Prati nas

Vijesti

Problem bez rješenja

Umirovljenici govore o pljački mirovinskog fonda, no razlog njihovom siromaštvu ipak leži drugdje

Siromaštvu hrvatskih umirovljenika ne nazire se kraj. Redovno usklađivanje mirovina proizvodi realno zaostajanje za rastom plaća. Osim loše formule, protiv umirovljenika ‘igra’ i katastrofalna demografija.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

“Gdje su pare? Gdje su naše uplate? Tko je opljačkao mirovinski fond? Želim samo ono što sam uplaćivala u mirovinsko!” Upravo ove tvrdnje česti su komentari na našim Facebook stranicama, a ispod objava o krhkom mirovinskom sustavu i razlozima siromaštva hrvatskih umirovljenika koji u prosjeku primaju mizernih 2.647 kuna mjesečno.

U podlozi takvih komentara leži nerazumijevanje mirovinskog sustava u kojem se uplate u prvi mirovinski stup pogrešno poimaju štednjom. No prvi stup naziva se i stupom generacijske solidarnosti, što znači da osobe koje rade izdvajaju doprinose za mirovinsko osiguranje, a iz tih se doprinosa isplaćuje mirovina sadašnjim korisnicima prava na mirovinu. Kao što su i sadašnji umirovljenici nekada uplaćivali doprinose iz kojih se isplaćivala mirovina generacije njihovih roditelja.


Kolike su uplate u mirovinsko osiguranje?

Znači, nekadašnji radnici su davali, da bi danas drugi davali u isplatu njihovih mirovina. Zbog toga današnji radnici izdvajaju 15 posto od bruto plaće u prvi mirovinski stup. Konkretno, osoba koja ima neto plaću 6.117 kuna, u prvi mirovinski stup mora uplatiti 1.270 kuna. U to će u drugi mirovinski stup uplatiti još 423 kune koje će se zaosta “taložiti” na njegovom računu, no većina današnjih umirovljenika nije uplaćivala u drugi mirovinski stup.

Uplate u prvi mirovinski stup u 2021. godini iznose otprilike 24,8 milijardi kuna, što čini samo 59 posto izdataka za mirovine. Ostatak od 17,43 milijarde kuna će se namaknuti iz državnog proračuna. Iako nije tema ovog priloga, slična je situacija i sa zdravstvenim osiguranjem.

Koliko ima mirovina i koliko se za njih radilo?

Dakle, evidentno je da su uplate u proračun nedovoljne za pokrivanje velikog broja umirovljenika. Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplatio je 1.141.495 mirovina za studeni 2021. godine. Među njima je 824.838 starosnih mirovina s prosječnim stažem od 32 godine i osam mjeseci, 102.504 invalidske mirovine s prosječnim stažem od 20 godina i 11 mjeseci te 214.153 obiteljske mirovine koje počivaju na prosječnom stažu od 28 godina i šest mjeseci.

Je li problem u navodno opljačkanim fondovima?

Umirovljenici su kroz razna nametnuta financijska ustezanja platili rat devedesetih godina, potvrdili su to proteklih desetljeća brojni vladajući političari. No paralelno se spominje i pljačka novca iz mirovinskog fonda naslijeđenog iz prošlog sustava. Neki umirovljenički vođe govorili su o pokradenoj rezervi koje su mogle pokriti četiri mirovine. Sasvim je jasno da ni taj iznos ne bi mogao riješiti problem koji Hrvatska sada ima. I ne samo Hrvatska, jer mirovinski sustav zasnovan je na svojevrsnoj piramidi gdje brojni radnici uplaćuju za mirovine malobrojnih koji su doživjeli umirovljenje u starim godinama. Piramida se, naime, okrenula, a starenje stanovništva uzelo je danak.

U čemu je točno problem?

U spomenuto vrijeme prije izbijanja rata na prostoru bivše Jugoslavije, za jednu mirovinu uplaćivalo je čak četiri radnika. Danas jedan radnik pokriva jednog umirovljenika, omjer je 1.28:1.

Što je rješenje?

Umirovljeničke udruge, posebno Sindikat umirovljenika Hrvatske, zalažu se za izdvajanje braniteljskih mirovina iz financiranja doprinosima, budući da se one velikim dijelom ne zasnivaju na radnom stažu. Uz to traže i izmjenu formule koja bi realnije usklađivala mirovine s rastom plaća. Ekonomisti pak savjetuju jače penaliziranje ranijeg odlaska u mirovinu kako bi se mirovine pokrile većim mirovinskim stažem i usporio rast broja umirovljenika.

No sasvim je jasno da ovakav mirovinski sustav može počivati isključivo na većem broju mladih radnika. Baš kako je to bilo nekad. No demografska kretanja i tržište rada ne ulijevaju nadu da će se to zaista i dogoditi.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
u okviru projekta “Živim, učim, rastem – Aktivno starenje, zdravo starenje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP