Prati nas

Vijesti

O umirovljenicima ovisi što će biti s mirovinom iz drugog stupa nakon njihove smrti

Što se događa sa sredstvima u obveznom mirovinskom fondu u slučaju smrti osiguranika prije ostvarivanja prava na mirovinu? Što se događa s dijelom mirovine iz drugog stupa u slučaju smrti umirovljenika? Mogu li se ta sredstva isplaćivati i kao obiteljska mirovina, najčešće supružnicima ili djeci? Odgovore na ova pitanja potražili smo u jednom od obveznih mirovinskih društava koja isplaćuju mirovine iz drugog stupa – Raiffeisen Mirovinskom osiguravajućem društvu (RMOD).

Objavljeno

|

foto: Gabriella Clare Marino/Unsplash

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje oko 9 tisuća umirovljenika prima i dio mirovine ostvarene u drugom mirovinskom stupu, a ta se sredstva isplaćuju preko jednog od dva mirovinska osiguravajuća društva; HR Mirovinskog osiguravajućeg društva te Raiffeisen Mirovinskog osiguravajućeg društva.

Mirovinu iz prvog stupa isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Drugi mirovinski stup je uveden prije dvadeset godina. Uplate u njega su obavezne i iznose pet posto bruto plaće. No iako bi on trebao osigurati veće prihode u mirovini, većina se novoumirovljenih ipak odlučuje za prebacivanje svoje štednje iz drugog u prvi stup, jer mi je isplata mirovine iz stupa solidarnosti isplativija opcija. Razlog tomu su, kako navode stručnjaci za mirovinski sustav, nedovoljno dug period uplate u štednju te nedovoljno visoka plaća koja se primala za radnog vijeka.


No, isplata mirovina iz obveznog drugog stupa, iz sredstava koja su se uplaćivala u jedan od četiri obvezna mirovinska fonda, ako se sredstva ne žele “prepustiti državi”, umirovljeniku donekle omogućuje i raspolaganje tim sredstvima, ako ostvaruje pravo na djelomičnu jednokratnu isplatu, kao i mogućnost oblika isplate doživotne mirovine, određivanje zajamčenog razdoblja i imenovanih korisnika, odnosno nasljednika.

Kako obitelj može naslijediti sredstva iz obaveznog mirovinskog fonda?

U slučaju smrti osiguranika prije nego je ostvario pravo na mirovinu i još štedi u drugom mirovinskom stupu, ta su sredstva, kao imovina, predmet nasljeđivanja prema Zakonu o nasljeđivanju, pojašnjava nam voditeljica ugovaranja i prodaje u Raiffeisen Mirovinskom osiguravajućem društvu Kristina Kozić. Kapitalizirana sredstva se tada, dodaje, isplaćuju jednokratno prema rješenju o nasljeđivanju nakon provedene ostavinske rasprave, a prema zakonu koji uređuje pravo nasljeđivanja. Nasljednici tada rješenje dostavljaju Središnjem registru osiguranika (Regos) nakon čega se pokreće postupak isplate. 

Prema rješenju o nasljeđivanju, kapitalizirana sredstva se nasljeđuju, pojašnjava naša sugovornica, i u slučaju ako je osiguranik stekao pravo na mirovinu, ali je smrtni slučaj nastupio prije nego je s mirovinskim osiguravajućim društvom sklopio ugovor o isplati doživotne mirovine.

Međutim, ako članovi obitelji preminulog prije njegova ostvarivanje prava na mirovinu imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, njegova kapitalizirana štednja prenosi se u državni proračun. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje tada određuje obiteljsku mirovinu na temelju ukupnoga mirovinskog staža preminulog, kao da je bio samo u sustavu osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

Kristina Kozić (foto: privatni album)

Ova odredba neće se primijeniti, pojašnjava nam dalje Kristina Kozić iz RMOD-a, ako je umrli član obveznog fonda u času smrti bio stariji od 55 godina i ako je bio član obveznog fonda duže od 10 godina te ako bi članovima obitelji mjesečna svota mirovine bila povoljnija u kombiniranoj mirovini (isplata mirovine iz generacijske solidarnosti preko HZMO-a, a mirovine iz 2. stupa preko mirovinskog osiguravajućeg društva). Sredstva s računa umrlog člana obveznog mirovinskog fonda tada će se prenijeti putem Središnjeg registra osiguranika (Regos) u mirovinsko osiguravajuće društvo koje članovi obitelji izaberu. Odabrano mirovinsko osiguravajuće društvo osigurat će isplatu mjesečne obiteljske mirovine prema obliku koje Društvo ima u ponudi, a u skladu sa zakonskim odredbama.”

Moguće je da osiguranik nema nasljednika te u slučaju da je nastupio smrtni slučaj prije ostvarivanja prava na mirovinu, imovina u 2. stupu je predmet ošasne imovine, pojašnjava Kozić. Kod ošasne imovine smrću ostavitelja bez nasljednika, imovina ostavitelja prelazi na općinu ili grad na čijem se području nalazi.

Umirovljenik može odrediti imenovanog korisnika za slučaj njegove smrti

U slučaju smrti umirovljenika koji je s jednim od mirovinskih osiguravajućih društava ugovorio isplatu kapitaliziranih sredstava u obliku doživotne mirovine, u slučaju njegove smrti isplata preostalih sredstava ovisi o obliku mirovine koji je umirovljenik ugovorio s mirovinskim osiguravajućim društvom, ističe voditeljica ugovaranja i prodaje u RMOD-u Kristina Kozić.

Starosne i prijevremene starosne mirovine mogu u drugom stupu mogu biti pojedinačne ili zajedničke, a mogu se ugovoriti i zajamčena razdoblja isplate. Zajamčeno razdoblje, koje ne može biti kraće od 5 niti dulje od 20 godina, znači da će se u slučaju smrti korisnika mirovine, mirovina nastaviti isplaćivati osobi, supružniku, djetetu ili bilo kojoj drugoj osobi, koju je imenovao korisnik mirovine do isteka zajamčenog razdoblja. Može biti dobar izbor ako želi financijski osigurati svoje najbliže.

Pojedinačna i zajamčena doživotna mirovina

Pojedinačna doživotna mirovina s ugovorenom zajamčenom isplatom kapitaliziranih sredstava, pojašnjava nam Kristina Kozić iz RMOD-a, korisniku omogućuje doživotno primanje mirovine. U slučaju njegove smrti prije nego mu se isplati cjelokupni iznos, preostali dio kapitaliziranih sredstava isplatit će se zakonskim nasljednicima sukladno odredbama zakona kojim je uređeno nasljeđivanje.

Ugovaranjem zajedničke doživotne mirovine, ona se umirovljeniku isplaćuje doživotno. Ako ga nadživi bračni drug, mirovina se nastavlja isplaćivati bračnom drugu u 100 postotnom iznosu do njegove smrti.

Pojedinačna i zajednička doživotna mirovina mogu se ugovoriti sa zajamčenim razdobljem od 5 do 20 godina. Nakon isteka tog razdoblja završava obaveza isplate prema imenovanim korisnicima. Naravno, ako korisnik mirovine nadživi zajamčeno razdoblje, njemu se i dalje doživotno isplaćuje mirovina, ali tada nakon smrti, nema više mogućnosti da neki imenovani korisnik nastavi primati njegovu mirovinu.

Pojedinačna doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem korisniku mirovine omogućuje doživotno primanje mirovine, no dodaje Kozić, u slučaju smrti korisnika mirovine tijekom zajamčenog razdoblja, mirovina će se nastaviti isplaćivati imenovanom korisniku do završetka tog razdoblja. Naravno, ako korisnik mirovine nadživi zajamčeno razdoblje, njemu se i dalje doživotno isplaćuje mirovina, ali tada nakon smrti, nema više mogućnosti da neki imenovani korisnik nastavi primati njegovu mirovinu.

“Zajednička doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem isplaćuje se doživotno korisniku mirovine, a ako bračni drug nadživi korisnika, mirovina se nastavlja isplaćivati bračnom drugu u 100 postotnom iznosu do njegove smrti, uz izbor zajamčenog razdoblja od 5 do 20 godina. U slučaju smrti oba bračna druga tijekom zajamčenog razdoblja, mirovina će se nastaviti isplaćivati imenovanom korisniku do završetka zajamčenog razdoblja.”

Kozić ističe kako o volji umirovljenika ovisi što će biti s njegovom mirovinom iz drugog stupa nakon njegove smrti.

Sredstva iz drugog stupa namijenjena isključivo za mirovine

No, prilikom ugovaranja oblika mirovine postoje određena zakonska ograničenja. Ako u vrijeme umirovljenja nemate bračnog druga, trebate izabrati jedan od oblika pojedinačne mirovine. Ako na dan sklapanja ugovora o mirovini vaš bračni drug ima manje od 50 godina života, mora se izabrati pojedinačnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem, pri čemu za imenovanog korisnika trebate imenovati svog bračnog druga ako je nezaposlen i ne ostvaruje druge redovite prihode. Ako je bračni drug zaposlen ili ostvaruje druge redovite prihode, možete odabrati pojedinačnu mirovinu samo uz njegovu suglasnost.

Ako korisnik mirovine u trenutku sklapanja ugovora o isplati mirovine iz drugog stupa ima malodobnu djecu, mora ih navesti kako imenovane korisnike do navršenih 18 godina života. Ako u vrijeme umirovljenja imate bračnog druga koji je stariji od 50 godina, koji nije zaposlen i ne ostvaruje druge redovite prihode, morate izabrati jedan od oblika zajedničke mirovine.  Ako je bračni drug zaposlen ili ostvaruje druge redovite prihode, možete odabrati zajedničku mirovinu ili jedan od oblika pojedinačne mirovine, ali takav oblik pojedinačne mirovine možete odabrati samo uz njegovu suglasnost.

foto: Nattanan Kanchanaprat/Pixabay

Ono na što upućuju  iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava jest da treba imati na umu da duljina zajamčenog razdoblja utječe na visinu početne mirovine. Pri ugovaranju mirovine sa zajamčenim razdobljem imenovane korisnike se imenuje napismeno, u ugovoru o mirovini. Kod zajedničke mirovine to je obavezno uz suglasnost obaju partnera. Korisnike mirovine tijekom zajamčenog razdoblja može se i promijeniti. To može učiniti i jedan bračni drug nakon smrti drugog, osim ako su korisnici maloljetna djeca. Oni su obavezni korisnici do njihove 18. godine života.

Iz Hanfe (Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga) napominju da s ušteđenim mirovinskim sredstvima iz drugog mirovinskog stupa, bez obzira što je riječ o osobnoj štednji na ime, nije moguće raspolagati za bilo koju drugu namjenu osim mirovine te osiguranik ne može podignuti ušteđena sredstva.

Na jednokratnu isplatu plaća se porez

No odlaskom u mirovinu moguće je jednokratno povući 15 posto svoje mirovinske štednje iz drugog stupa, ako se prilikom umirovljenja korisnik odluči za isplatu iz oba mirovinska stupa. Uvjet je, također, da je izračunata mirovina iz prvog stupa 15 posto veća od zakonom zajamčene najniže mirovine koju određuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. 

Ako se odabere jednokratna isplata od 15 posto, za taj se iznos umanjuje mjesečna isplata mirovine iz drugog stupa. Tu je važno istaknuti i da se na jednokratno podizanje plaća i porez od 10 do 15 posto ovisno o visini jednokratne isplate.

Treći stup

Za razliku od drugog stupa, treći stup mirovinske štednje je dobrovoljan, a visinu mirovine određuje visina mjesečnih uloga koji se uplaćuje na poseban račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu. Ta sredstva iz 3. stupa moguće je početi koristiti i prije stjecanja zakonskih uvjeta za mirovinu, a najranije s 55 godina života člana, odnosno s navršenih 50 godina ako je dobrovoljna mirovinska štednja ugovorena prije 1. siječnja. 2019. godine. U slučaju smrti ukupna kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana dobrovoljnog mirovinskog fonda nasljeđuju zakonski nasljednici.  Ako još nije započela isplata mirovine, nasljeđuju se ukupna sredstva za mirovinu. Ako je započela isplata mirovine, ista se nasljeđuje u skladu sa sklopljenim ugovorom o mirovini.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP