Prati nas

Vijesti

Siromaštvo

U borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti starijih najavljene su samo dvije mjere

U njemu nema mjera koje bi se odnosile na jačanje usluge pomoći u kući, nema povećanja zajamčene minimalne naknade, nema povećanja nacionalne naknade za starije osobe, nema konkretnih mjera kako pomoći samačkim kućanstvima, kako smanjiti prometnu izoliranost osoba starije dobi kojima su zbog nedostatka javnog prijevoza u ruralnom području zdravstvene i socijalne usluge sasvim nedostupne, smatra Kuća ljudskih prava.

Objavljeno

|

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Početkom se tjedan obilježio Međunarodni dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. U priopćenju su povodom toga dana iz Nezavisnih hrvatskih sindikata poručili kako umjesto obilježavanje toga dana kojeg su Ujedinjeni narodi izglasali 17. listopada donijela je 1993. godine, veći odjek u javnosti ima Svjetski dan čokolade, Svjetski dan pizze, Međunarodni dan piva, Dan sjećanja na izgubljene čarape itd. Ispod radara je tako prošlo i upućivanje prijedloga Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti od 2021. do 2027. godine u javno savjetovanje.

Prema podacima Eurostata stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj lani je iznosila 18,3 posto, osoba u riziku od siromaštva bilo je 23,2 posto, što je znatno iznad prosjeka Europske unije. Stopa rizika od siromaštva najviša je kod osoba starijih od 65 godina. Siromašna je svaka treća starija osoba, pri čemu je siromaštvo izraženije kod žena starijih od 65 godina.


Više od polovice građana ne može podmiriti neočekivani financijski izdatak. Čak 40 posto građana si ne može priuštiti jednotjedni godišnji odmor izvan kuće, a kraj s krajem vrlo teško ili teško spaja više od trećine kućanstava.

Prijedlog Nacionalnog plan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti naišao je na kritike pa tako i one iz civilnog sektora. Kuća ljudskih prava Zagreb (KLJP) ocjenjuje kako predloženi Plan neće riješiti goruće probleme u području ostvarivanja socijalnih i ekonomskih prava te da ne nudi smislene mjere i rješenja za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj.

“Poražavajuće je da je novi Nacionalni plan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti površan, nedorečen i promašen. Kao i prošli dokument, Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine, servira neadekvatne, neučinkovite i površne mjere, ignorirajući prava i potrebe ranjivih skupina”, ističe koordinatorica iz KLJP Tina Đaković.

Prijedlog Nacionalnog plana do 2027. godine je, dodaje, općeniti dokument kojeg niti popratni dokumenti, trogodišnji Akcijski planovi borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti ne mogu “popraviti”.

U dokumentu se navodi kako su temeljem analiza stanja i stručnih izvješća o siromaštvu i socijalnoj isključenosti obuhvaćene ranjive skupine; djeca, mladi i starije osobe te umirovljenici; osobe s invaliditetom; beskućnici; nezaposleni; samačka kućanstva i jednoroditeljske obitelji, djeca bez roditeljske skrbi, obitelji s više od dvoje djece, hrvatski branitelji i stradalnici iz Domovinskog rata, članovi njihovih obitelji, kao i civilni stradalnici Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji te brojne druge skupine.

Tek dvije mjere za smanjenje siromaštva starijih osoba

Ljudi su, kako je u Planu definirao, siromašni ako nemaju dovoljno sredstava za svoje materijalne potrebe i ako ih uvjeti isključuju iz aktivnog sudjelovanja u djelatnostima koje se smatraju uobičajenima u društvu. Siromaštvo se tako očituje na različite načine, među kojima su nedostatak dohotka i sredstava potrebnih da se osigura održiva egzistencija, glad i neuhranjenost, slabo zdravlje, nedostupnost ili ograničena dostupnost obrazovanja i drugih temeljnih usluga, povećana smrtnost, uključujući smrtnost od bolesti, beskućništvo i neodgovarajući stambeni uvjeti, nesigurno okruženje, društvena diskriminacija i izolacija, stoji u Nacionalnom planu.

Tina Đaković (foto: privatni album)

Prema ocjeni KLJP, siromaštvo posebno pogađa djecu, jednočlane obitelji, osobe starije životne dobi i osobe s invaliditetom. Međutim, koliki je broj osoba u spomenutim skupinama u riziku od siromaštva , Plan, pojašnjava Đaković, ne navodi. Procjene umirovljeničkih udruga govore kako je siromašno gotovo 800 tisuća umirovljenika koji imaju mirovine niže od 3.000 kuna.

Od konkretnih mjera kako bi se pomoglo osobama starije životne dobi u dokumentu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike navodi se nužnost povećanja najnižih mirovina i obiteljskih mirovina.

Međutim, suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti ne može se postići samo transferima, ističe koordinatorica u Kući ljudskih prava: “Time se neće popraviti stanje. Tu nema mjera koje bi se odnosile na jačanje usluge pomoći u kući, nema povećanja zajamčene minimalne naknade, nema povećanja nacionalne naknade za starije osobe, nema konkretnih mjera kako pomoći samačkim kućanstvima, kako smanjiti prometnu izoliranost osoba starije dobi kojima su zbog nedostatka javnog prijevoza u ruralnom području zdravstvene i socijalne usluge sasvim nedostupne.”

Analiza nije obuhvatila ključne izazove u regionalnom razvoju, niti adresirala razlike ruralno-urbano, ističu iz Kuće ljudskih prava te navode da se u Planu ne adresira da su u Hrvatskoj prisutni vrlo izraženi problemi regionalne nezastupljenosti pružatelja socijalnih usluga, pristupa zdravstvenim uslugama i kulturnim programima.

