Zdravlje
Druženja s prijateljima i obitelji gode zdravlju u starosti. Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Obiteljske i prijateljske veze razlikuju se po obavezama koje same po sebi nose, no čini se ih ništa ne može zamijeniti. U Hrvatskoj se, utvrdio je Eurostat, osobe treće životne dobi manje druže s obitelji na svakodnevnoj bazi, a u usporedbi s prosjekom Europske unije.
Obitelj i prijatelji mreža su podrške koju, uglavnom, svi trebamo kroz život. Ove dvije zajednice, koje se često isprepliću i mijenjaju tijekom života, postaju posebno važne u starosti. 2015. godine Sjedinjene Države provele su Anketu o starenju u SAD-u koja je u konačnici pokazala da su ove veze i odnosi ispitanicima bili važniji od novca i imutka.
Međutim, značaj obitelji je dublji od preferencija starijih osoba. Postoji jaka korelacija između zdravlja osobe i snage njenih obiteljskih odnosa. Pokazalo se da stariji koji su tješnje povezani s članovima obitelji mogu očekivati duži život. Čak i onima s kognitivnim oštećenjem, prisutnost obitelji produljuje život i poboljšava kvalitetu preostalih godina.
Osim toga, kod starijih osoba koje njeguju vezu s obitelji utvrđen je i jači imunološki sustav. Starije osobe u društvu često imaju jači imunološki sustav, što je posebno važno za njihovu dobnu skupinu. Tu je i bolje mentalno zdravlje. Jer interakcija s obitelji i svijest da se netko o njima brine smanjuje osjećaje depresije. Posljedično, tu su i zdraviji mozgovi. Veća je vjerojatnost da će oni koji su izjavili da su sretni i uključeni u društvene aktivnosti imati bolje paćenje i bolje funkcije razmišljanja.
Prijateljstvo u starosti postaje vrijednije
Prema istraživanjima “Povezanosti među relacijskim vrijednostima, podrškom, zdravljem i dobrobiti tijekom cijelog životnog vijeka odrasle osobe” koje je 2017. godine objavio William Chopik, profesor osobne i društvene psihologije sa Sveučilištu u Michiganu, kako starimo, naši prijatelji počinju imati veći utjecaj na naše zdravlje i dobrobit, čak i više od obitelji.
U studiji na 271.053 odrasle osobe, vrednovanje prijateljstva bilo je povezano s boljim funkcioniranjem, osobito među starijim odraslim osobama, dok je vrednovanje obiteljskih odnosa “imalo statični utjecaj na zdravlje i dobrobit tijekom cijelog životnog vijeka”.
“Kako starimo, odbacujemo neka prijateljstva koja su površnija i nalik na poznanstva” i ostajemo “s onima koja su dublja i čine nas sretnima“, tvrdi profesor. Chopik tvrdi da se utjecaj prijateljstva na fizičko i mentalno zdravlje često zanemaruje kada se istražuju stariji ljudi, jer se obiteljski odnosi često smatraju važnijima za ovu dobnu skupinu. Ali članovi obitelji obično postaju njegovatelji starijih osoba, a ta uloga može stvoriti osjećaj obveze. Iako su odnosi još vitalni, kaže Chopik, oni možda ne pružaju toliko radosti u životu starije osobe kao dugogodišnji prijatelji.
I neka druga istraživanja pokazuju da će umirovljenici koji su zaposleni, oni koji održavaju odnose i druge društvene interakcije, vjerojatnije biti sretniji i zadovoljni životom. Promjene u obiteljskim strukturama znače sve veću vjerojatnost da će starije osobe živjeti same i/ili na znatnoj udaljenosti od svoje obitelji. Kao takvi, kontakti s drugim ljudima i širom zajednicom postaju sve važniji za dobrobit starijih osoba. Kakvi su ti kontakti u Hrvatskoj i Europskoj uniji, istražio je Eurostat 2105. godine, iste godine kada je provedeno spomenuto veliko američko istraživanje.
Žene više cijene kontakt s obitelji
Žene su sklonije redovnom svakodnevnom kontaktu s obitelji i rodbinom nego muškarci. U 2015. godini 29,2 posto starijih žena (u dobi od 65 do 74 godine) u EU-27 imalo je svakodnevni kontakt s obitelji i rodbinom. Odgovarajući udio za starije muškarce bio je niži – 20,7 posto. Udio starijih osoba u EU-27 koji su imali svakodnevni kontakt sa svojom obitelji i rodbinom bio je uglavnom sličan prosjeku za cjelokupno odraslo stanovništvo (u dobi od 16 godina ili više, oba spola zajedno).
Istovremeno je relativno visok udio starijih osoba u dobi od 75 i više godina bio bez ikakvog kontakta s obitelji i rodbinom. Za osobe iz ove dobne skupine je vjerojatnije (od prosjeka za cijelu populaciju) da nisu imale nikakav kontakt s obitelji i rođacima tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije Eurostatova istraživanja. Pro tome su muškarci prednjačili u neimanju. Naime, 6,6 posto starijih muškaraca i 6,0 posto starijih žena u EU-27 izjavilo je da nisu imali kontakta s obitelji i rodbinom tijekom 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju. Udio starijih žena koje nisu imale kontakta s obitelji i rodbinom bio je 2,7 puta veći od prosjeka svih odraslih žena, dok je kod starijih muškaraca bio 2,0 puta veći.
Održavaju li hrvatski umirovljenici kontakte s prijateljima i obitelji?
Prema podacima Eurostata, 19 posto hrvatskih građana starijih 65 i više godina svakodnevno je kontaktiralo s obitelji i rođacima. 38.9 posto ih je to radilo na tjednoj razini, a 10,5 posto na mjesečnoj. Istovremeno je 22.3 posto ispitanika iz ove dobne skupine kontaktiralo s obitelji i rođacima nekoliko puta mjesečno, a 4,8 posto ih nije bilo u kontaktu čak godinu dana. 4,5 posto ispitanika odgovorilo je da kontaktiraju s obitelji i prijateljima barem jednom godišnje.
Što se prijatelja tiče, hrvatski građani stari 65 i više godina, u 12,7 posto slučajeva svakodnevno kontaktiraju s prijateljima, a njih 38,1 posto čini to na tjednoj bazi. Čak 8.7 posto ispitanika prijatelje nije kontaktiralo u proteklih 12 mjeseci.
Susreti uživo
Ipak, valja razlikovati kontakte od stvarnih susreta, uživo. Europsko istraživanje je pokazalo da su se starije osobe (u dobi od 75 godina ili više) više okupljale s obitelji ili rodbinom svaki dan nego što je to tipično za odraslu populaciju (u dobi od 16 godina ili više) u cjelini. U 2015. dnevni kontakti zabilježeni su za više od jedne petine (21,4 posto) starijih osoba u EU-27, u usporedbi s prosjekom od 16,8 posto za cijelu odraslu populaciju.
Udio starijih osoba (u dobi od 75 godina ili više) koje se svakodnevno druže s obitelji ili rodbinom obično je veći u južnim državama članicama EU-a. To je bilo u skladu s općim obrascima uočenim za ukupnu populaciju (budući da je veći udio ljudi u južnoj Europi sklon druženju), pri čemu Cipar (60,5 posto) i Grčka (43,8 posto) bilježe najviše udjele starijih osoba u dobi od 75 godina ili više, a koji se susreću s obitelji i rodbinom svakodnevno.
Nasuprot tome, postojalo je pet država članica u kojima je udio starijih ljudi koji se svakodnevno druže s obitelji ili rodbinom bio niži od prosjeka zabilježenog za cijelu populaciju: taj je obrazac primijećen u Slovačkoj, Njemačkoj, Bugarskoj, Hrvatskoj i posebice Rumunjskoj (18,8 posto za starije osobe u dobi od 75 godina ili više u usporedbi s prosjekom od 25,3 posto za sve odrasle osobe).
Koliko se umirovljeni Hrvati viđaju s obitelji i prijateljima?
Što se viđanja uživo tiče, hrvatski građani stari 65 i više godina obitelj i rodbinu viđaju svakodnevno u 26,2 posto slučajeva, a 26,6 posto ih to čini na tjednoj bazi. 12.9 posto ispitanika ima susret s rodbinom i obitelji barem jednom godišnje, dok 3 posto njih nije vidjelo obitelj ni rodbinu najmanje 12 mjeseci.
Kada je riječ o viđanju prijatelja, 21,3 posto hrvatskih ispitanika susreće se s njima svakodnevno, a 30, 3 posto tjedno. Mjesečne prijateljske susrete prijavilo je 10, 6 posto ispitanika. Čak 6 posto ispitanika prijatelje nije vidjelo najmanje godinu dana.
U mirovini se opet okrećemo prijateljima
U 2015. oko 15,5 posto odrasle populacije EU-27 (u dobi od 16 godina ili više) svakodnevno se družilo s prijateljima. Kako ljudi stare, njihov se krug prijatelja smanjuje, dok poslovne i obiteljske obveze često otežavaju druženje. Udio stanovništva EU-27 u dobi od 50 do 64 godine koji se svaki dan družio s prijateljima bio je 9,9 posti. Umirovljenici obično imaju više slobodnog vremena nego ljudi na kraju svoje radne karijere i to bi mogao biti jedan od razloga zašto se veći udio starijih ljudi (nego ljudi u dobi od 50 do 64 godine) svakodnevno družio s prijateljima — 11,3 među onima u dobi od 65-74 godine i 11,0 posto među onima u dobi od 75 ili više godina.
Ipak, velik dio ih živi u izolaciji
U 2015. godini gotovo jedna desetina (9,3 posto) starijih osoba u dobi od 75 godina ili više u EU-27 nije se uspjela okupiti s prijateljima tijekom 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju; taj je udio bio nešto više od tri puta veći od prosjeka za cjelokupno odraslo stanovništvo (2,9 posto). Dok su južne države članice EU-a zabilježile neke od najvećih udjela starijih osoba u dobi od 75 godina ili više koje se svakodnevno druže s prijateljima, one su također zabilježile neke od najvećih udjela starijih osoba koje se nisu okupljale s prijateljima tijekom 12 mjesecima koji su prethodili istraživanju — na primjer, na Malti (32,2 posto), Italiji (17,4 posto) ili Španjolskoj (14,9 posto). Naime, dok su stariji ljudi u tim zemljama često imali višu razinu kontakta i potencijalne podrške obitelji, postojala je i značajna skupina starijeg stanovništva koja je imala malo društvenih kontakata izvan kruga svoje obitelji.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
