Prati nas

Vijesti

Hladni radijatori

Hrvatski umirovljenici su energetski siromašni. Što se može učiniti?

Za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata više od 720.000 umirovljenika u travnju očekuje jednokratnu isplatu dodatka, od 400, 600, 900 i 1.200 kuna. Dodatak stiže na mirovine koje ne prelaze iznos od četiri tisuće kuna. Na koji način mogu postići energetsku učinkovitost kućanstva i smanjiti račune za režije, u Zagrebu se mogu posavjetovati u Centru za borbu protiv energetskog siromaštva.

Objavljeno

|

foto: Erik Mclean/Unsplash

U zagrebačkom naselju Špansko prije dva tjedna za građane je otvoreno mjesto na kojem mogu potražiti savjete o mogućnostima poboljšanja energetske učinkovitosti vlastitog doma i smanjenja aktualnih cjenovnih udara na kućne budžete. Udruga DOOR (Društvo za oblikovanje održivog razvoja) otvorila je Centar za borbu protiv energetskog siromaštva u prostoru na adresi Slavka Batušića 7. 

I sami su prethodno morali obaviti određene zahvate, prvenstveno zamijeniti velike staklene stijene kako bi uopće mogli početi s radom. ‘”Bilo bi smiješno da održavamo savjetovanja u zimskim jaknama. Prozori su bili potpuno energetski neučinkoviti, nisu se mogli zatvoriti pa smo prvo to morali riješiti. Potpuno smo renovirali prostor u sklopu Urban Stem projekta. Stare prozore smo zamijenili novima, tako da je sad održavanje i regulacija topline daleko učinkovitije. Do te investicije radijatori su nam bili otvoreni na maksimum. Znači, morali smo krenuti prvo sami od sebe”, govori jedna od savjetnica u Centru Anamari Majdandžić.

Zamjena stolarije u kategoriji je velikih investicija koje, unatoč dugoročnoj uštedi, za priličan broj kućanstava u Hrvatskoj, osobito osobe starije od 65 godina, predstavlja znatan izdatak. Ako se toj populaciji dodaju nezaposleni te još više od 300 tisuća ljudi koji rade, a primaju minimalac, jasnije su i procjene energetskog siromaštva građana. Ono je, naime, na razini procjena, jer o stvarnom stanju zasad nema preciznih podataka, napominju u udruzi. Dijelom je to do same definicije energetskog siromaštva i činjenice da domaće zakonodavstvo koristi pojam ugroženog kupca koji ulazi u neku od socioekonomskih kategorija. Iako se uglavnom socijalno ugrožene osobe izjednačavaju s pojmom energetskog siromaštva, to ne mora nužno biti isto, upozoravaju u DOOR-u.

Oglas

Definicija energetskog siromaštva kućanstva

“Jedan od primjera su recimo zaposleni na minimalnoj plaći. Oni nisu u socijalno ugroženoj kategoriji, ali si vjerojatno ne mogu samo tako priuštiti stavljanje fasade na obiteljsku kuću ili adekvatno grijanje doma u zimskom periodu. U Hrvatskoj još ne postoji jedinstvena definicija energetskog siromaštva. Najčešće se koristi ona prenesena iz različitih dokumenata Europske unije, odnosno situacije ako vam troškovi energenata predstavljaju više od 10 posto prihoda kućanstva. To smo proširili s kombinacijom faktora koji dovode do energetskog siromaštva, a to su vaši prihodi, rashodi za energiju i energetsko stanje kuće ili zgrade u kojoj živite. To je definicija koja se koristi u programima, iako nije prihvaćena od naših zakonodavnih tijela”, pojašnjava Majdandžić.

Anamari Majdandžić (foto: Vlatka Koren)

Koliko je u praksi otežano praćenje energetskog siromaštva, primjerice prema plaćanju računa za električnu energiju, potvrdio im je i slučaj iz Zadarske županije. “Imali smo jedan takav slučaj gdje je kupac isključen sa mreže jer nije mogao podmiriti račun. U sklopu EmpowerMed projekta koji smo provodili na tom području instalirali smo mu off-grid solarni sustav. Čovjek i dalje nije priključen na mrežu, ali je s fotonaponskom ćelijom barem dobio električnu energiju za neke manje potrebe. Inače, za taj slučaj se ne bi ni znalo da lani u DOOR-u nismo krenuli mapirati Zadarsko područje u spomenutom projektu”, dodaje starija stručna suradnica udruge.

Planiraju mapirati po dvjestotinjak kućanstava u Zagrebu i Križevcima

Do boljeg uvida u stanje na terenu iz udruge planiraju doći nastavkom mapiranja energetski ugroženih kućanstava u sklopu PowerPoor projekta. U Zagrebu će uskoro krenuti s energetskim pregledima 220 domova, a isto toliko planiraju obići i u Križevcima, gdje po uzoru na zagrebački planiraju otvoriti drugi informativni Centar. Svrha je prikupljanje podataka koji sada nedostaju o prihodima, rashodima i energetskom stanju objekata kako bi se otklonile nedoumice tko su uopće energetski siromašni građani i stvarna dostupnost natječaja za energetsku obnovu. Mapiranje bi trebalo pomoći jasnoći kriterija onih koji se prijavljuju, kao i efikasnijoj provedbi lokalnih i državnih programa povećanja energetske učinkovitosti stambenih objekata, ističu iz DOOR-a. Upitnikom će se, osim socioekonomskog položaja članova kućanstva, sakupiti i podaci o energetskom stanju objekata, nužni za kvalitetnu prijavu Fondu za energetsku učinkovitost. 

“Najpoznatiji poziv je možda onaj program obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada. Za kuće su otvorili onaj javni poziv o sto posto financiranja energetski siromašnih kućanstava, osigurano je 56 milijuna kuna, a potrošeno je samo 30, jer su kriteriji bili preusko postavljeni. Ako se ne varam, jedan od uvjeta za prijavu bio je da imate troje djece. Tako da su tu umirovljenici automatski izostavljeni, kao i primjerice samohrani roditelji s dvoje djece ili samci. Ideja je znači razjasniti kriteriji i kroz Centar pomoći oko prijave kad se otvore natječaji i programi energetske obnove”, navodi Majdandžić. U DOOR-u između ostalih aktivnosti razmišljaju i o provođenju nacionalne ankete o energetskom siromaštvu osoba u najmu kojom bi zahvatili širu socijalnu kategoriju građana i tako dobili još precizniju sliku o  energetskom položaju građana Hrvatske. 

Socijalni rizik dobar putokaz za energetsko siromaštvo

Kolike su potrebe na terenu, između ostalog pokazuje posljednja odluka Vlade o proširenju vaučera za struju od 400 kuna i na podmirenje računa za plin i toplinsku energiju, kao i širenje kruga korisnika. Od 1. travnja vaučerima će tako biti obuhvaćeno i oko 5.700 osoba iznad 65 godina kao korisnici nacionalne naknade za starije osobe, uz već obuhvaćene korisnike zajamčene socijalne pomoći i osobne invalidnine. 

Jedan od pokazatelja mogućih razmjera energetskog siromaštva zasigurno je socijalna ugroženost građana među kojima su umirovljenici većinom najranjivija skupina. Na valu globalnih kretanja cijena energenata i novih poskupljenja, izazvanih i ratnim zbivanjima u Ukrajini, jasno je da su u neizvjesnim vremenima državne mjere potpore itekako nužne i dobrodošle.

Naime, prema podacima iz predkrizne 2019. stopa rizika od siromaštva iznosila je 19,6 posto, dok se istovremeno stambeni fond sporo ili nikako desetljećima energetski obnavljao. S najnovijim poskupljenjima životnih troškova teško da će bez ciljanih programa obnovljena pročelja zgrada i termo fasade na obiteljskim kućama diljem zemlje postati pravilo, umjesto što je češće tek iznimka. 

Nemogućnost grijanja jedan od “alarma” energetske ugroženosti

Mogućnost grijanja stambenog prostora jedan je od najpoznatijih indikatora energetskog siromaštva prema kojima se u Europskoj uniji kategorizira rizik za kućanstva. Adekvatno grijanje u zimskim mjesecima ne može si priuštiti 6,6 posto stanovnika, dok je EU postotak 6,9 posto. Jednako značajan pokazatelj rizika je mogućnost plaćanja komunalnih računa. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata iz 2019. u Hrvatskoj je 14,8 posto potrošača reklo da to ne mogu, dok ih u EU to nije moglo 6,2 posto. Prema posljednjem izvješću o “rastezanju” računa i komunalnom dugu u državama članicama, lani smo stajali lošije i od Bugarske, tek su u Grčkoj po tom pitanju bili u većim problemima od Hrvatske.     

Svratite u Centar na čitanje računa za struju, grijanje, vodu…

Utjecaj energetskog siromaštva na kvalitetu života i zdravlje bit će jedna od radionica koje iz DOOR-a u suradnji sa stručnjacima planiraju u svom Centru u Španskom. Trenutno su za informiranje i savjete građanima otvoreni utorkom od 10 do 14 sati i četvrtkom od 14 do 18 sati. Za pitanja su otvoreni i preko telefona, na društvenim mrežama te mailu [email protected].

U protekla dva tjedna otkako su otvorili vrata za izravne upite najviše interesa i pitanja građani su imali oko postavljanja fotonaponskih ćelija, dizalica grijanja te dokumentacije koja je potrebna za prijavu na program energetske obnove fasade na obiteljskoj kući i/ili višestambenoj zgradi, navela je Kristina Godec, mlađa stručna suradnica u Centru. Na području Zagreba udruga je ranije kroz podjelu malih energetskih paketa pomoći obuhvatila stotinu kućanstava, ravnajući se podacima gradskog Ureda za socijalnu skrb. U njima su se u iznosu od 300 do 500 kuna našle štedne LED žarulje, reflektirajuće folije za radijatore koje vraćaju toplinu natrag u prostorije, perlatori za vodu, brtve za prozore i metlice za vrata. U sklopu projekta Reach obišli su i podijelili određeni broj paketa i u Sisačko-moslavačkoj županiji. 

Za sve Zagrepčane koje zanima mogućnost smanjenja mjesečnih iznosa za energiju u Centru će imati i radionicu čitanja računa. Prvenstveno zbog troškova grijanja stanovnici kontinentalne Hrvatske su u posebnom energetskom riziku u odnosu na one u Jadranskoj, gdje je veći problem hlađenje doma u ljetnim mjesecima. 

Kristina Godec (foto: Vlatka Koren)

“U Centru su dobrodošli svi, bili oni energetski ugroženi ili ih samo zanimaju moguće uštede energije i troškova. Danas kad su cijene energenata skočile svi želimo smanjiti račune. Kad nam dođu, u razgovoru saznamo u kakvim uvjetima žive, imaju li uopće mogućnosti uložiti u neku učinkovitu energetsku opremu i poboljšanje. Ako ne mogu, možemo pomoći savjetima kako da primjerice smanje račune. Recimo, ako izlaze iz prostorije da gase svjetlo, da smanje ili ugase grijanje ako idu van i slično. Također, preporučimo im i neke male investicije koje mogu donijeti određenu uštedu. Primjerice, zamjenu klasičnih sa štednim žaruljama što je isplativo već u godini dana. U Zagrebu recimo energetski učinkovitije kućanstvo godišnje troši oko 50 kW/h, a u suprotnome preko 200 kW/h električne energije. Tako da su uštede na računima značajne ako imaju mogućnost ikakvog ulaganja”, ističe Godec. 

U zahtjevnije investicije ulazi između ostalog nabava električnih uređaja višeg A energetskog razreda i posljedično smanjenje potrošnje ako je, primjerice, hladnjak starijeg E energetskog razreda.            

Nikola ima zamjerke na razdjelnike

S dvije mirovine i jednom plaćom u kućanstvu Nikola Dostičić (75) ove zime uspjeva redovito pokrivati troškove energije u njihovom kućanstvu u  Gajnicama. Prije izvjesnog vremena s ostalih stotinjak suvlasnika krenuli su u energetsku obnovu pročelja zgrade s pomoću kredita. Privatni investitor naplaćuje se iz polovine ukupnog iznosa mjesečne pričuve, za našeg sugovornika to je oko stotinu kuna mjesečni izdatak. Najveća enigma, kaže nam, i ove zime su mu čuveni razdjelnici koji barem njihovom kućanstvu nisu donijeli najavljivanu uštedu, štoviše. 

Nikola Dostičić (foto: Vlatka Koren)

‘’Zadnji račun za grijanje bio nam je nekih 400, 500 kuna. Kad su ugrađivali one razdjelnike, rečeno je da ćemo sami moći regulirati štednju. Na kraju je ispalo ako radi manje radijatora, platite duplo više. Takvo je moje iskustvo. Od šest radijatora u stanu, rade dva, tri najviše. A platim kao da ih radi deset. U svakom slučaju, prije te ugradnje bilo je jeftinije i bolje’’, govori ovaj umirovljenik. 

O eventualnoj zamjeni postojećih uređaja, primjerice hladnjaka, kaže obitelj zasad ne razmišlja. Općenito je Nikola stava da bi u svezi glede ušteda svi trebali povesti više računa kako i na što u kućanstvima trošimo. Primjerice, savjetuje da bi se možda mogli ugledati na poslovično pragmatičnije Nijemce pa umjesto gomilanja većih količina hrane u škrinji ili hladnjaku, eventualno raditi zalihe za tjedan dana. A onda bi se, zaključuje, možda i manje trebalo gledati na brojila, potrošnju, u konačnici onda i mjesečne račune. Kako s hladnjakom, tako i s dilemom hoće li se perilica rublja radije paliti u noćnoj nego u dnevnoj tarifi.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.