Mjera koje bi ublažile posljedice potresa i pandemije, nema

Kao problem vide i što su u prijedlogu Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti od 2021. do 2027. godine potpuno isključena potresom pogođena područja, područje koje je i prije te katastrofalne nesreće bilo izrazito siromašno područje. “Ne spominju se teške socijalne prilike stanovnika na Banovini koje su posljedica potresa. Ljudi žive u kontejnerima i neadekvatnim uvjetima.”

Analiza stanja ne spominje niti energetsko siromaštvo koje posebno dolazi do izražaja, naglašava naša sugovornica, sada u vrijeme najava rasta cijena energenata što će zasigurno povećati broj energetski siromašnih građana, među kojima je i sada veliki broj starijih osoba.

Kao što se ne predviđaju mjere koje bi ublažile posljedice potresa, u dokumentu, također, nisu predviđene niti mjere i smjernice za saniranje posljedica pandemije COVID-19, a koje utječu na siromaštvo i socijalnu isključenost, ističe Đaković.

U dokumentu je tek utvrđeno “kako pandemija COVID-19 dodatno dovodi do rizika od siromaštva i socijalnog isključivanja građana, zbog čega je potreban snažan angažman svih relevantnih dionika po tom pitanju. Ove krizne situacije ostavile su trag i na građanima koji koriste zdravstvenu zaštitu, u smislu kako su se njihove potrebe promijenile ili povećale u odnosu na period prije, a dimenzija povećanja nejednakosti zbog gubitka posla, gubitka mjesta stanovanja, gubitka bliskih osoba zbog epidemije i sl. u kriznim situacijama takvih razmjera dovodi do ekonomskog osiromašenja, narušavanja mentalnog zdravlja, pojave bolesti, povećanog stresa i sl., a time i do kasnijeg povećanja potreba i očekivanja od zdravstvenog sustava”, piše u dokumentu.

Pandemija je, podsjeća nas sugovornica iz KLJP, izazvala neviđene posljedice u smislu socijalnog isključivanja starijih osoba; zatvaranje starijih u domovima zbog epidemioloških mjera, smanjena im je bila dostupnost uobičajene primarne zdravstvene zaštite, odgađane zdravstvene usluge.

“Plan bi svakako trebao utvrditi kojim mjerama sanirati te posljedica, ali i predvidjeti buduća krizna stanja i situacije u slučaju da pandemija bude dugoročna ili se pogorša. Za takve slučajeve nikakvih prijedloga niti mjera nema”, ističe Tina Đaković smatrajući to zabrinjavajućim.

Kritika puške Pravobraniteljice

Smatra također kako prijedlog nije adekvatno usklađen s najvažnijim međunarodnim dokumentima u području ljudskih prava čija je RH potpisnica, poput Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Europskim stupom socijalnih prava itd. Pored toga, naglašava, nije obuhvaćana niti analiza stanja, niti preporuke koje je u svojim izvješćima naglasila Pučka pravobraniteljica, kako niti izvještaji ostalih pravobranitelja.

foto: Sandro Bura

“Iako u Republici Hrvatskoj većinu starijih čine osobe koje su korisnici mirovine, među njima ima i korisnika zajamčene minimalne naknade (ZMN) te nacionalne naknade za starije osobe, radi čega se u Nacionalnom planu trebalo osvrnuti i na adekvatnost ovih naknada, posebice u kontekstu borbe protiv siromaštva starijih. Iako je novim ZSS-om koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2022. predloženo povećanje iznosa ZMN na 130 posto osnovice za radno nesposobnog samca, smatramo da bi navedeno povećanje iznosa dugoročno trebala slijediti i nacionalna naknada za starije, koja trenutno iznosi 800,00 kn i čiji su korisnici starije osobe koje su u dubokom i trajnom siromaštvu. Mjere čija je provedba predviđena- Povećanje visine obiteljskih i najnižih mirovina nejasne su i nerazumljive te je njihovo značenje teško razumjeti čak i uz obrazloženje odnosno poglavlje o njihovoj povezanosti s Nacionalnom razvojnom strategijom i Programom Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. godine.” To je jedna od kritika koje je u javnom savjetovanju na dokument uputila Pučka pravobraniteljica.

Prijedlog Nacionalnog plana treba povući i izraditi novi

Neshvatljivo je, poručuju iz KLJP kako je preloženi Nacionalni plan borbe siromaštva i socijalne isključenosti čak lošiji dokument od prethodne Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine za koju je Državna revizija, institucija koja je usmjerena na reviziju financijskih izvještaja i poslovanja te na poboljšanje zakonitosti, učinkovitosti i djelotvornosti subjekata koji upravljaju javnom imovinom, ocijenila da nije provedena te da su mjere i aktivnosti poduzete za ublažavanje siromaštva u Hrvatskoj bile djelomično učinkovite te je zatražila “znatna poboljšanja”.

Tih poboljšanja, međutim, ističe Tina Đaković u novom Nacionalnom planu, nema zbog čega je KLJP od Vlade RH zatražila da se predloženi dokument povuče i izradi novi Plan.

“Takva nepotpuna analiza nije dobar temelj za definiranje razvojnih potreba, a onda niti mjera koje bi odgovorile na izazove. Predlažemo izraditi novu analizu ili proširiti postojeću temeljem relevantnih i recentnih rezultata znanstvenih istraživanja, istraživanja organizacija civilnog društva i analiza stanja institucija zaduženih za regionalni razvoj.”

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP