Prati nas

Mozaik

Društveni problem

Obiteljske tajne: Stariji teško priznaju da ih zlostavljaju djeca, rođaci i unuci

Prepoznavanje nasilja nad starijim osobama otežano je, jer je ono nerijetko psihičke, emocionalne i financijske prirode.

Objavljeno

|

foto: Giorgia Frare/Scopio

Iza manjeg broja prijavljenih nedjela na štetu osoba starije dobi, zlostavljanja i nasilja, stoje puno ozbiljnije takozvane tamne brojke. Stariji se zlostavljaju emocionalno, financijski pa čak i fizički.

S obzirom na demografske trendove i sve veći broj starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji, realno je očekivati povećanje trenda zlostavljanja starijih osoba, kaže nam predsjednica Udruge za pomoć žrtvama Bijeli krug Hrvatska, Livija Plančić, koja smatra da se na tu činjenicu nedovoljno obraća pažnja.


Korona kriza i mjere lockdowna utjecali su na sva područja života, a posebno na starije, njihovo zdravlje i sigurnost. Plančić navodi kako nedavna izvješća o tom problemu pokazuju da su se starije osobe tijekom pandemije često nalazile u izolaciji bez kontakta s vanjskim svijetom, nerijetko zanemarivane i bez pristupa raznim zdravstvenim, socijalnim ili pravnim uslugama, a mjere poput lockdowna rezultirale su, dodaje, i većim rizicima od nasilja.

Udruzi se tijekom provođenja projekta “Prekriži nasilje” na području Splitsko-dalmatinske županije od travnja 2020. godine pa do danas, javilo 282 korisnika socijalnih usluga koji su zatražili pravno savjetovanje i psihosocijalnu podršku zbog zlostavljanja i nasilja. Zabrinjavajuće je, kaže, što je od tog broja pomoć zatražilo i 75 osoba starije životne dobi, što je trećina ukupnog broja. Javljali su se uglavnom, zbog nasilja, ali i zloupotrebe ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, kao i različitih oblika prijevara u kojima najčešće ostaju bez imovine, ističe predsjednica Udruge.

“Vrlo česti su slučajevi zlouporabe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju gdje starije osobe – primatelji uzdržavanja nakon potpisivanja ugovora vrlo brzo izgube svoju nekretninu u kojoj žive i završe kao beskućnici.”

Podataka o nasilju nad starijima nema

Hrvatska, nažalost, ističe predsjednica udruge Plančić, raspolaže vrlo ograničenim podacima vezanim za porast nasilja nad starijima, kako onih koji žive sa svojim obiteljima, tako i onih u domovima za starije i nemoćne. Podaci o nasilju nad korisnicima domova se ne prikupljaju, a oni o obiteljskom nasilju prate se fragmentirano unutar nekoliko Ministarstava i uglavnom nisu dostupni.

“Iskustava naše udruge, ali i iskustava drugih nam pokazuju da starije osobe često osjećaju strah i sram. Zbog toga ne žele priznati da ih njihovi bližnji zlostavljaju pa to, stoga, često ostaje strogo čuvana tajna u obitelji. Strah i sram, prihvaćanje niza predrasuda i neznanja o starenju, neinformiranost i neprijavljivanje nasilja dovodi do toga da je vrlo teško odrediti njegovu učestalost. Ipak, nasilje nad starijima predstavlja višedimenzionalni društveni problem i njegove se posljedice očituju u različitim područjima osobnog i društvenog života.”

Najčešće zlostavljaju djeca, rođaci i unuci

Prepoznavanje nasilja nad starijim osobama otežano je, jer je ono nerijetko psihičke, emocionalne i financijske prirode. Naravno, nije isključeno ni tjelesno zlostavljanje. Zabrinjava, također, što su, ističe Plančić, najčešći zlostavljači odrasla djeca starije osobe, zatim rođaci te unuci.

“Iz iskustva u radu sa starijim osobama, žrtvama nasilja i prijevara, pokazuje se da su zlostavljači najčešće odrasla djeca koja i sama imaju emocionalne poteškoće, novčane probleme ili probleme s ovisnošću zbog čega su i dalje ovisni o svojim roditeljima; što stambeno, što materijalno. Zbog toga zlostavljanje starijih često puta proizlazi iz preusmjeravanja vlastite agresije, tuge, osjećaja neuspjeha i vlastite nesposobnosti prema najbližoj meti- starijim roditeljima.”

Livija Plančić (foto: privatni album)

Nažalost, dodaje, primjećuje se također dugotrajna sklonost nekih obitelji prema nasilničkom i zlostavljajućem ponašanju jer je ono bilo oblik ponašanja unutar obitelji koje se prenosilo iz generacije u generaciju.

Kako se u posljednje vrijeme starije osobe u sve većem broju obraćaju Udruzi, ističe Plančić, uzimajući u obzir njihovu višestruku ranjivost, Udruga je kroz projekt financiran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda “Prekriži nasilje” od travnja prošle godine osigurala uslugu mobilnog tima. “Na taj način smo, djelujući proaktivno, socijalnu uslugu približili njihovom domu, posebno u ruralnim područjima i na otocima.”

Usluga je namijenjena svima – žrtvama i svjedocima obiteljskog nasilja te članovima njihovih obitelji kojima je dostupnost besplatnih usluga pomoći i podrške ograničena zbog udaljenosti od Splita, lošije materijalne situacije, starosti, invalidnosti ili same specifičnosti pojedinačne situacije koja zahtjeva proaktivni pristup osobi u njenom okruženju. 

Mobilni timovi savjetnika u dalmatinskim ruralnim područjima i otocima

Mobilni tim čine pravna i psihosocijalna savjetnica koje žrtvama nasilja daju potrebne informacije, pravne savjete, pravnu pomoć, u nekim slučajevima osigurava i odvjetničko zastupanje. Ponekad, dodaje Plančić, psihosocijalna podrška ili jednostavno samo razgovor u anonimnosti i povjerenju, mnogo pomogne.

“Kroz ukupno odrađenih 20 mobilnih timova osigurali smo dostupnost naših usluga i na bračkom području, Sinju i okolici, Dugom Ratu, Podstrani, Solinu… Gdje god se pojavi potreba, dolazimo”, navodi i dodaje da se radi o slučajevima nasilja u obitelji koji su većinom prijavljeni policiji, a čiji su postupci u tijeku.

Kako se starije osobe teže odlučuju prijaviti nasilje i zlostavljanje, a nerijetko ni sami ne prepoznaju da su žrtve, zabrinjava što je dio korisnika usluga mobilnog tima u ruralnim područjima Dalmacije i na otocima, starije životne dobi. “S druge strane smo i zadovoljni, jer su starije osobe skupile hrabrosti javiti se i potražiti pomoć. Ovu vrstu usluge planiramo i dalje intenzivno provoditi.”

Mobilni tim na Braču (foto: Bijeli krug Hrvatska)

Zbog potreba građana na makarskom području, ističe Plančić, i nedostatka pružatelja socijalnih usluga žrtvama obiteljskog nasilja na tom području, u suradnji sa Savjetovalištem Lanterna iz Makarske, otvoreno je u njihovim prostorijama stalno savjetovališta za rad s korisnicima.

Nema rješenja za smještaj starijih osoba žrtava nasilja

Naša sugovornica smatra da povećani broj nasilja nad starijim osobama upućuje na to da prevencija zlostavljanja starijih nije dovoljna i učinkovita: “Policija, s kojom u Splitsko-dalmatinskoj županiji imamo jako dobru suradnju, čini dodatne napore kako bi se starije osobe informirale o svim potencijalnim opasnostima i rizicima zlostavljanja, načinima sprječavanja zlostavljanja te pravima koja su im zakonom osigurana.“ 

Nedostaje, kaže, senzibilizacija šire zajednice koja bi više trebala detektirati je li negdje starija osoba žrtva koja trpi nasilje posebno u okolnostima pandemije. “To bi bili svi oni u državnim institucijama koji su dužni prijaviti takva saznanja bez obzira jesu li zdravstveni djelatnici, djelatnici socijalne skrbi ili iz karitativnih ustanova. Oni su dužni primijetiti i prijaviti. Neko stanje se može i vizualno utvrditi, a i razgovor sa starijima daje određene rezultate. Nužno je poslušati stariju osobu ili osobu koja o njoj skrbi, kada nam govori o teškoj situaciji s kojom se suočava i reagirati čim postoji i najmanja sumnja na zlostavljanje.”

foto: Pascual Cicenia/ Scopio

Ono s čime se susreću na terenu je, upozorava Plančić, problem gdje zbrinuti zlostavljanu stariju osobu. “Kada imamo slučaj nasilja u obitelji, nemamo rješenje za smještaj starijih žrtava koje su se nakon višegodišnje izloženosti usudile prijaviti takvo nasilje. Tu imamo problem žurnog smještaja ugroženih ljudi. Ovaj se problem ne može riješiti bez odluka i intervencije države.”

Kazališna predstava u prevenciji zlostavljanja starijih

Kako bi se što više približili starijima i osvijestili im opasnosti nasilja, zlostavljanja i prijevara, važne su preventivne kampanje i aktivnosti.

U jesen je prošle godine, priča nam predsjednica udruge, u suradnji s kazališnom grupom iz Sinja bila osmišljena putujuća kazališna predstava na temu nasilja nad starijim osobama. Plan je bio izvoditi ju na mjestima i u javnim prostorima u kojima su smješteni ili se okupljaju starije osobe; domovima za starije, dnevnim boravcima i klubovima za starije, knjižnicama. “Na žalost, zbog pandemije je projekt morao biti obustavljen i nije zaživio. Nadamo se da ćemo ga uskoro pokrenuti.”

U prevenciji zlostavljanja nad starijima, senzibilizaciji društva o problemu i poticanja vidljivosti starijih osoba, važni su, ističe Plančić, mediji: “Kontinuiranom medijskom kampanjom i edukacijom potrebno je informirati osobe starije dobi o vrstama nasilja i znakovima koji upućuju na to da se radi o nasilju, da se ne boje prijaviti nasilje. Putem medija ih se može i informirati o njihovim pravima. Pored toga, kampanjom je važno senzibilizirati građane, susjede, blisku okolinu o potrebama koje osobe starije dobi imaju, kao i o odgovornosti svih nas da se nasilje prepozna, imenuje i prijavi nadležnim institucijama.”

Osobe starije životne dobi uz mali angažman mogu se zaštititi i izbjeći nasilje i prijevare. Plančić preporučuje da budu aktivni u lokalnoj zajednici kako biste bili povezani, informirani i osnaženi.

„Ako ste aktivni i uključeni u događanja u lokalnoj zajednici, zasigurno predstavljate manju metu za nasilnike nego ako ste osamljeni i izolirani od društva. Informirajte se i upoznajte sa svojim pravima i mogućnostima kako biste mogli pomoći drugima te kako bi i oni mogli vama pomoći.”

U Udruzi bijeli krug Hrvatska preporučaju potražiti pravne savjete i pomoć kako bi napisali pravno valjani dokument u kojem mogu navesti važne činjenice u vezi zaštite sebe i svoje imovine, ako postanu potpuno ovisni o tuđoj pomoći i skrbi. 

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP