Prati nas

Vijesti

Formula bijede

Usklađivanje mirovina ili zakucavanje u siromaštvo?

Redovna usklađivanja mirovine već godinama izazivaju podsmijeh među hrvatskim umirovljenicima koji Vladi nerijetko poručuju da taj sitniš zadrži za sebe. Što bi se trebalo promijeniti da se umirovljenici barem nakratko izvuku iz spirale bijede koja ih je već davno povukla na egzistencijalno dno?

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Dvije najveće umirovljeničke udruge Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske zajedničkim su zahtjevom od premijera Andreja Plenkovića zatražile povećanje mirovina i to od najmanje 10 posto. Zadovoljni su, kaže, isplatom energetskog dodatka, no čini se da to nije dovoljno da bi zaustavilo galopirajuću bijedu među najranjivijom skupinom građana.

O teškoj starosti u Hrvatskoj svjedoče brojke – u veljači 2022. udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći pao na 35,55 posto, pri čemu je Hrvatska zakucana na samo dno Europske unije. “Prošle je godine čak 67 posto mirovina bilo ispod hrvatske linije siromaštva (tada 2.927 kuna), dok će za ovu godinu, kad linija bude postavljena na oko 3.200 kuna, ispod nje biti čak 75 posto svih mirovina. Svi će oni i službeno postati siromasi, a inflacija će i dalje skakati”, poručuju iz SUH-a i MUH-a. Redovna usklađivanja mirovina dio su problema, a ne njegova rješenja, ako je pitati ove udruge.


Situacija – najnovije usklađivanje mirovina

U travnju je na račun umirovljenika sjela nova “usklađena mirovina” za ožujak, zajedno sa zaostacima za siječanj i veljaču. Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrdilo je novu vrijednost aktualne vrijednosti mirovine, koja je “poskočila” za 2,24 posto. Prevedeno, prosječna mirovina od 2.648 kuna porasla je za samo 59 kuna. Povećanje su ipak bolje osjetili oni u višim mirovinskim kastama, primjerice saborski zastupnici, članovi vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor. U prosjeku, mirovina im je porasla za 235 kuna.

Što se može kupiti za novo usklađivanje?

Ako su se umirovljenici tih prosječnih 59 kuna odlučili odmah potrošiti u, recimo, Konzumovoj internetskoj trgovini za taj novac mogli su kupiti 400 grama patagonijske lignje uz aktualni popust od 25 posto. Ili kilogram svinjskog vrata bez kostiju. Ili veliko pakiranje (16 rola) troslojnog toaletnog papira domaće proizvodnje pri čemu su si mogli priuštiti i litru trajnog mlijeka poznatog proizvođača iz Varaždina. A od tada su cijene samo dodatno rasle.

Poskupljuju kruh, tjestenina i toaletni papir

Taj “usklađeni” dio pojela su nova poskupljenja pa su umirovljenici postali siromašniji nego prije usklađivanja mirovina. A prema neslužbenim informacijama dobavljači i trgovci nastavljaju dizati cijene. Toaletni papir i celulozni ubrusi već su sada u rubrici “skupocjeno”. Tako se 10 rola Zewa toaletnog papira već sada prodaje za 39 kune u Konzumovoj online trgovini. Porast će cijena i kartonaži, što će posljedično dići cijenu proizvoda koji se prodaju u kartonskoj i papirnatoj ambalaži. Uz to, samo je pitanje dana kada će cijena nulera, bijelog glatkog brašna, premašiti 10 kuna za kilogram. Tjestenina bi trebala poskupjeti za dvadesetak posto, a toliko će se dignuti i cijena kruha. Tek letimičan pogleda na ove najave kazuje da će samo jedan odlazak u dućan, ne samo istopiti usklađivanje, već će i dodatno proširi rupu u umirovljeničkom novčaniku.

Što je usklađivanje, kada se provodi i zašto?

Stopa usklađivanja koja se primjenjuje 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine određuje se tako da se Aktualna vrijednost mirovine (AVM) uskladi po stopi koja se dobije tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopa promjene prosječne brutoplaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi. Zbraja se 70 posto većeg faktora i 30 posto manjeg faktora. Input za ovu računicu daje Državni zavod za statistiku.

Budući da je AVM od 1. srpnja 2021. iznosio 71,53 kn, a stopa povećanja AVM-a od 1. siječnja 2022. iznosi 2,24 posto, novi AVM iznosi 73,13 kn. Mirovine povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti isplatit će se u travnju (s mirovinom za ožujak), zajedno s razlikom za siječanj i veljaču 2022. Daljnom računicom dolazimo do činjenice da je ovo usklađivanje prosječnu mirovinu od 1.648 kuna „podebljalo“ za samo prosječna 59 kuna.

Kako su protekla prošla usklađivanja?

O kakvim se simboličnim iznosima radi govori pogled u ne tako daleku prošlost. U ožujku 2021. godine objavljeno je prosječno usklađivanje od mizernih 14,37 kuna. U kolovozu 2020. usklađivanje je iznosilo prosječnih 69,42 kn. U travnju iste te godine odlučeno je da će se prosječna mirovina uskladiti za 17,50 kuna.

Gdje je problem? Rast troškova i plaća?

Iako se iznos mirovina nominalno povećava, njena vrijednost, zapravo, strmoglavo pada, ako se usporedi s rastom cijena s kojim smo suočeni. Sindikati su izračunali da je samo u drugom polugodištu prošle godine potrošačka košarica poskupjela za 15 posto. Uz njeno daljnje poskupljenje, dogodio se i značajan rast cijene energenata. Uprosječeno, plin je skuplji 16 posto, što je oko 53 kune mjesečno. Struja je poskupjela 9,6 posto, odnosno prosječno 27 kuna po računu. Istovremeno je prosječna mirovina porasla za samo 59 kuna što pokazuje koliko je besmislen način usklađivanja mirovina koji provodi Vlada RH.

Usklađivanje ne prati rast plaća

Iako je za očekivati da mirovine usklađivanjem prate rast plaća, to se nije dogodilo i u ovoj godini smo zabilježili povijesno najveći raskorak u te dvije vrste primanja. Naime, mirovina je u veljači iznosila tek nešto više od 35 posto prosječne plaće u Hrvatskoj. Za ilustraciju, 1990. godine udio mirovine u plaći iznosio je čak 75,3 posto!

Nešto bolje od ostatka Hrvatske prolaze zagrebački umirovljenici, budući da su imali više prilika za stjecanje kvalifikacija i više mogućnosti za rad u dobro plaćenim profesijama.

Tako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za siječanj ove godine iznosila je 8.528 kuna, što je porast od 5,5 posto u odnosu na siječanj 2021., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

Sasvim očekivano, u usporedbi s ostalim županijama i prosječna neto mirovina najveća je u Gradu Zagrebu. Za veljaču je iznosila 3.518 kuna, a iz računice su isključeni umirovljeni vojnici i branitelji. Za siječanj je iznosila 3.529 kuna, dok je godinu dana ranije bila 3.409 kuna.

Ukratko, jedna prosječna zagrebačka mirovina u siječnju je vrijedila 41 posto zagrebačke plaće, što je bolje od ostalih županija, ali ipak nedovoljno za kvalitetan život, pogotovo uzimajući u obzir da život u velegradu donosi i veće troškove. Dok je prosječna zagrebačka plaća rasla 5,5 posto, mirovina ju je pratila rastom od samo 3,5 posto.

Što rade umirovljeničke udruge

Najveće dvije hrvatske umirovljeničke udruge već godinama traže od vlada promjenu formule prema kojoj će se računati postotak usklađivanja i koja bi neutralizirala sve veći raskorak između plaća i mirovina. Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske već su nekoliko puta zatražili da se umjesto sadašnjeg modela uvede usklađivanje mirovina prema 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta – plaća ili cijena.

Usklađivanje u stopostotnom iznosu bi samo zaustavilo daljnji pad realne vrijednosti mirovina, pa je stoga potrebno i povećati mirovine najugroženijih skupina umirovljenika. Zbog toga umirovljeničke udruge zahtijevaju da se mirovine onih koji primaju mirovine u iznosu manjem od 2.000 kuna, usklađuju prema indeksu od 120 posto rasta povoljnijeg indeksa, a za one koji primaju između 2.000 kuna i 4.000 kuna za 110 posto povoljnijeg indeksa.

foto: Sandro Bura

Provedbom ove inicijative, nakon desetljeća pada udjela mirovina u plaći, blago bi se preokrenuo proces, i za desetak godina došlo bi se do udjela od 40 posto, što je i dalje jako loše u usporedbi s drugim zemljama EU ili okruženja, gdje se udjeli kreću oko 50 posto, upozoravaju udruge.

Što rade političari?

SDP-ova Mirela Ahmeović u Saboru je predložila promjenu modela usklađivanja mirovina na tragu onoga što zahtjeva Sindikat umirovljenika djelujući kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe. Socijaldemokrati su tako u veljači zatražili da da se za usklađivanje uzme 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj. “Uz to, smatramo da treba uvesti i inflatorni dodatak za oko 850.000 umirovljenika s mirovinom nižom od 4.000 kuna, što bi koštalo do 700 milijuna kuna. U ovoj inflaciji državni proračun najveći je dobitnik, stoga novca za inflatorni dodatak ima”, kazala je u izlaganju Ahmetović.

Što radi Vlada RH?

Vlada je, očekivano, odbila SDP-ov prijedlog. “Prijedlog se odnosi na formulu usklađivanja i interventnu potporu umirovljenicima. Za predloženu formulu usklađivanja mirovina nije provedena sveobuhvatna analiza niti realna procjena potrebnih sredstava niti je navedena procjena potrebnog iznosa proračunskih sredstava za 2023. i 2024. godinu”, kazao je tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

Kako riješiti problem na neko vrijeme?

Uz već navedenu promjenu formule usklađivanja, umirovljeničke udruge traže da se najdalje do kraja prvog polugodišta ove godine svim umirovljenima prema Zakonu o mirovinskom osiguranju nakon 1.1.1999. godine mirovine povećaju za deset posto, kao trajna intervencija i povrat duga umirovljenicima koji su za toliko zakinuti tadašnjom mirovinskom reformom. To bi iznosilo povećanje od 308 milijuna kuna mjesečno za 1,14 milijuna umirovljenika.

SUH i MUH uz to hitno traže da se i umirovljenici s mirovinama do 1.500 kuna uključe u pravo na mjesečni energetski vaučer do 400 kuna, što trenutno mogu ostvariti samo primatelji nacionalne naknade i zajamčene minimalne naknade.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP