Prati nas

Vijesti

Zovko: Budućnost EU je u međugeneracijskoj suradnji, pandemija je naglasila diskriminaciju starijih

Europa je zbog dobi svoje populacije ‘stari kontinent’ i posljedice se toga već sada osjećaju. Vremena za pripremu na izazove koji će nam doći, malo je.

Objavljeno

|

Željana Zovko, zastupnica u EP (službena fotografija)

Pandemija koronavirusa dodatno je povećala vidljivost problema starenja u Europskoj uniji zbog čega se otvorila potreba da se u aktivnosti Unije uključi posebna strategija za starije osobe. Stoji to u prije dva tjedna donijetoj Rezoluciji Europskog parlamenta na Izvješće “Starenje Starog kontinenta mogućnosti i izazovi povezani s politikom starenja poslije 2020.” kojom se, među ostalim, poziva Europsku komisiju i zemlje članice na provedbu politika kvalitetnije skrbi o starijima.

Što bi to europske institucije i zemlje članice trebale poduzeti, kada su u pitanju starije osobe i starija populacija, razgovarali smo sa zastupnicom u Europskom parlamentu Željanom Zovko (HDZ).


Spomenutim dokumentom europski su zastupnici tako dali preporuke za kreiranje politika koje bi se više trebale fokusirati na međugeneracijsku solidarnost, na potporu inicijativama koje se temelje na srebrnoj ekonomiji, na mobilizaciju starijih osoba i njihovu veću uključenost, na smanjenje njihove diskriminacije, ističe kao naglaske Zovko. Cilj je, stoji u Rezoluciji, istaknuti ulogu starijih osoba u društvima EU-a, pružiti im odgovarajuću skrb, spriječiti usamljenost u starijoj dobi i iskoristiti njihovo bogato znanje i iskustvo.

Pandemija naglasila diskriminaciju starijih

Starije su osobe najdiskriminiraniji dio europskog društva, nerijetko žrtve kriminala i prijevara, a sve zbog isključenosti s kojom se suočavaju. “Europsko društvo sve više stari, sve se duže živi i sve više jača fenomen ageizma ili dobizma. Posebno se to manifestira u području rada. Kako neke djelatnosti i poslovi nestaju, oni ljudi koji se više nisu u mogućnosti prekvalificirati, suočavaju se s ogromnom diskriminacijom na tržištu rada. Ovom Rezolucijom stavlja se naglasak na tu problematiku.”

Pandemija bolesti COVID-19, ističe eurozastupnica Zovko, pokazala je da toj dobnoj skupini posebno prijeti digitalna diskriminacija zbog neobučenosti starijih osoba u digitalnim vještinama. Posebno se to, dodaje, odrazilo u težem pristupu zdravstvenim uslugama. Ako nemate nekoga bliskoga tko bi vam u tom pomogao, starije su osobe zakinute za medicinsku uslugu.

“Na to se nadovezuje i problem smanjenog broja zdravstvenog osoblja koji su osposobljeni u području gerijatrije i za podršku starijim ljudima.”

Danas je 20 posto stanovništva starije od 65 godina, a predviđa se da će do 2070. u toj dobnoj skupini biti 30 posto stanovništva. Udio građana starijih od 80 godina do 2070. mogao bi dosegnuti 13 posto, procjene su Europske unije. Tako bi se broj osoba kojima bi mogla biti potrebna dugotrajna skrb mogao povećati s 19,5 milijuna, koliko ih je bilo u 2016., na 23,6 milijuna u 2030. godini.

foto: Sandro Bura

Budući da se broj osoba koje ovise o pomoći drugih ili im je potrebna zdravstvena i dugotrajna skrb povećava i da je starenje faktor zbog kojeg se povećava nesamostalnost, u Rezoluciji se poziva Komisiju i države članice da uobliče i donesu jedinstvenu definiciju nesamostalnosti i sustav za procjenu stupnja nesamostalnosti osobe. To, naravno, ne podrazumijeva da starija dob nužno znači i nesamostalnost.

Nužno stvaranje međugeneracijskih veza

Europa je zbog dobi svoje populacije “stari kontinent” i posljedice se toga već sada osijećaju, naglašava Zovko i dodaje kako se sada vrijeme za pripremu na izazove koji će nam doći.

“Sve one tragedije koje smo vidjeli u domovima za starije tijekom pandemije, upozorile su nas da postoji veliki međugeneracijski jaz u europskom društvu. To nas opominje da se moramo vratiti na onaj stari način života, da stari budu u blizini mladih i obrnuto, ne na način da ih se segregira.”

Tome bi pridonijelo, što se Rezolucijom Europskog parlamenta naglašava kao bitnim, uspostava dnevnih centara za starije osobe koje bi bile u blizini škola i vrtića, a kako bi se potaklo stvaranje međugeneracijskih veza, ističe Zovko.

“Interakcija onih koji imaju vremena i onih kojima je itekako potreban razgovor, na obostranu je korist. Bitno je socijaliziranje mladih ljudi koji nisu navikli na starije osobe. Često se događa da zbog odlaska radno aktivnih članova obitelji iz svojih sredina, mladi nisu u mogućnosti biti sa svojim starijim članovima obitelji.”

Na raspolaganju su europski fonodvi

Uspostava dnevnih centara za starije osobe, ali i veće prilagođavanje infrastrukture javnog prostora starijim osobama, moguće je korištenjem europskih sredstava, iz Europskog socijalnog fonda plus ili Europskog fonda za regionalni razvoj. Poziva se zemlje članice, ističe naša sugovornica iz Europarlamenta, da u što većem opsegu koriste ta sredstva za što bolju prilagodbu. Također, sredstva Fonda za pravednu tranziciju mogu se koristiti za osposobljavanje i prekvalifikaciju starijih radnika kako bi se potaklo poduzeća da zapošljavaju starije radnike.

Poziva se i na poticanje volontiranja i mentorstva kako bi se potaknuo prijenos znanja među generacijama, ali da takve mjere i aktivnosti ne bi smjele biti na štetu mladih tražitelja zaposlenja ili dugotrajno nezaposlenih osoba.

Većim korištenjem sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj suzbila bi se izolacija i socijalna isključenost starijih osoba u ruralnim područjima i područjima u nepovoljnom položaju, s posebnim naglaskom na područja kojima prijeti depopulacija.

Generacijski jaz stvara probleme europskom društvu

Rezolucijom se sve skupa poziva na jednu humaniju Europu ali i ukazuje da olako gubimo ono što je, ustvari, najvrednije. To su stariji ljudi, njihova institucionalna memorija i mudrost koju često zanemarujemo, naglašava zastupnica Europskog parlementa Zovko.

Činjenica je, dodaje, da se veća pažnja starenju i starosti više odražava u ruralnim područjima,  puno bolje nego u nekim urbanim sredinama gdje su često ljudi izolirani jedni od drugih.

“U odnosu prema starijim ljudima i starijoj populaciji općenito je evidentna razlika između juga i sjevera Europe. U zemljama juga, zemljama Mediterana, postoji veća usmjerenost prema obitelji, zajedništvu i okupljanjima. Tu postoji čvršća tradicija koja poziva na brigu o starijim osobama.”

foto: Sandro Bura

Spomenula je tako primjer Franscuske iz 2004. godine kada je tu zemlju zahvatio veliki val vrućine te je od posljedica umrlo nekoliko tisuća starijih osoba. Od tada, prepričava, Francuska obilježava poseban dan brige za starije osobe.

“Postoje bogatije zemlje i društva koja su dobrostojeća, ali koja prolaze kroz preispitivanje savjesti koliko je njihov odnos prema starijim ljudima možda stavljen u stranu, a zbog fokusiranosti na samog sebe. Čak i sredine koje su siromašnije imaju bolji odnos prema starijima. Europa kroz ovo preispitivanje mora shvatiti da se napravio međugeneracijski jaz, između djece i starijih ljudi. To generira probleme u svim europskim zemljama.”

Osamljenost je često uzrok većih bolesti kod starijih ljudi

Usamljenost i izoliranost starijih osoba potiče njihovo veće oblijevanje, a posebno od mentalnih bolesti, ali, nažalost i veći broj samoubojstava starijih ljudi, naglašava Zovko. Neurodegenerativne bolesti, kao što su Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije, i dalje se, nedovoljno dijagnosticiraju u većini europskih zemalja, stoji u Rezoluciji Europskog parlamenta u kojoj se također navodi kako postoje jasne naznake da će se do 2050. trenutačni broj od 9 milijuna potvrđenih slučajeva demencije udvostručit.

Sve to ukazuje na povećanu potrebu za osobama u sustavu skrbi. Nerijetko tu skrb, kao neformalne njegovateljice, pružaju žene, ističe Zovko, koje u većoj mjeri izostaju s tržišta rada. Zbog toga, prema Eurostatu, žene primaju niže mirovine od muškaraca u svim državama članicama EU-a. Nerijetko su te razlike u mirovinama i 30 posto.

“U Hrvatskoj to čak ni nije toliki slučaj, kao u nekim starijim članicama EU gdje su te razlike bile dugo godina velike. Žene koje su, na neki način, uskraćene u svojoj karijeri jer su se brinule o obitelji, kasnije imaju slabije mirovine. Toga smo se dotakli u različitim izvješćima Europskog parlamenta, u kojima smo isticali potrebu uvođenja svojevrsne naknade ili nadoknade za brigu o starijima koja bi ulazila u mirovinski staž.”

I to bi, nastavlja naša sugovornica, bio humaniji i solidarniji pristup kojem Europa treba težiti; potreba da se uvaže takve usluge koje su često zanemarene, ne vrednuju se i prolaze ispod radara.

Europski parlament zato poziva Komisiju da predloži europski plan za pružanje skrbi i europski program za osobe koje skrbe o drugima, s ciljem prelaska na gospodarstvo skrbi.

Srebrna ekonomija kao prilika i Hrvatskoj

Srebrna ekonomija, ekonomija koja u fokusu ima potrebe starijih osoba rastuća je ekonomija Europske unije, a u Hrvatskoj manje zastupljena. Hrvatska se ne mora samo fokusirati na turističku sezonu i strepiti hoće li ona dobro proći, ističe zastupnica Europskog parlamenta. Hrvatska bi, dodaje, mogla biti idealno tržište gdje možemo razvijati svoj potencijal, posebno ruralnog područja.

“Moje individualno razmišljanje je da je Hrvatska idealna zemlja, ne samo za odmor, nego i za starost kroz poticanje i jačanje malih i srednjih poduzeća za djelatnosti koje mogu ponuditi usluge starijoj populaciji. Klimom, ugodnim načinom življenja i nezagađenom sredinom, bila bi zemlja ugodna za starost i pružanje medicinskih usluga. Možemo biti sredina gdje se mogu napraviti posebni domovi za starije, ali i čitava naselja za one koji, jednostavno zbog načina života, klimatskih promjena, zagađenosti, traže upravo takve sredine.”

foto: Egor Myznik/Unsplash

Time bi, dodaje, privukli starije državljane EU, ali i potaknuli povratak naših državljana prilikom njihova odlaska u mirovinu.

“Hrvatski građani iz inozemstva se odlaskom u mirovinu većinom vraćaju i dolaze u Hrvatsku. Ono što eventualno odbija povratak pri umirovljenju je nedovoljna razina zdravstvene usluge u Hrvatskoj. Tu je potrebna određena fleksibilnost kako naši stariji građani ne bi ostajali u drugim zemljama jer je to skupina ljudi koja ima dobu potrošačku moć, koji mogu osigurati izvore prihoda npr. njegovateljima, ali i potaknuti zapošljavanja u sklopu drugih usluga i aktivnosti za starije.”

Međugeneracijska solidarnost- budućnost EU

Poticanjem jačanja srebrne ekonomije i prilagođavanja tržištu rada, uz stavljanje u prvi plan međugeneracijske solidarnosti u Rezoluciji Europskog parlamenta na Izvješće o starenju Europe, nastoji se odgovoriti na najveći problem.

“Pitanje svih pitanja u Europskoj uniji je demografski problem.  Zbog kojeg će, ako ne budemo imali pozitivniji odgovor na njega, Europa kao ‘stari kontinent’ biti preopterećen ljudima koji nisu radno aktivni. To se ne može nadomjestiti migracijama izvan EU jer ta radna snaga nema dovoljno razvijene vještine koje bi mogle odgovoriti potrebama razvoja Europske unije.’

“Na to moramo dati odgovor kroz mlade generacije, ali i davanjem mogućnosti mladim ljudima”, zaključuje zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, “da shvate da je budućnost u međugeneracijskoj suradnji.”

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP