Prava starijih pacijenata bitno su narušena, a zdravstvene usluge su nedostupnije

Nemogućnost uspostavljanja telefonskog kontakta s liječnikom obiteljske medicine te komunikacija putem elektroničke pošte ili SMS-a – starijim osobama nerijetko su bili nerješivi problemi od izbijanja epidemije COVID-19.

Ured pučke pravobraniteljice je u protekloj godini najveći broj pritužbi zaprimio upravo u području zdravstva, a nerijetko su se odnosile na način obavljanja pregleda kod obiteljskih liječnika, zbog prilagođene organizacije rada domova zdravlja. Navodili su da moraju stajati u redovima ispred domova zdravlja, gdje ih se proziva, pri čemu izlažu svoje tegobe i zdravstveno stanje. Nerijetko su tako primorani opisivati i obiteljske situacije te davati druge podatke bez ikakve privatnosti, dok su se i neki pregledi obavljali preko prozora ordinacije.

Pacijentima tako nije bio osiguran odgovarajući pregled i razgovor s liječnikom, što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata, ističu u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata. Svakog pacijenata, čije zdravstveno stanje to zahtijeva, pogotovo osobe starije dobi, trebalo bi naručiti, primiti u ordinaciju i pregledati, uz poštivanje privatnosti i povjerljivosti zdravstvenih podataka i epidemioloških mjera, upozoravalo se tijekom pandemije.

Mogućnost pogrešno postavljenih dijagnoza zbog pružanja zdravstvenih usluga telefonom

COVID pandemija je tako najviše utjecala baš na starije građane, ističe glavni tajnik u Udruzi za promicanje prava pacijenata Josip Perić koji dodaje da su se limitirale sve liječničke kontrole te da je pristup zdravstvenoj zaštiti bio iznimno otežan.

Zbog preporuke da se smanje osobni dolasci liječniku, prema podacima Ureda pučke pravobraniteljice, u prošloj je godini za više od 20 posto pao broj dolazaka pacijenata u ordinacije primarne zdravstvene zaštite u djelatnostima obiteljske medicine, a za 32 posto povećan je broj onih za koje je procijenjeno da ne trebaju fizički doći na pregled.

S obzirom da građani nisu mogli nesmetano dolaziti u ordinacije, zbog prevelikog broja poziva, ali i preopterećenosti liječnika zbog pandemije, prema podatcima resornih komora, pacijenti su se žalili kako ih liječnici, iako u bolovima i s visokom temperaturom, ne mogu primiti bez negativnog testa na COVID-19.

Za pacijenata starije životne dobi, sustav nerijetko nema dovoljno razumijevanja

Velika nedostupnost zdravstvenih usluga zabilježena je i u bolničkom sustavu. “Epidemiološke mjere i poseban režim rada s ciljem sprečavanja širenja zaraze u bolničkom sustavu dovele do pada obrađenih zdravstvenih slučajeva, što otvara veliko pitanje posljedica za pacijente koji nisu na vrijeme obavili svoje redovite preglede, niti dobili dijagnozu, kao niti primili odgovarajuću terapiju, zahvat ili medicinski savjet. Zbog svega toga puno građana sada trpi štetu i komplikacije”, ističe Perić.

Prava pacijenata, od kojih je velika većina osoba životne dobi 50+ u pandemijsko su vrijeme stvaljena u drugi plan. Ipak, ističu u Udruzi, otvara se se rasprava o posljedicama koje su se pojavile zbog posebnog režima rada u zdravstvenom sustavu. “Ljudi prepoznaju one situacije u kojima se krše njihova prava  jer se pacijenti više zalažu i brinu za svoje zdravlje”, ističe Perić i dodaje kako su više motivirani sudjelovati u svom liječenju.”  

Nažalost, prema predstavkama i pritužbama građana koje se odnose na neadekvatan pristup zdravstvenim uslugama, ne postupa se niti se one rješavaju, upozoravaju u Udruzi za zaštitu prava pacijenata koja svakodnevno zaprima desetke pritužbi od kojih i nekoliko ozbiljnih slučajeva koji zahtijevaju pravne postupke.  

“Građani su većim dijelom neinformirani o svojim pravima, a posebno se to odnosi na građane starije životne dobi za koje sustav nerijetko nema dovoljno razumijevanja; za njihova zdravstvena stanja i medicinske potrebe”, naglašava tajnik Udruge Perić.

Posebno je problematična situacija u ruralnim područjima. Dostupnost zdravstva osobama, pretežito starije dobi, je gotovo onemogućena, čime se, ističu u Udruzi, te osobe diskriminira na više razina. “Osim što nemaju pristupačnost svim zdravstvenim sadržajima, moramo se zamisliti nad činjenicom, pogotovo kada su u pitanju starije iIi nemoćne osobe, koje nemaju obitelji koja će im pomoći, da sustav, nažalost, za njih ne brine”, ističe Perić.

Teške bolesti i komplikacije kroničnih bolesti ne dijagnosticiraju se na vrijeme

Nažalost, unatoč intenzivnom radu i trudu svi zdravstvenih radnika, kao niti prošle godine, niti u ovoj se nisu obavile sve planirane dijagnostičke pretrage za koje pacijenti i ovako čekaju mjesecima pa i godinama naglašavaju u u Udruzi te navode kako je trenutno broj pregleda i zahvata smanjen za čak za 110.000.

Prema podacima, i u liječenju onkoloških pacijenata zabilježena su višednevna kašnjenja s terapijom, a zbog duga veledrogerijama ostaje zabrinutost hoće li biti lijekova. “Je li to nedostupnost zdrastvene zaštite? Pravo na zdrav život je ustavno pravo svih nas”, naglašava Perić.

U razgovoru s kolegama iz drugih zemalja Europske unije razvidno je, dodaje, da je veća opasnost danas od bilo koje vrste bolničkog lockdowna nego od mogućnosti infekcije novim koronavirusm.

Upravo najveća opasnost i problemi po zdravlje mogu nastati kod najugroženijih skupina, kroničnih i onkoloških bolesnika, te onih s autoimunim bolestima, dijabetesom, multiplom sklerozom. Takvi bolesnici, kažu u Udruzi. zahtijevaju stalno praćenje. Opasnost po zdravlje koja bi mogla nastati zbog neadekvatne kontrole je ogromna. “U trenutnoj situaciji niti će na vrijeme biti dijagnosticirane onkološke bolesti, niti će se dijagnosticirati komplikacije zbog kroničnih bolesti. Ograničavanje zdravstvenih usluga i zahvata, nikako se ne može odobravati.”

Liste čekanja bit će nemoguće nadoknaditi

Liste čekanja za zdravstvene preglede i zahvate u hrvatskom zdravstvu godinama su bile jedan od većih problema i nikada se nisu značajnije smanjile. Na žalost, kažu u Udruzi, u vrijeme pandemije, taj se problem potencirao. Liste čekanja za preglede pogotovo za životno važne djelatnosti poput onkologije ili kardiologije, u javnim bolnicama i ustanovama rastu u tolikoj mjeri da ih više gotovo neće biti moguće nadoknaditi, upozorava Perić

“Teško je procijeniti koji se broj pacijenata, koji nisu primljeni u javnim bolnicama na vrijeme snašao zatraživši medicinsku uslugu u privatnim zdravstvenim institucijama, ali dobro upućeni izvori govore kako pojedine privatne klinike bilježile vrlo visoki rast pregleda i zahvata u vrijeme pandemije.”

Neke liste čekanja ipak su nešto smanjene, a riječ je o, primjerice, fizikalnim terapijama, uslugama dentalne medicine ili oftalmologije.  Razlozi smanjenih lista čekanja za te usluge leže u strahu od odlaska u bolnica zbog moguće zaraze virusom, kaže Perić i dodaje kako takve preglede i terapije pacijenti u trenutnoj situaciji pandemije smatraju nepotrebnima i odgodivima.

Ipak, kao primjer iz bliskog okruženja, na prvi se pregled kod oftamologa zbog potrebe liječenja staračke mrene na oku, trenutno u prosjeku čeka 7 do 8 mjeseci, a neko se dodatno vrijeme potom čeka i na operativni zahvat. Dugoročno će odgađanje odlaska na takve vrste pregleda, po smirivanju pandemije, izazvati još veće probleme u dostupnosti tih medicinskih usluga.

U EU nisu ograničavali zdravstvenu zaštitu

Nikakav oblik ograničavanja zdravstvenih usluga u bolnicama nije prihvatljiv jer je pravo na zdrav život i zdravstvenu zaštitu ustavno pravo svih građana, ističe Perić. Nemogućnost ostvarivanja tih prava ukazuje na potrebu hitne reforme cijelog zdravstvenog sustava.

Upozorava na nerazmjer bolničkih troškova, u situaciji kada je napravljeno nikada manje zdravstvenih usluga, a uz povećane bolničke troškove, prvenstveno one za lijekove. Situacija s obustavom lijekova bolnicama, se, kaže, ne bi smjela više ponoviti.

Tvrdnje ministra zdravstva u kojima ističe kako su se prava pacijenata zadnjih 10 godina samo povećavala, dok je financijski doprinos, primjerice u obliku dopunskog osiguranja, godinama ostao nepromijenjen, u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata ne podržavaju te ističu kako ideje poput poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja nisu opravdana. Izdvajanja za zdravstvo svakog zaposlenika su velika, a policu dopunskog plaća i dobar dio umirovljenika.

Nakon situacija kada je zbog velikog broja novooboljelih od bolesti COVID-19 broj hospitaliziranih građana čije je liječenje završilo smrtnim ishodom rastao te situacije kada su bolnički i drugi zdravstveni kapaciteti bili opterećeni nastojeći zbrinuti oboljele, očekuje se povratak funkcioniranja zdravstvenog sustava na način koji je bio prije pandemije.

Hrvatska bi, do tada, trebala slijediti primjer drugih zemalja EU koje nisu ograničile zdravstvenu zaštitu pacijentima koji nisu COVID-pozitivni, ističe čelnik Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.  “Tu se pogriješilo u startu. Zato je potrebno što hitnije omogućiti svim pacijentima pristup  potpunoj zdravstvenoj zaštiti.”  Ako i u jednom trenutku ponestane zdravstvenih kapaciteta ili djelatnika, suradnja javnog i privatnog zdravstvenog sektora je nešto o čemu bi resorno ministarstvo, zaključuje, trebalo razmisliti u interesu zdravlja nacije.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.