgovornosti za mirovinu. U tom procesu upravo ključnu ulogu imaju 2. i 3. mirovinski stup koje treba, naglašava, sustavno jačati. “Svako slabljenje ili napuštanje koncepta individualne štednje dovest će do toga da u Hrvatskoj za 20-30 godina nitko neće moći imati dostojnu mirovinu.”

Svjedoci smo da se društvo izuzetno brzo mijenja, razvija i napreduje zbog čega je teško odgovoriti na sve izazove koje pred nas stavlja moderan način života, naglašava te ukazuje na i važnost financijske pismenosti osoba za donošenje kvalitetne odluke za svoju budućnost.

“Financijski proizvodi ne postaju nužno samo kompleksniji već i sve brojniji. Kako donijeti pravu odluku, kako odrediti prioritete, zašto se odlučiti za jedan proizvod, a ne neki drugi. To su samo neki od izazova koje pred nas stavlja moderno društvo, a što više znamo to smo spremniji  donijeti kvalitetnije odluke.” Stoga je jedna od osnovnih zadaća Udruge društava za upravljanje mirovinskih fondova, zaključuje njezina direktorica Dijana Bojčeta Markoja, i kontinuirani rad na jačanju financijske pismenosti, podizanja razine znanja i informiranosti.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP