Prati nas

Vijesti

U traženju pomoći zbog zlostavljanja starije osobe većinom žele ostati anonimne

Važno je informirati osobe starije dobi o njihovim pravima jer su često žrtve prevara i nasilja. Nerijetko su same, bez bliskih osoba ili članova obitelji koji bi im mogli pomoći.

Objavljeno

|

foto: Alex Blăjan/Unsplash

“U našem savjetovalištu za žrtve nasilja u obitelji organiziranog u sklopu projekta ‘Još jedno sigurno mjesto – savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja’ susrećemo se s povećanim brojem upita vezanim za ekonomsko nasilje nad starijima. Često su to slučajevi u kojima se starijim osobama onemogućava korištenja vlastite imovine; prisiljava ih se na sklapanje različitih ugovora kojima svoju imovinu prepuštaju drugim članovima obitelji; prisiljava ih se na pisanje oporuka prema uputama nekih članova obitelji; koristi se njihova bankovna punomoć na način da u cijelosti starijoj osobi podižu mirovinu i troše na svoje životne potrebe.”

To su samo od nekih slučajeva koje nam navode u “Udruzi mobbing, udruzi za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga”. U njihovo se savjetovalište u Zagrebu, ističu voditeljica te koordinatorica projekata Udruge Angela Petrušić i Maja Vrbanić, u ovoj godini u većini slučajeva javile ženske osobe starije životne dobi. Najčešće su tražile pomoć zbog zanemarivanja njihovih potreba, ekonomskog nasilja, narušenih obiteljskih odnosa, ali i psihičkog zlostavljanja. U većini slučajeva, dodaju, nasilje čine članovi uže obitelji; suprug, supruga, djeca i unuci.


Kao primjer voditeljica projekta u Udruzi Petrušić ističe slučaj zlostavljane umirovljenice koja 40 godina živi u braku sa suprugom zlostavljačem i sinom starosti 35 godina.

“Svi žive u nekretnini koju je naslijedio suprug umirovljenice od svojih roditelja. Od početka braka umirovljenica trpi verbalne napade, uvrede, vrijeđanja, a doživjela je i nekoliko fizičkih nasrtaja. Život sa suprugom svodi se na to da umirovljenica već 40 godina snosi sve troškove zajedničkog života, da ju se onemogućava u korištenju nekretninom, onemogućava joj se i ulazak u zajednički dom. Žrtva je supruga zlostavljača i alkoholičara koji troši njenu mirovinu, a pri tome svoju mirovinu troši samo na vlastite potrebe.”

Većina žrtava želi ostati anonimna

Ekonomsko nasilje, odnosno različite manipulacije i emocionalne ucjene koje na žrtve vrše članovi njihove obitelji s ciljem ostvarivanja materijalne koristi, dodaje naša sugovornica, vrlo su česti problemi koje osobe koje im se javljaju navode. U takvim slučajevima im se pružaju pravne informacije o tome kako zaštite sebe i svoju imovinu. Nerijetko se pružaju i psihološki savjeti o tome kako se zauzeti za sebe ili kako ostvariti željenu komunikaciju. Važno je da starije osobe, navode u Udruzi mobbing, održavaju socijalne kontakte sa svojim vršnjacima kako bi mogli razmijeniti korisna iskustva i savjete.

Starije osobe često znaju biti žrtve različitih prevara i od njima nepoznatih osoba pa je Udruga, kažu, postala još jedno mjesto na koje se mogu obratiti te provjeriti istinitost različitih ponuda koje dobiju.

Maja Vrbanić (foto: udruga Mobbing)

U traženju pravne pomoći zbog zlostavljanja, odnosno nasilja u obitelji, dodaju naše sugovornice, većina stranaka želi ostati anonimna i nije sklona iznositi mnogo detalja. Većina se zbog toga javlja telefonskim putem. U pravilu ih zanima jesu li poduzeli dobre prve korake po pitanju procesuiranja i pravne zaštite, što još mogu poduzeti, koja su im prava, kome se trebaju obratiti.

Žrtve gube samopouzdanje i integritet

Porast brojki zlostavljanih starijih osoba je primjetan, a to potvrđuju, navode u Udruzi, i službeni podaci MUP-a. Prema tim podacima je u prošloj godini evidentirano 1.095 žrtava obiteljskog nasilja prema starijima od 65 godina.

Zlostavljanje starijih osoba je, kako je definirano u stručnom radu dr. sc. Silvije Rusac “Nasilje nad starijim osobama” iz 2006. godine, svako ponašanje u sklopu ljudskih odnosa povjerenja, koje na neki način šteti starijoj osobi. Ono se odnosi na nasilje, maltretiranje i/ili zanemarivanje koje stariji mogu doživjeti od supružnika, djece, rodbine, skrbnika, zaposlenih u stručnim službama ili osoba u situacijama moći i povjerenja. To su, najčešće psihičko, fizičko i financijsko zlostavljanje. Psihičko i emocionalno zlostavljanje uključuje pokušaje dehumanizacije i podcjenjivanja starijih osoba.

Bilo koje verbalno ili neverbalno postupanje koje smanjuje njihovo samopoštovanje ili dignitet, narušavanje njihovog psihološkog i emocionalnog integriteta. Financijsko zlostavljanje obuhvaća novčane manipulacije ili iskorištavanje, a uključuje prijevare, krivotvorenje, ucjene i zloupotrebu. Odnosi se na korištenje novca ili vlasništva starije osobe na nepošten način ili korištenje imovine starije osobe za vlastitu dobrobit.

Svako postupanje bez dopuštenja na način da se neprikladno ili protuzakonito koristi nečija imovina ili novac je novčano izrabljivanje odnosno financijsko zlostavljanje. Tjelesno zlostavljanje, pojašnjavaju nam u Udruzi, uključuje bilo koji čin nasilja neovisno od toga jeli rezultat neka tjelesna ozljeda ili nije. Namjerno izazivanje boli ili ozljede, a koje rezultira tjelesnom ozljedom ili duševnom boli smatra se zlostavljanjem, navodi se u radu “Nasilje nad starijim osobama”.

U Udruzi napominju i na postojanja novih oblika zlostavljanja poput tzv. “sindroma bake robinje”, a riječ je o starijim ženama koje dobrovoljno podnose veliki teret u okviru svoje obitelji čije se obaveze gomilaju; od čuvanja unuka, kućanskih poslova i obveza oko članova obitelji koji su invalidi ili bolesni.

Pandemija ozbiljno narušava kvalitetu života

Pandemija je, svakako, zbog onemogućenog kretanja, lockdowna, porasta broja nezaposlenih i ekonomske nesigurnosti, utjecala na porast zlostavljanja starijih osoba, ističu Petrušić i Vrbanić.

Važno je informirati osobe starije dobi o njihovim pravima jer su često žrtve prevara i nasilja, a nerijetko same, bez bliskih osoba ili članova obitelji koji bi im mogli pomoći, dodatni pojašnjava Petrušić. “Potrebnu podršku i informacije o njihovim pravima starijim osobama je potrebno pružiti na razumljiv način i u pravom trenutku.”

Da nasilje nije samo problem pojedinca i članova obitelji, već društveni problem zbog kojeg je potrebno reagirati, istaknulo se i na okruglom stolu ”Međusektorskom suradnjom do zaštite od nasilja” organiziranog u sklopu projekta “Još jedno sigurno mjesto – savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja” na kojem su o problemu obiteljskog nasilja pa i nasilja nad starijim osobama te o iskustvima rada sa žrtvama govorili, među ostalim, predstavnici policije, socijalne skrbi, ureda pravobranitelja, pravnici.

Uvjeti za nacionalnu mirovinu
foto: Pexels

Pored nasilja starijim osobama kvalitetu života narušavaju poremećaji psihičkog stanja. Sa psihološkog aspekta, dodaje voditeljica projekta u Udruzi “Izgradnja socijalnog kapitala u lokalnoj zajednici kroz međugeneracijsku solidarnost i aktivno starenje” Angela Petrušić, često se radi o problemima s raspoloženjem te teškoćama nošenja s različitim negativnim emocijama te narušenim obiteljskim odnosima.

Iako se neki jave jednom, često kako bi mogli nekome ispričati svoje tegobe te budu zahvalni na toj prilici, neki dolaze češće kako bi radili na psihološkom osnaživanju, istraživanju vlastitih potencijala te razvijanju komunikacijskih vještina, pojašnjava nam.

“Na taj način efikasnije se suočavaju s onim što ih opterećuje. Jedan takav primjer je starija gospođa koja se mučila s osjećajima bezvoljnosti i ogorčenosti zbog nedostatka suprugove podrške. Cilj razgovora s njom bio je poticanje izražavanja emocija i onog što joj smeta. To je dovelo do djelomičnog poboljšanja njenog stanja.”

U ovo krizno pandemijsko vrijeme važno je pružati edukaciju i pomoć u očuvanju mentalnog zdravlja starijih osoba. To u Udruzi mobbing rade putem radionica, ali i individualnih savjetovanja u sklopu spomenutog projekta. Najčešće brige koje starije osobe iznose su, ističe Petrušić, usamljenost, socijalna izolacija te tjeskoba što je dodatno potencirano pandemijom zbog čega je mnoge strah izlaziti i družiti se s vršnjacima i obitelji.

O psihičkim poremećajima u starijoj životnoj dobi, poremećajima raspoloženja, depresiji, demenciji i ostalim promjenama koje donosi treća dob zainteresirane osobe savjetuje i pomaže im psihijatrica dugogodišnja suradnica Udruge. “Najčešće im se savjetuje održavanje socijalnih kontakata, fizička aktivnost, zdrava prehrana, čitanje knjiga, pronalazak hobija, rješavanje križaljki i zagonetki te slušanje glazbe. Ovo su ujedno i preporuke kako pomoći sebi, ali i drugima u svojoj okolini.”

Dobrobiti međugeneracijske suradnje su višestruki

Osim pravnih savjetovanja i psihosocijalne pomoći u sklopu programa i projekata koje Udruga provodi, je i poticanje osoba starije životne dobi na aktivno starenje i uključivanje u lokalnoj zajednici, održavanje kreativnih radionica i tečajeva digitalne fotografije, organiziranje tjelovježbe i plesnih tečajeva, igraonica društvenih igara, izleta, ekoloških radionica, pravnih tribina, zdravstvenih radionica, organiziranje kampanja o sigurnost starijih u prometu. Organiziraju se i edukacije o radnopravnom odnosu, socijalnom poduzetništvu i samozapošljavanju kako bi se umirovljenike osnažilo za ponovno uključivanje u svijet rada. Siromašnim i nemoćnim osobama pruža se pomoć u kući te usluge mobilnog tima.

Sve navedene projektne aktivnosti provode mlađe osobe jer je važno naglašavati, poticati i prakticirati međugeneracijsku suradnju i solidarnost.

Suradnja starijih osoba sa životnim iskustvom i vještinama te mladih osoba ima vrlo povoljan utjecaj na socijalnu uključenost starijih, širenje njihove društvene mreže i osjećaj korisnosti, naglašavaju voditeljica i koordinatorica projekata Udruge Angela Petrušić i Maja Vrbanić. Istovremeno mlade osobe stječu iskustvo rada sa starijima, ali i uče iz njihovih iskustava. Tako su aktivnosti međugeneracijske suradnje na obostranu korist.

Angela Petrušić (foto: Udruga Mobbing)

Organiziraju se, tako, tradicijske radionica u kojima osobe starije životne dobi prenose posebna znanja i vještine na mlađe generacije u očuvanju tradicije i kulturne baštine. Šiju se narodne nošnje, lajbeki i surini, može se iskušati u opančarstvu te pripremi tradicionalnih jela.

“Također, mladi i osobe starije životne dobi zajedno provode aktivnosti uređivanja parkova, čišćenja okoliša zajednice u kojoj žive te sadnje trešanja, čime različite generacije pokazuju svoju ekološku osviještenost i pridonose zelenoj održivosti. Mladi i stariji zajedno organiziraju i humanitarne akcije za osobe slabijeg materijalnog statusa.”

Na ovaj način povećava se kvaliteta života starijih osoba, umirovljenike se potiče na aktivno starenje, sudjelovanje u cjeloživotnom učenju te prijenosu znanja i vještina zaključno ističu u Udruzi mobbing.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP