Prati nas

Vijesti

Prvo čitanje

Hrelja o novim obiteljskim mirovinama: Za ovim se vapilo 50 godina, ponosan sam. Štitimo obitelj!

Parlamentarni predstavnik umirovljenika Silvano Hrelja ističe da se novim zakonom odgovara na vapaje umirovljenika još iz vremena bivše Jugoslavije. Novi model bi, objasnio je, trebao ispraviti nepravdu prvenstveno prema ženama.

Objavljeno

|

Silvano Hrelja

Saborski zastupnici u prvom čitanju raspravljaju o Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju kojega vladajući predstavljaju kao novu epizodu u kontinuiranoj mirovinskoj reformi. Novi zakon je izazvao veliku pozornost javnosti i prije same rasprave, budući da po prvi puta propisuje korištenje dijela mirovine preminulog partnera, uz zadržavanje osobne mirovine.

Oporbeni saborski klubovi mahom daju podršku ovim izmjenama, uključujući i desetpostotnom povišenju obiteljskih mirovina, no jednoglasno upozoravaju da povišenje nije povišenje, ako ga pojede inflacija. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić odgovara da Vlada RH čini sve kako bi umirovljenicima omogućila dostojanstvenu starost. Kao dokaz ističe isplatu COVID dodatka i energetskog dodatka što je državu koštalo više od 800 milijuna kuna raspoređenih na više od 700.000 umirovljenika.


“Prosječne mirovine od listopada 2016. povećane su za 20 posto, dok je povećanje najniže mirovine iznosilo 26 posto. Nije to posljedica samo usklađivanja, kako bi neki željeli pokazati, već je rezultat i brojnih mjera iz mirovinske reforme koje je započela 1. siječnja 2019. godine”, kazao je Piletić uvjeravajući zastupnike da je ovo najbolji prijedlog koji Vlada RH trenutno može dati.

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju će se, objasnio je Piletić, omogućiti korištenje dijela obiteljske mirovine u visini do 27 posto uz osobnu mirovinu pa će se obiteljskim umirovljenicima, ako im je to povoljnije, moći isplaćivati dvije mirovine istovremeno. Mahom je riječ o ženama, istaknuto je nekoliko puta, budući da žene čine više od 94 posto obiteljskih umirovljenika.

Uz to, svi korisnici obiteljskih mirovina od 1. siječnja 2023. godine trebali bi imati mjesečno 10 posto veću mirovinu, a korisnici najnižih mirovina sljedeće tri godine po 3 posto veću mirovinu.

Koji su uvjeti za primanje dvije mirovine?

Preživjeli partner, ako je jedini korisnik obiteljske mirovine, moći će ostvariti ovo pravo kad navrši 65 godina i kada ispuni propisane uvjete za stjecanja obiteljske mirovine u trenutku smrti supružnika te kada mu osobna mirovina iz 1. i 2. stupa iznosi manje od 80 AVM. Pri tomu će se limit, koji sada iznosi 5.850 kuna, do primjene zakona povećati kroz dva usklađivanja, izvijestio je ministar. Dio obiteljske mirovine usklađivat će se kao i osobne mirovine, a primatelji će moći raditi do polovice punog radnog vremena bez gubitka prava na mirovinu.

Uz to, Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju izuzimaju se od ovrhe obiteljske mirovine koje koriste djeca umrlog osiguranika, a profesionalnim vatrogascima omogućuje se rad na pola radnog vremena uz primanje pune mirovine, čime ih se u tim pravima izjednačava s umirovljenim policajcima i djelatnim vojnim osobama. Žele li raditi puno radno vrijeme, mirovina će im se umanjiti za 50 posto. Financijski, riječ je o paketu teškom 1,2 milijarde kuna godišnje.

Uzrok malim mirovinama je mali mirovinski staž

“Svi se slažemo da mirovine moraju biti veće, ali moramo biti svjesni da je prosječan mirovinski staž svega 30 godina”, odgovorio je ministar uvodne kritike oporbenih zastupnika. “Znamo kakvi su pokazatelji na zapadu Europe. U sjevernoeuropskim zemljama je taj prosjek prešao 40 godina mirovinskog staža. Dakle, to je dugoročna održivost, adekvatnost i financijska pismenost”, kazao je Piletić navodeći da da bi i hrvatski građani “već od prvog dana staža trebali razmišljati kakvu će imati mirovinu, a ne da o tome razmišljaju šest mjeseci prije nego što ostvare uvjete”.

Ipak, stvari se u i Hrvatskoj kreću nabolje, kaže ministar, pa će umirovljenici koji će ove godine dobiti prvu mirovinu imati 34 godine mirovinskog staža. Ministar je, u odgovorima na pitanje, kazao i kako promjena formule usklađivanja mirovina nije predmetom novog zakona, no da se o tome, na zahtjev Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske, razmišlja.

Hrelja: Neki kažu da je malo, ali..

“Ovo je službeni početak jednog procesa koji bi 1. siječnja 2023. trebao donijeti puno dobroga umirovljenika i to ciljanoj skupini korisnika obiteljskih mirovina. Radi se o povećanju opsega prava i uvođenje u mirovinski sustav novog prava. Pravo da nadživjeli dobije dio mirovine od premilog je novo pravo u hrvatskom mirovinskom sustavu. Taj vapaj slušamo, ne slušamo samo u 30 godine ove države, već i u 20 godina prošle države. Po uzoru na zapadnoeuropske zemlje Slovenci su to uveli pred 22 godine, a mi danas o tome razgovaramo”, u svojem je govoru kazao Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika.

“Taj vapaj je opravdan, utemeljen na Ustavu koji jamči svekoliko i materijalnu zaštitu obitelji. Obiteljske mirovine pokrivaju djecu do završetka studija ili punoljetnosti i zaposlenja. Ovo novo pravo na dio mirovine preminuloga je valorizacija žrtve koju je imala obitelj kroz uplate doprinosa. Nitko nas od nas ne zna hoće li mirovinu koristiti 20 godina ili će umrijeti prije nego uopće odu u mirovinu. Taj novac se raspoređuje na sve po osnovu solidarnosti, raspoređuje se na sve kategorije umirovljenika. No ovo je valorizacija zajedničkog staža osiguranja kojeg obitelj plaća i kroz 90 godina zajedničkog ostvarenog staža. Nemamo pravo nakon smrti jednog supružnika ostaviti osiguranika da tone u rizik siromaštva, jer imamo pokriće u doprinosima. Ovim prijedlogom dali smo pravičnosti, solidarnosti i ustavnog utemeljenja zakona na zaštiti obitelji”, objasnio je navodeći da je ponosan zbog toga što je sudjelovao u ubrzavanju donošenja ovakvog zakona.

O osnovnom desetpostotnom povišenju od prosječnih 250 kuna kojeg će dobiti svi korisnici obiteljskih mirovina Hrelja kaže: “Neki će reći da je to malo, ali to je ipak 3.000 više godišnje i isplaćuje se svaki mjesec, a ne kao socijalni dodatak jednom godišnje.”

Peović protiv mirovinskih fondova

Prije rasprave SDP, Domovinski pokret, Most i Radnička fronta upozorili su da novi zakon jest korak u pozitivnom smjeru, ali da ne rješava problem mirovina. “Novca ima”, kazala je Katarina Peović iz Radničke fronte navodeći da se isti troši na nepotrebne studije ministrovih prijatelja i prijateljica. “Mirovinski fondovi ponašaju se kao poduzetnici na tržištu dionica, a umirovljenici tako gube novce. Ako imate rupu u Hrvatskom mirovinskom osiguranju u od 20 milijardi kuna, ne kockate se dionicama i ne ponašate se kao pijani milijarderi”, kazala je Peović nezadovoljna prirodom mirovinskih fondova i njihovim raspolaganjem novcem iz kojeg se financiraju isplate iz II. Mirovinskog stupa. Peović je istaknula i da broj umirovljenika u riziku od siromaštva daleko prelazi broj onih koji imaju najnižu mirovinu. Kaže, više od 52 posto umirovljenika je ispod linije siromaštva.

Ministar je pak odgovorio da nema točan podatak o umirovljenicima u riziku od siromaštva. “Isključili smo i prihodovni i imovinski cenzus. Nismo uključili ni inozemne mirovine. Nemamo ni te podatke. Nije točno da su korisnici najnižih mirovina uvijek u riziku od siromaštva. Što se HZMO-a tiče, zakonska dužnost je Fondova da kapitaliziraju uplate i doprinose iz drugog stupa. Po svim izvještajima kapitalizirana se oplodila i puno veće su isplate od uplata.”

Dretar za energetske vaučere

“Svi su suglasni oko činjenice da umirovljenici teško živo. Jesen je pred nama, najavljuju je kao egzistencijalno tešku, a nakon nje slijedi zima. Zakon pozdravljamo, no podsjećamo da je većina hrvatskih umirovljenika u opasnosti od siromaštva, naročito kad pogledamo poljoprivredne mirovine koja iznose i manje od tisuću kuna”, kazao je Davor Dretar iz Domovinskog pokreta navodeći da umirovljenicima treba pomoći i vaučerima za energente. HSU-ov Silvano Hrelja Dretara je upozorio da su poljoprivredne mirovine niske, ali da su one slabo pokrivene doprinosima. “Od 1.300 kuna, samo je 300 iz uplaćenih doprinosa”, kazao je.

Dretar je ministra Piletića pitao postoji li točan izračun koliko će iznositi povećanje najnižih mirovina početkom iduće godine. No ministar kaže da se ne može govoriti o konkretnim iznosima, budući da je svaki slučaj drugačiji pa se stoga govori u prosjecima.

Marin Miletić iz Mosta pozdravlja što su mirovine nešto povišene. Ipak, kaže, da je inflacija sve to pojela. “Opet se govori da će cijene energenata pojesti zaradu iz turizma, moramo se pobrinuti za najugroženije, a među njima su definitivno umirovljenici”, riječi su ovog saborskog zastupnika.

Marina Lerotića iz IDS-a je zanimalo koliko će se točno umirovljenika izdići iznad granice siromaštva kada novi zakon stupi na snagu, no ministar ni tu nema konkretne podatke. “Vidjet ćemo tek kad se podnesu zahtjevi koliko će ih se vratiti u osobnu mirovinu, koliko će ih nastaviti koristi obiteljsku mirovinu, te koliko će ih koristiti dio obiteljske mirovine. Tek tada ćemo vidjeti brojke”, odgovorio je.

Uočena nepravda u slučaju četiri i više korisnika obiteljske mirovine

Damir Bakić iz platforme Možemo upozorio je da se obiteljske mirovine koje primaju četiri i više korisnika neće povećati za 10 posto kroz ovaj zakonski prijedlog. “Za njih mirovinski faktor ostaje 1. Jasno je da je u tim obiteljima socijalna situacija najteža. Dolazimo u situaciju da ovim izmjenama brinemo o svim onima, osim o onim najugroženijima.” Ministar je potvrdio ispravnost ove primjedbe, uz napomenu da su ti korisnici do sada imali najpovlašteniji faktor.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.