Vijesti
Ne znam kako pomoći staroj majci, zlostavlja je moja kćerka alkoholičarka
Gotovo trećina starijih ispitanih osoba doživjela je neki oblik nasilja, a polovica njih nasilje nikome nije prijavila zbog straha od posljedica i socijalne isključenosti.
“Moja kćerka je liječeni alkoholičar, koja sustavno i godinama vrijeđa i psihički, verbalno i financijski zlostavlja moju majku, njenu baku. Policija i Hitna medicinska pomoć su često bili u našoj kući na intervenciji. Moja majka je stara i bolesna žena. Majka bi željela da se odseli i ostavi je na miru. Ne želi, iako je zaposlena. Moja majka traži od mene pomoć. Ja ne znam kako da joj pomognem.”
Riječ je o svjedočanstvu koje je zabilježila pučka pravobraniteljica Tena Šimović Einwalter u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. godinu u poglavlju nazvanom “Nasilje nad starijim osobama”. Tijekom 2021. godine pravobraniteljica je u više navrata zaprimila pritužbe susjeda, koji navode da svjedoče nasilju nad starijim osobama u obitelji, no žrtve su, usprkos postojanju vidljivih ozljeda, takve navode zanijekale. Počinitelji nasilja su osobe koje žive u istom kućanstvu, a žrtve ih pod svaku cijenu žele zaštititi, što institucijama onemogućava daljnje postupanje.
O nasilju koje stariji doživljavaju u vlastitim domovima postoje tek parcijalni podaci, među ostalim pribavljeni i kroz istraživanja koje u pojedinim dijelovima RH provode udruge. Tako je istraživanje udruge Duga Vukovar pokazalo da je gotovo trećina starijih ispitanih osoba doživjela neki oblik nasilja, a polovica njih nasilje nikome nije prijavila zbog straha od posljedica i socijalne isključenosti.
Zašto stariji ne prijavljuju nasilje?
Uz strah, istraživanje Centra za kvalitetu života 50+ prepoznalo je kao razloge i sram, neinformiranost i nepovjerenje u institucije. Kao rizični faktori na strani žrtve posebno su istaknuti bolest, invaliditet, nepokretnost i alkoholizam. Istraživanjem koje je udruga CERANEO provela u pet županija na području sjeverne Hrvatske primijećeno je da su važan faktor ranjivosti starijih narušeni obiteljski odnosi i tradicionalni obrasci u kojima se očekuje nasljeđivanje imovine nauštrb stavljanju imovine u funkciju vlastite dobrobiti u starosti.
Prema podatcima iz Izvješća o radu Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanje sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji za 2020. godinu, pred sudovima je evidentirano 314 žrtava starije životne dobi, što predstavlja porast u odnosu na 2018. i 2019. godine, iako je ukupan broj žrtava u padu. MUP je tijekom 2021. godine evidentirao 760 žrtava obiteljskog nasilja starijih od 65, od čega 499 žena i 261 muškarac, što je pad u odnosu na 2020. godinu (1.095 žrtava obiteljskog nasilja starijih od 65). Prema evidenciji centara za socijalnu skrb, zabilježeno je 289 slučajeva zanemarivanja potreba osoba starije životne dobi, što predstavlja blagi porast u odnosu na 2019. godinu.
Pritom je važno napomenuti da postojeći način prikupljanja i objave prikupljenih podataka ne daje sveobuhvatni i sustavni uvid u problematiku nasilja nad starijima, jer se ne objavljuje struktura počinitelja nasilja nad starijima (jesu li to djeca, unuci ili partneri), vrsta nasilja nad starijima (preteže li, primjerice, fizičko ili ekonomsko nasilje) i poduzetih mjera – jesu li počinitelji i na koji način sankcionirani.
