Prati nas

Vijesti

‘Mirovine iz drugog stupa su garantirane bez obzira na stanje na financijskom tržištu’

Od početka ove godine mirovine iz drugog i trećeg mirovinskog stupa isplaćuju dva mirovinska društva. Gotovo 20 godina od njihova uvođenja počele su značajnije isplate ušteđevina, odnosno mirovina. Od siječnja ove godine to čini i državni HRMOD.

Objavljeno

|

Renata Gecan Milek (foto: HRMOD)

Prošle je godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osnovao Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo (HRMOD)  koje novim umirovljenicima isplaćuje mjesečne mirovine. Uvjet je da prije umirovljenja u njega prebace svoju kapitaliziranu štednju iz 2. obaveznog  ili 3. dobrovoljnog mirovinskog stupa koju imaju u jednom od obaveznih i/li dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Od 2002. godine mirovine iz ta dva stupa moglo je isplaćivati samo Raiffeisen mirovinsko društvo. Od siječnja ove godine to čini i državni HRMOD.


Od početka 2019. omogućeno je svim osiguranicima koji su osigurani u oba mirovinska stupa, 1. generacijski te 2. obavezne štednje, da u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu izaberu žele li ostvariti mirovinu samo iz I. stupa ili iz oba obvezna mirovinska stupa, tzv. kombiniranu mirovinu.

Gotovo 20 godina od uvođenja drugog obaveznog mirovinskog stupa, u kojeg su iz bruto plaće mirovinski osiguranici uplaćivali  5 posto doprinosa, počele su značajnije isplate ušteđevina, odnosno mirovina, onima koji su tada u njega ušli, istaknula je predsjednica Uprave HRMOD-a Renata Gecan Milek.

“Mirovinska reforma započela je 2002. godine te je drugi mirovinski stup relativno mlad i tek sada su krenule prve značajnije isplate mirovina. Prema našim preliminarnim projekcijama, razdoblje u kojem će se sve veći broj članova obveznih mirovinskih fondova odlučivati za kombiniranu mirovinu tek dolazi.”

U dva mirovinska osiguravajuća društva više od 11 tisuća korisnika

Kako će sve veći broj građana početi dobivati kapitaliziranu mirovinu, moći će birati s kojim će društvom potpisati ugovor o mirovini, ovisno o tome koje će društvo za njih po ponudi, modelu i visini naknada biti bolje. Prenesena sredstva mirovinsko osiguravajuće društvo ulaže u skladu sa zakonom definiranim ograničenjima ulaganja.

Trenutno je, prema podacima regulatora Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za travanj ove godine, 11 237 korisnika u jednom od ta dva mirovinska osiguravajuća društva. Približno je jednak broj onih kojima će se isplaćivati iz 2., odnosno 3. stupa, a ukupno u tim društvima imaju 1,4 milijarde kuna imovine. Prema nekim procjenama do 2025. godine moglo bi se iz mirovinskih društava isplaćivati mirovine za više od 30.000 korisnika koji su sada članovi obveznih mirovinskih fondova.

Dodajmo kako je u obaveznim mirovinskim fondovima gotovo 125 milijardi kapitalizirane štednje za nešto više od 2 milijuna osiguranika koji bi se, s vremenom mogli prebaciti u jedno od, za sada, dva mirovinska društva.

I dok za isplatu obvezne mirovine (2. stup) građani trenutno mogu birati između dva mirovinska osiguravajuća društva, za isplatu dobrovoljnih mirovina (3. stup) mogu birati između dva mirovinska osiguravajuća društva i mirovinskih fondova.

HRMOD isplatio prve mirovine

U veljači ove godine HRMOD je isplatio prve mirovine. Član obveznog mirovinskog fonda može koristiti mirovinu iz drugog stupa nakon što ostvari pravo na mirovinu iz prvog mirovinskog stupa koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Vrsta mirovine je određena Rješenjem HZMO-a te može biti starosna odnosno prijevremena starosna, invalidska ili obiteljska.

Prilikom sklapanja ugovora o obveznoj starosnoj odnosno prijevremenoj starosnoj mirovini, pojašnjavaju u HRMOD-u, budući korisnik mirovine se može odlučiti i za jednokratnu isplatu u visini od 15% ušteđenih sredstava u drugom stupu, ako je osnovna starosna, tj. prijevremena starosna mirovina iz prvog stupa veća za 15% od najniže osnovne mirovine iz prvog stupa. Ispunjava li se taj uvjet može se doznat u informativnom izračunu mirovine koji dostavlja REGOS, Središnji registar osiguranika.

“Sa HRMOD-om se može sklopiti i ugovor o mirovini iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja temeljem ušteđenih sredstava u dobrovoljnom mirovinskom fondu, uz mogućnost djelomične jednokratne isplate u visini do 30 posto. Član dobrovoljnog mirovinskog fonda može sklopiti ugovor za doživotnu ili privremenu dobrovoljnu mirovinu, ističe njegova predsjednica Uprave Renata Gecan Milek.

Mirovina koja se isplaćuje i nasljednicima

“HRMOD nudi različite oblike isplate mirovine uz mogućnost izbora zajamčenog razdoblja u trajanju od 5 do 30 godina tijekom kojeg se mirovina nastavlja isplaćivati ugovorom određenim nasljednicima. Uključivanje HRMOD-a na tržište donosi konkurentniju ponudu mirovinskih programa, smanjenje naknada i druge komparativne prednosti koje omogućava pojava konkurencije na tržištu isplate obveznih i dobrovoljnih mirovina.”

Kao svoju prednost, u Hrvatskom mirovinskom osiguravajućem društvu ističu inovacije, znanja te osiguranje dugoročno održivih mirovina za svoje korisnike.

“Konkurentni programi, brža usluga, briga za korisnike, društvena odgovornost kroz podizanje financijske pismenosti budućih korisnika mirovina prilike su Društva da se na tržištu etablira kao lider”, ističe Gecan Milek.

Kako imati novca?
foto: TheDigitalWay/Pixabay

Je li Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osnovao državno mirovinsko osiguravajuće društvo zbog nepovjerenja osiguranika prema privatnim društvima kada je u pitanju sigurnost budućih mirovina? U HRMOD-u kažu kako je primarni motiv radi kojeg su osnovani taj da aktivnim osiguranicima žele ponuditi mogućnost izbora u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu iz drugog stupa te poboljšati kvalitetu usluge za buduće korisnike obvezne mirovine.

Mirovine iz drugog stupa izabire veći broj umirovljenika

Nakon što je Hrvatska mirovinskom reformom 1998./1999., uz postojeći prvi stup uvela dodatna dva stupa mirovinskog osiguranja – drugi obvezni i treći dobrovoljni stup, u međuvremenu je, ističu u HRMODU-u, provedeno još nekoliko mini mirovinskih reformi.

S obzirom na kratko vrijeme provedeno u fazi štednje u drugom stupu, a posljedično i nemogućnosti akumulacije odgovarajućeg iznosa sredstava za mirovinu iz drugog stupa, prva reforma omogućila je na prijelazu 2011. u 2012. godinu istup iz drugog stupa korisnicima mirovina koji su u ovaj oblik osiguranja ušli dobrovoljno. Tim je korisnicima mirovina, pojašnjava Gecan Milek, tadašnji obvezni odabir isplate kombinirane mirovine bio nepovoljan u odnosu na iznos mirovine iz prvog stupa, kao da nikada nisu štedjeli u drugom stupu.

Radikalnije izmjene, dodaje naša sugovornica, donijela je reforma od početka 2019. godine koja je osigurala svim korisnicima kombinirane mirovine proporcionalni iznos dodatka na mirovinu iz prvog stupa u visini od 20,25 posto iznosa mirovine te mogućnost odabira djelomične jednokratne isplate ušteđenih sredstava korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine iz drugog stupa koji zadovoljavaju uvjet da im je mirovina iz prvog stupa za 15 posto veća od najniže osnovne mirovine.

“Na taj način je mirovina iz drugog stupa postala optimalan izbor većem broju umirovljenika, ali i otvorila interes igračima na tržištu koji razmišljaju o osnivanju mirovinskog osiguravajućeg društva, odnosno MOD-a.”

No čini se da se privatna financijska društva nerado odlučuju na osnivanje mirovinskog osiguravajućeg društva. Ona su, naime, neovisno o stanju na financijskom tržištu, obavezna  isplaćivati ugovorenu mirovinu do isteka ugovora s korisnikom. To mora jamčiti svojim kapitalom te u slučaju nedostatka imovine za pokriće ugovorenih iznosa mirovina, mirovinsko osiguravajuće društvo manjak mora nadoknaditi.

Prema Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima, mirovinsko osiguravajuće društvo dužno je, također, biti sposobno pravodobno i trajno ispunjavati svoje obaveze, odnosno isplaćivati mirovine.

Održivost prvog stupa te gospodarske krize neće utjecati na garantiranu visinu mirovnu iz kapitalizirane štednje

Mirovinsko osiguravajuće društvo ugovorom o mirovini iz drugog stupa obvezuje se korisniku mirovine doživotno isplaćivati mirovinu koja se usklađuje kako je definirano ugovorom o mirovini, odnosno Zakonom, pojašnjava predsjednica Uprave HRMOD-a.

“Kako bi osiguralo dovoljnost sredstava za isplatu svake ugovorene mirovine, mirovinsko osiguravajuće društvo povjerena mu sredstva ulaže u najboljem interesu korisnika mirovina. Rad mirovinskog osiguravajućeg društva nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, izravnim i neizravnim nadzorom, dok godišnje izvještaje revidiraju vanjski revizori u skladu s podzakonskim aktima i zakonom o reviziji.”

Neki ekonomski analitičari ocjenjuju kako je mirovinski sustav, odnosno prvi mirovinski stup, kako je sada postavljen, dugoročno neodrživ. No eventualni problemi održivosti prvog stupa ne mogu se, ističe Gecan Milek, preslikati na drugi, odnosno na sigurnost isplate kapitalizirane štednje.

Unatoč pandemiji i gospodarskoj recesiji mirovinski fondovi su u globalu 2020. godinu završili s pozitivnim rezultatom. Gubitak pojedinih obveznih mirovinskih fondova, zbog pada vrijednosti dionica na financijskim tržištima, bio je privremeno stanje. Globalne gospodarske krize mogu utjecati na stanje mirovinskih fondova i društava, međutim, u periodima pozitivnih prinosa na financijskim tržištima društvo akumulira dobit koja se u kriznim razdobljima koristi kao zaštita od gubitka vrijednosti kapitalizirane štednje, zaključila je prva osoba Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva Renata Gecan Milek.

“Ugovoreni iznosi mirovina su garantirani te u slučaju da akumulirana dobit nije dovoljna, mirovinsko osiguravajuće društvo dužno je svojim kapitalom nadoknaditi nastalu razliku.”

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP