Prati nas

Mozaik

Medijska pismenost

Tko plasira lažne informacije o COVID-u i kako ih prepoznati?

Zahvaljujući internetu dolazimo do informacija na nikad lakši i nikad brži način u ljudskoj povijesti. Znanje je nikad dostupnije i nikad jeftinije. Pa ipak, velik dio korisnika interneta kao da je pretplaćen na dezinformacije i neznanje koje rado dijele s ostatkom svijeta. Iako o sebi misle upravo suprotno, često su nesvjesno upregnuti u razne interesne i geopolitičke agende.

Objavljeno

|

foto: Bermix Studio/Unsplash

“Širokopojasno” širenje dezinformacija koje su omogućile društvene mreže pokazale su se posebno opasnima kada je riječ o pandemijskim situacijama i kada svaka takva dezinformacija može značiti razliku između života i smrti.

No tko zapravo takav sadržaj kreira? U čijim radionicama nastaje? Ako je pitati Interpol, riječ može biti o kriminalcima ili osobama koje ganjaju vlastiti profit. Također, ne treba isključiti ni državno financirano postizanje geopolitičkih interesa, što smo mogli vidjeti početkom 2020. godine kada su se počele širiti informacije o navodnoj štetnosti i nedjelotvornosti Pfizerova i AstraZenecinog cjepiva cjepiva, a u korist ruskog Sputnika.


Kako je pisao ugledni Wall Street Journal, problemom se bavio Global Engagement Centar koji promatra i mjeri strane dezinformacijske napore. Centar je označio četiri internetske publikacije kroz koje djeluju ruske obavještajne službe. “Ti medijski outleti izravno su vezani na rusku obavještajnu zajednicu”, kažu dužnosnici Centra koji djeluje pod State Departmentom. “Svi su u stranom vlasništvu i imaju poslovni nastan izvan Sjedinjenih Država. Njihov doseg varira, kao i ton i publika, ali su dijelom ruske propagande i dezinformiranja ekosustava.”

Uz sve to, brojni su i pojedinci koji zadovoljstvo pronalaze u interakciji na društvenim mrežama, pogotovo u kontekstu diskreditiranju javnih i službenih izvora informacija.

Posljedice su, vidjeli smo to, vrlo ozbiljne; i po društvo i po pojedinca. Dezinformacije na društvenim mrežama otvorile su put, kažu iz Interpola, promoviranju lažnih medicinskih proizvoda, pojačavanju lažnog osjećaja sigurnosti i destabiliziranje demokracija kroz pobuđivanje sumnji u službene smjernice i informacije.

Naučite sami sebe provjeravati informacije

“Ako informacija ne dolazi iz službenog izvora, uzmite je s zrnom soli”, upozorava Interpol. Utvrdite radi li se o lažnoj informaciji uz pobrojane smjernice.

Budite oprezni. Lažne informacije će vam govoriti ono što želite čuti uz senzacionalističke naslove.

Pogledajte širu sliku. Je li portal koji objavljuje informaciju pouzdan? Provjerite uredničku politiku i impresum. Jesu li u impresumu navedena imena uglednih novinara? Ili je riječ o portalu za kojega je teško utvrditi tko iza njega stoji?

Provjerite izvore informacija. Jesu li ugledni mediji javili istu vijest? Jesu li u samoj priči navedeni izvori?

Provjerite fotografije. Provucite fotografije iz teksta kroz Google tražilicu. Ona će vam pokazati prvi i pravi kontekst u kojem je fotografija objavljena. Također, na taj način možete vidjeti postoje li različite varijante iste fotografije i je li ista manipulirana.

Provjerite datum. Neki portali promoviraju stare objave kao nove. Stavite datum objave članka u vremenski kontekst.

Provjerite službene izvore. Pogledajte što kažu izvori poput Svjetske zdravstvene organizacije, Europska komisija i nacionalne javnozdravstvene organizacije.

Što ne smijete činiti

Iako je općeprihvaćeno mišljenje da lažne informacije na društvenim mrežama valja raskrinkati, Interpol savjetuje drugačiju strategiju. “Ne ulazite u raspravu, ne komentirajte, ne dijelite. Bilo što od toga samo će proširiti dezinformacije”, navodi Međunarodna kriminalističko-policijska organizacija.

Što trebate činiti

Lažne vijesti treba prijaviti platformi preko koje se šire. Ako znate osobe koje dijele takve dezinformacije, upozorite ih privatnom porukom. Pošaljite im ovaj članak kako bi uvidjele svoje rizično ponašanje na društvenim mrežama. I, naravno, promovirajte i dijelite informacije iz izvora koji prolaze gore navedeni test pouzdanosti.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
u okviru projekta “Živim, učim, rastem – Aktivno starenje, zdravo starenje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP