Digitalna tehnologija je umirovljenicima postala nužnost, no nemaju je mogućnost svi koristiti

Iz godine u godinu sve je više starijih osoba na internetu, što su prepoznali i teleoperatori koji hrvatskim umirovljenicima nude prilagođene tarife i uređaje. No mnoge je ovaj tehnološki skok zaobišao, čak i u pandemiji kada se pokazala važnost digitalne komunikacije. Stručnjaci upozoravaju na dobrobiti ove tehnologije, no i dalje su zdravlje i financije ograničavajući čimbenici u njenom korištenju.

Starije osobe često se bore sa smanjenom reaktivnošću, što otežava držanje koraka s ubrzanim tehnološkim napretkom. Čak 9 posto starijih osoba u dobi od 75 ili više godina ima teška oštećenja vida, a 18 posto ih ima teška oštećenja sluha. To su podaci Eurostata – statističkog ureda Europske unije iz 2017. godine. Uz to, američke statistike pokazuju da 23 posto starijih osoba navodi da imaju fizičko ili zdravstveno stanje koje čitanje čini teškim ili izazovnim, izvijestio je 2014. godine Centar za istraživanje Pew.

Iz svega nenavedenog, razumno je za očekivati da osobe iz ovih statistika statistike ne mogu u potpunosti sudjelovati u široko dostupnoj tehnologiji. Primjerice, posebne probleme imaju prilikom korištenja digitalnih platformi koje se zasnivaju na notifikacijama.

Propuštanje prilike nije dobro za zdravlje

Osim zdravlja, osnovno predznanje je bitno, a nedostatak znanja je čimbenik koji sprječava mnoge starije osobe da sudjeluju u, primjerice, komunikacijskoj tehnologiji. 2014. godine je istraživanje koje je objavio spomenuti Pew pokazalo da je čak 77 posto starijih osoba navelo da bi im bila potrebna pomoć kada bi pokušali naučiti koristiti pametni telefon ili tablet. Osim toga, 56 posto od onih koji su već bili u to vrijeme na internetu, a pri tome nisu koristili društvene mreže, reklo je da im je potrebna pomoć kako bi se povezali s prijateljima i obitelji. Razumljivo, u 2022. godini za očekivati je bolju situaciju s obzirom na napredak tehnologije, nove generacije umirovljenika, penetraciju tehnologije u svakodnevni život, a posebno s obzirom na činjenicu da su tijekom pandemije mnogi umirovljenici bili prisiljeni koristiti tehnologiju kako bi izbjegli potpunu društvenu izolaciju.

No rezultati ovih istraživanja pokazali su da koji god da je razlog, dobar dio starijih osoba propušta komunikacijsku tehnologiju. Posljedično, propuštanje ovih prilika za komunikaciju može uzrokovati da se starije osobe osjećaju nepovezano i usamljeno. Redoviti kontakt s bliskim krugom prijatelja ili obitelji može ublažiti osjećaj usamljenosti, osjećaj za koji se često navodi da je loš za mentalno i fizičko zdravlje.

Brza komunikacija i učenje

“Prednosti tehnologije i interneta su ogromne! To je brza komunikacija i to na veliku daljinu, ali i u širinu. To je velik broj novih spoznaja do kojih inače ne bismo mogli doći. No ima i nekih mana, a to su, barem što se mene tiče, taj velik broj promjena koje se događaju u svijetu tehnologije koji nama, koji više nismo mladi, pomalo smetaju. Jer uvijek se mora nešto novo učiniti i naučiti pa nam to malo otežava. I dalje me najviše interesira, mada to više ne radim, medicina. Moja medicina. I to uglavnom najviše tražim na internetu. Pokušavam, na najlakši mogući način, doći do informacija koje me zanimaju. Pogotovo zato što se u medicini stvari mijenjaju iz dana u dan. Nadajmo se, nabolje (smijeh). Puno mi u tome pomažu ove internet konferencije, jer čujem što govore drugi ljudi i do kakvih spoznaja su došli. (Nada Nikolić, 93, najstarija korisnica interneta u Hrvatskoj.)

Prepreke u korištenju novih tehnologija

Mnogi seniori muče se s ekranima osjetljivim na dodir zbog sklerodaktilije, patološkog stanja kojeg karakterizira zategnuta i otvrdnuta koža na prstima.

Mnogi stariji ljudi imaju smanjenu pokretljivost i niži prihod. To pak smanjuje izgleda za upoznavanje novih ljudi i prijatelja koji bi im mogli biti mentori u savladavanju tehnoloških prepreka. Ujedno je niži prihod prepreka za kupovinu računala, tableta, pametnog telefona i usluge interneta.

Uz to, ovladavanje novom tehnologijom često je komplicirano jer starije osobe nemaju iskustva ni u zastarjelom tehnologijom koju bi koristile kao osnovu. Starije osobe općenito imaju manji referentni okvir koji im omogućuje usvajanje novih znanja.

Što kažu istraživanja u Hrvatskoj?

Ove je godine u Vjesniku bibliotekara Hrvatske objavljen znanstveni rad “Korištenje informacijsko komunikacijskih tehnologija među članovima ‘Matice umirovljenika grada Osijeka'”. Njegovi autori Tomislav Jakopec, Josipa Selthofer i Ines Hocenski (svi odreda s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku) pokušali su utvrditi koje informacijsko komunikacijske tehnologije koriste članovi Kluba umirovljenika grada Osijeka, u koje svrhe ih koriste te koliko su zainteresirani za stjecanje vještina potrebnih za pisanje u mrežnom okruženju.

Rad donosi rezultate istraživanja provedenog anketnim upitnikom među umirovljenicima. Istraživanje je provedeno na uzorku od 186 umirovljenika od sredine lipnja do sredine srpnja 2021. godine. Uzorak istraživanja ograničen je na specifičnu podskupinu umirovljenika, mahom mlađih umirovljenika članova Kluba. Istraživanje je propitivalo umirovljenike o poznavanju medija i novih tehnologija, mogućnostima njihova korištenja u vlastitoj životnoj okolini kao i o dosadašnjim iskustvima vezanima uz korištenje telefona, televizije, interneta, mobitela i pametnog telefona, tableta ili laptopa.

Rezultati istraživanja pokazali su da većina anketiranih umirovljenika ima od 60 do 70 godina. Ispitanici u svom kućanstvu posjeduju televizor i kućni telefon, a gotovo polovica ispitanika posjeduje internet i pametni telefon. Ispitanici koriste tehnologiju u svrhu pretraživanja interneta (38 posto) te za čitanje vijesti na portalima (35 posto). Najveći broj ispitanika ne poznaje MS Office programe, a elektronsku poštu koristi tek 6,5 posto. Kada je riječ o zainteresiranosti ispitanika prema edukaciji namijenjenoj stjecanju vještina za pisanje u mrežnom okruženju, samo 17 posto odgovorilo je potvrdno.

Umirovljenici sve više dominiraju Facebookom

Srednja i starija generacija gotovo su u potpunosti preuzele dominaciju nad najpopularnijom društvenom mrežom, Facebookom. Naime, prosjek godina korisnika Facebooka svake godine raste i trenutno je 40,5, a 65-godišnjaci su najbrže rastuća skupina korisnika te mreže pokrenute 2004. godine. S druge strane, mladi odlaze s Facebooka. Kako pokazuje najnovije istraživanje američkog istraživačkog centra Pew, u odnosu na 2015. godinu kada je više od 70 posto onih između 13 i 17 godina koristilo Facebook, danas je ta brojka pala na njih svega 32 posto, što je najoštriji pad korištenja neke društvene mreže dosad zabilježen.

Važnost tehnologije u pandemiji

Koliki je značaj digitalne tehnologije u vremenu pandemije pokazalo je kanadsko istraživanje “Stariji ljudi i korištenje tehnologije tijekom pandemije bolesti COVID-19” (Sixmith, Horst, Simeonov). Naime, pandemija bolesti COVID-19 ima veliki utjecaj na živote svih, a posebno na zdravlje i dobrobit starijih ljudi.

Pandemija je poremetila način na koji pojedinci pristupaju uslugama i komuniciraju jedni s drugima, a fizičko distanciranje i naredbe tipa “ostani doma #spasiživote” doveli su do toga da je digitalna interakcija postala nužnost. Iako su ta ograničenja naglasila važnost tehnologije u svakodnevnom životu, malo se istraživalo o tome kako su starije osobe reagirale na ovu promjenu.

Znanstvenici su se u ovom istraživanju oslonili na dvije ankete. Prva je provedena 2019. godine, a druga 2020. godine. Obje ankete prikupile su podatke o ukupno 1923 starije odrasle osobe u Kanadi u dobi od 65 godina i više.

Ankete su propitivale kako starije odrasle osobe razmišljaju o tehnologiji i koriste je, a istraživanje iz 2020. godine dodatno je ispitivalo kako je COVID-19 utjecao na njihovu upotrebu i stavove prema tehnologiji.

Nakon obrade podataka postalo je jasno da su se starije osobe osjećaju izoliranije u 2020. godini, no mnogi su pozitivno gledali na prednosti tehnologije te su povećali korištenje tehnologije tijekom pandemije kako bi podržali svoje zdravstvene i komunikacijske potrebe te osobnu dobrobit. Rezultati naglašavaju potencijal tehnologije za podršku starijim odraslim osobama u različitim aspektima zdravog starenja.

Znanstvenici upozoravaju da dugoročne implikacije pandemije tek treba uočiti, ali kratkoročno, čini se da su se mnoge starije osobe prilagodile sve digitalnijem svijetu. Naime, starija skupina (oni u dobi od 75 i više godina) imala je sličan ili jednak porast u korištenju tehnologije kao i mlađa skupina pod pandemijskim ograničenjima, unatoč tome što se radi o dobnoj skupini koja, prema ranijim istraživanjima i uvriježenom mišljenju, sporije prihvaća i manje koristi tehnologiju.

Dok ovi rezultati ukazuju na mogućnosti koje pruža tehnologija, ranije spomenuti izazovi ostaju, poput toga kako društveni i ekonomski čimbenici utječu na usvajanje tehnologije.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.