Starije osobe uvijek su na meti prevaranata, a posebno ovih dana

Iako druga faza popisa stanovništva – ona u kojoj popisivači idu od vrata do vrata – još nije ni počela, a u medijima nas je već dočekala vijest da se u Zagrebu nepoznata žena lažno predstavila 93-godišnjakinji i rekla da ju je došla popisati te na taj način ušla u stan. Nedugo nakon nje, u stan je došla još jedna ženska osoba koja je iskoristila nepažnju starice i otuđila joj novac i nakit. Materijalna šteta zasad nije utvrđena.

Policija s Državnim zavodom za statistiku “upozorava građane da određene osobe s ciljem ulaska u dom koriste prijevarne načine, a između kojih se bilježi i lažno predstavljanije u smislu da se radi o popisivačima stanovništva.” Pozivaju građane da budu na oprezu te da o mogućim sumnjivim događajima dmah obavijeste policiju pozivom na broj 192.

Ovakvih pokušaja prevare, srećom neuspješnih, bilo je još, a za očekivati je da će ih biti i više kad popisivanje stanovništva bude u punom jeku. Nužno je zato upozoriti na takvu opasnost, pogotovo naše starije sugrađane koji su posebno ranjivi.

Prevaranti često koriste vrlo domišljate načine da zadobiju nečije povjerenje i zloupotrijebe ga. Bilo je slučajeva da su rekli da su iz banke i došli zamijeniti stare novčanice ili uvjeravali da su predstavnici nekih udruga, kompanija i organizacija. Često su vrlo vješti u zadobivanju povjerenja, slatkorječivi i znaju kako se “zavući pod kožu”. A kad se prevara jednom dogodi, vrlo je teško povratiti svoj ukradeni novac i vrijednosti pa je potrebno učiniti sve da do prevare nikada ni ne dođe.

Starije osobe najčešća su meta

Da prevaranati često ciljaju upravo stariju populaciju, potvrđuje i socijalna radnica Ema Vukov Trifunović iz Centra za socijalnu skrb Zagreb. “Puno puta smo imali takve situacije i nebrojeno puta su nam se obraćali i naši sami stariji korisnici, ali najviše nam se obraćaju njihove obitelji kad shvate da se dogodila prevara. To su prevare koje se odnose na materijalnu korist: kad netko od njih traži novac, ili im se lažno predstavi i nudi razne usluge koja, naravno, nikad ne isporuči, ili ih nagovori da potpišu kakav štetan ugovor”, kaže Vukov Trifunović.

Dakako da to ne znači da treba ukinuti svaku komunikaciju i baš nikome ne otvarati vrata. U doba korone ionako su nam ograničena druženja, a mnoge starije osobe željno iščekuju posjete i priliku za razgovor, pa makar se radilo i o predstavniku banke. No oprez je uvijek potreban.

“Jako je važno ljudima reći da oni smiju komunicirati s bilo kime, da to nije zabranjeno i da ne moraju biti izolirani. Dapače! No kad se radi o bilo kakvom davanju novca, uplati novca, potpisivanju ugovora, najbolje je da se obrate nekoj osobi od povjerenja ili instituciji koja će im dati savjet.”

Posebno su opasne internetske prevare u kojima prevaranti od ljudi traže da im pošalju svoje podatke, uplate novac ili nešto slično, a kako se danas internetom služi i sve više starijih osoba koje možda i nisu toliko vične kompjuterima, jasno je da je upravo njih najlakše prevariti i da će oni biti najčešća meta.

No iako su internet prevare sve češće, i dalje ima i onih koji se novca pokušavaju domoći na klasičan način dolazeći direktno u dom svoje žrtve.

“Naši korisnici nam često kažu da su im znali na vrata pozvoniti nepoznati ljudi i nuditi nešto. Sada u doba korone, rekli bi, primjerice, da Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi testiranja po kućama čega, naravno, nije bilo. Mi smo ljudima odmah na početku epidemije rekli da nema testiranja po kućama i da ne otvaraju vrata nepoznatim osobama jer se testiranje radi isključivo u dogovoru sa zdravstvenim sustavom i liječnicima. Jednom kad pustite nekoga u stan, svašta se može dogoditi. Trebamo biti oprezni”, kaže Vukov Trifunović.

Tko je doista na vratima?

Kad počne druga faza popisa stanovištva, popisivači će zvoniti na mnoga vrata. No tada je važno biti doista siguran da je pred nama popisivač, a ne neki prevarant. Popisivači koji će popisivati stanovništvo na terenu od 27. rujna do 17. listopada 2021. godine imat će majice i maske Popisa, akreditacije, prijenosna računala te EU digitalnu COVID potvrdu.

Službene iskaznice moraju imati i svi ostali javni djelatnici koji iz nekog razloga pokucaju na vaša vrata i vi imate pravo i obvezu zatražiti tu iskaznicu na uvid. No i tu postoji jedan problem.

“Mi svi imamo svoje službene iskaznice, no problem je što se i one mogu krivotvoriti. Ali ne bi trebao biti problem nazvati i pitati radi li neka osoba, koja nam je došla na vrata, zaista u toj instituciji kao što kaže. Ako nazovete bilo koju podružnicu ili centar za socijalnu skrb, kazat će vam radi li neka osoba doista kod njih”, kaže Vukov Trifunović.

No ako to iz nekog razloga nije moguće, treba nazvati nekoga od rodbine ili prijatelja koji će možda moći pomoći ili primijetiti radi li se o nečem sumnjivom. Ako neka starija osoba nazove bilo koga svoga poznatoga ili nekoga od rodbine i pita ga jesu li i njemu došli radi zamjene novčanica, zasigurno će im svatko reći da nisu i da je riječ o prevari.

Važno je da su ljudi informirani, ali ipak je teško razaznati kad se radi o prevarantu, a kad ne. Mediji gotovo redovito izvještavaju o slučajevima prevare i nikada ne treba misliti da se tako nešto događa samo drugima. “Takvi prevaranti su vrlo mudri i ostavljaju dobar utisak, na prvi pogled djeluju profesionalno i pošteno i ljudi im povjeruju. Treba jako puno raditi na osvješćivanju takvih stvari i upozoravati na moguće prevare”, kaže Vukov Trifunović.

“Mi rijetko kada odlazimo nekome u dom bez prethodne najave. Nastojimo ljude kontaktirati i reći im da će netko doći. Ljudi nas ne moraju pustiti u svoje stanove već mogu oni doći u naše službene prostorije ako nešto trebaju. Svi centri imaju svoje prostorije i uredovno vrijeme kad se može doći. Znači, ako se ljudi boje da im se netko lako predstavio, sve je lako provjeriti”, kaže.

Prevaranti iskorištavaju usamljenost starijih

Prevaranti često iskorištavaju usamljenost starijih osoba željnih razgovora. Često se dogodi da prevaranti dugo motre svoju žrtvu i pažljivo pripremaju svoju akciju u smislu da točno znaju kad je osoba sama kod kuće i kad je najpogodniji trenutak pa pokušaj prevare.

“Prevaranti koji se time bave imaju već jako dobro razvijene metode kako pristupiti nekome i zadobiti njihovo povjerenje i već prepoznaju starije ljude koji bi mogli nasjesti na njihovu prevaru. Nažalost, prevare je nemoguće u potpunosti spriječiti. Mi našim korisnicima savjetujemo kako da se paze i izbjegnu prevare, a oni koji koriste naše usluge već jako dobro poznaju svoje socijalne radnice i ne otvaraju vrata bilo kome. No ima mnogo usamljenih ljudi s kojima nismo u kontaktu pa onda njih i ovako putem medija i ostalih organizacija poput raznih udruga i Crvenog križa pokušavamo upozoriti na mogućnosti prevare”, kaže Vukov Trifunović.

Nažalost, nemoguće je spriječiti da netko dođe na vrata i predstavi vam se kao da je član neke udruge. Takvih će pokušaja uvijek biti. Zato je najbolje ne vjerovati unaprijed ili se konzultirati s nekim prije nego osobu pustimo u stan i nešto potpišemo.

“Kad jednom dođe do prevare, a prevarant bude uhićen, postoji zakonska procedura obeštećenja. Mi reagiramo jedino kad je u pitanju osoba koja je pod našim skrbništvom, a za sve ostalo je zadužen sud. Imali smo slučajeva kad smo mi kao centar zatražili raskid nekog ugovora jer smo došli do saznanja da jedna od strana ne izvršava svoje obaveze. No ako stranka sama, svojom voljom, kao poslovno sposobni građanin, sklopi neku vrstu štetnog ugovora ili se upusti i suradnju s nekom sumnjivom osobom ili tvrtkom, mi tu ne možemo puno pomoći. Zato je silno bitno da se ljudi sami čuvaju i paze kome daju povjerenje”, upozorava Ema Vukov Trifunović.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.