Prati nas

Mozaik

Istraživanje

Kako starimo, sve nam je važnije materijalno blagostanje, a više cijenimo i domoljublje

U usporedbi s ostalim dobnim skupinama, oni od 65 i više godina manje ističu obitelj, a češće kao važne izvore smisla navode svoje materijalno blagostanje, zdravlje, mirovinu i društvo. Ova skupina također češće od mlađih spominje poteškoće i izazove u svom životu.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Ako je pitati naše čitatelje, a oni su mahom osobe pred mirovinom ili umirovljenici, mnogi će reći da im životni smisao daju obitelj, djeca i unuci. Materijalno blagostanje, deklarativno će otkloniti uz navod kako novac ne donosi životnu sreću, niti zdravlje. Pa ipak, postoji veliko globalno istraživanje koje pokazuje da ljudi sa starenjem sve više kažu da je izvor smisla u njihovim životima, između ostalog, i materijalno blagostanje.

Što ljudi cijene u životu? Što im pruža zadovoljstvo, a što smisao? Kako bi razumjeli ova i druga pitanja, američki Centar za istraživanje PEW postavio je otvoreno pitanje o smislu života ispitanicima, njih 19.000 odraslih osoba podijeljenih u 17 populacija, a svaka populacija predstavljala je jednu državu s naprednom ekonomijom. Redom, ispitanici su dolazili ovih zemalja: Sjedinjene Države, Kanada, Belgija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Japan, Novi Zeland, Singapur, Južna Koreja i Tajvan.

Iz analize prikupljenih odgovora jasno je da jedan izvor smisla prevladava: obitelj. U 14 od 17 ispitanih naprednih gospodarstava, više se spominje obitelj kao izvor smisla u životu nego bilo koji drugi čimbenik. Ističući svoje odnose s roditeljima, braćom i sestrama, djecom i unucima, ljudi često spominju kvalitetno vrijeme provedeno sa svojom obitelji, ponos kojeg zbog postignuća svojih rođaka, pa čak i želju da žive životom koji svojim potomcima ostavlja bolji svijet. U Australiji, Novom Zelandu, Grčkoj i Sjedinjenim Državama, otprilike polovica ili više ispitanih kaže da im je obitelj nešto što im život čini ispunjenim.

Oglas

Što nam dodaje smisao životu? Nakon obitelji, kao odgovor slijede profesija i materijalno blagostanje. No istraživanje koje je proveo američki Pew, pokazuje nam i da se izvori životnog smisla mijenjaju kako starimo pa nam u trećoj životnoj dobi životni smisao ne daju iste stvari kao i kad smo, primjerice, imali dvadesetak godina i mislili smo da su nam prijatelji nešto što našem životu daje smisao.

Ukratko, među ispitanicima u dobi od 18 do 29 godina, prijatelji i zajednica često se nalaze među prva tri ponuđena odgovora, obično na drugom mjestu nakon obitelji i daleko iznad materijalnog blagostanja. Među onima u dobi od 65 i više godina, materijalno blagostanje i zdravlje često se spominju kao glavni izvori životnog smisla, dok se profesija ne spominje dovoljno da bi bila među tri najčešća odgovora na bilo kojem mjestu u istraživanju.

Do 30. godine važni su nam prijatelji i zajednica kojoj pripadamo

U svim ispitanim skupinama osim u četiri, oni u dobi od 18 do 29 godina svrstavaju obitelj među prva tri izvora smisla u svojim životima. Ipak, u mnogim državama, u usporedbi sa nešto starijim i sredovječnim ljudima, mlade odrasle manje su sklone tvrditi da životni smisao crpe iz obitelji ili svoje djece.

Spominjanje prijatelja i zajednice osobito je uobičajeno među mlađima od 30 godina. U 13 anketiranih populacija, prijatelji su jedan od tri glavna izvora smisla za ovu dobnu skupinu. Prijatelji su glavni izvor smisla za osobe stare od 18 do 29 godina u Nizozemskoj i Grčkoj. Jedan je dvadesetogodišnji Nizozemac, na primjer, rekao je da izvlači smisao iz “provođenja vremena s drugim ljudima – ne digitalno, već u stvarnom životu kroz prijateljstva koja imam.”

Hobiji i obrazovanje također su ključni izvori smisla za ovu najmlađu dobnu skupinu. U 13 ispitanih populacija, osobe mlađe od 30 godina češće od starijih odraslih osoba navode svoje hobije kao izvor smisla života. Jedan mladi Australac rekao je da pronalazi “užitak i smisao” u svojoj “strasti prema sportu i sportskoj analitici”.

U svakoj anketiranoj populaciji, odrasli u dobi od 18 do 29 godina, također u usporedbi sa starijim ispitanicima, češće navode obrazovanje i učenje kao izvor smisla u svom životu. Odrasli ljudi mlađi od 30 godina često navode svoje zanimanje i karijeru koje su zauzele treće mjesto na ljestvici svih mogućih izvora smisla. No, spominjanje karijera najčešće je među odraslima između 30 i 49 godina.

Od 30. do 49. godine smisao života tražimo u karijeri

U gotovo svim ispitanim populacijama, karijera je glavni izvor smisla među osobama u dobi od 30 do 49 godina – i glavni izvor smislenosti za ovu dobnu skupinu u Italiji. U 13 od 17 anketiranih populacija, uključujući sve sjevernoameričke i europske zemlje, ljudi u ovoj dobnoj skupini vjerojatnije će od ljudi drugih godina reći da crpe značenje iz svoje karijere. Jedan 32-godišnji Amerikanac, na primjer, rekao je: „Trenutno imam posao koji me ispunjava i ne samo da zarađujem dovoljno da platim sve račune, već se moja tvrtka vrlo dobro odnosi prema svojim zaposlenicima. Imam sve pogodnosti, a moji suradnici su ljubazni i uslužni. Također, riječ je o neprofitnoj organizaciji pa je to šlag na torti.”

Dok se obitelj ističe kao najčešće spominjani izvor značenja u svim dobnim skupinama, oni u dobi od 30 do 49 godina vjerojatnije će je spominjati u 13 od 17 anketiranih populacija. Odgovor jednog 30-godišnjaka s Novog Zelanda dobro odražava osjećaje ove dobne skupine: „Glavno je imati dobar posao i stabilnu obitelj i prijatelje, sve dok ih imate, to je ono što bi vas trebalo učiniti sretnima, a vaš život ispunjenim.“

Od 50. do 65. godine postaju nam važniji zdravlje i materijalno blagostanje

Obitelj i zanimanje često su spominjani izvori smisla među odraslim osobama u dobi od 50 do 64 godine. No, u odnosu na one mlađe od njih, ova skupina stavlja veći naglasak na svoje materijalno blagostanje te na fizičko i mentalno zdravlje. U 11 ispitanih populacija materijalno blagostanje pojavljuje se među prve tri teme koje spominju osobe od 50 do 64 godina, više nego među bilo kojom mlađom dobnom skupinom. U Singapuru i Južnoj Koreji ljudi ove dobne skupine spominju materijalno blagostanje više od bilo koje druge teme. Na primjer, jedan 61-godišnji Singapurac je rekao: “Stvarno je teško artikulirati ono što osjećam. Sve mi ide u životu. Zaposlen sam i imam kuću. Supruga i ja smo dobro, za sada bez financijskih briga.“

Zdravlje se također obično navodi kao izvor smisla među osobama u dobi od 50 do 64 godine. U osam populacija, tjelesno ili mentalno zdravlje nalazi se među prva tri izvora smisla za ovu dobnu skupinu, dok se rijetko pojavljuje među prva tri kod mlađih ispitanika.

Nakon 65. godine važni su nam materijalno blagostanje i domoljublje

U usporedbi s ostalim dobnim skupinama, oni od 65 i više godina manje ističu obitelj, a češće kao važne izvore smisla navode svoje materijalno blagostanje, zdravlje, mirovinu i društvo. Ova skupina također češće od mlađih spominje poteškoće i izazove u svom životu. U 12 od 17 ispitanih populacija, materijalno blagostanje nalazi se među prva tri izvora smisla za ljude u ovoj najstarijoj dobnoj skupini.
Zdravlje je njihov sljedeći najreferenciraniji izvor smisla. U pet populacija, zdravlje je rangirano kao glavni izvor smisla za osobe od 65 i više godina. Jedna 86-godišnja žena iz Japana, na primjer, rekla je: “Život je dobar. Zdravlje je broj jedan.”

U 16 ispitanih populacija, osobe od 65 i više godina češće od mlađih spominju mirovinu kada opisuju što im daje smisao u životu. Jedna 68-godišnja Australka je primijetila: “Ja sam poluumirovljena, imam više vremena za sebe. Istražujem nove mogućnosti, nove stvari i uživam u sljedećem poglavlju svog života.”

Odrasli od 65 i više godina vjerojatnije će u nekim populacijama svoje društvo ili mjesto u kojem žive spominjati kao izvor značenja. Te reference uključuju spominjanje njihove zemlje, dostupnih socijalnih usluga, stanja njihove nacionalne ekonomije i bilo kakvih patriotskih ili nacionalističkih osjećaja. Na primjer, jedan 68-godišnji muškarac u Kanadi rekao je: “Prilika da živite u zemlji gdje je sigurno, da idete u šetnju, slobodu da idete i posjećujete obitelj i prijatelje. Imamo dobar zdravstveni sustav i imamo mjesta za bogoslužje. Zaista je dobro imati zajedničke crkve, priliku za napredovanje, na primjer, u karijeri. Kanada je dobro mjesto. Lijepa i sigurna mjesta za posjetiti.”

U osam država, stariji ljudi su dobna skupina koja će najvjerojatnije spomenuti mjesto gdje žive kao izvor smisla – uključujući Singapur, gdje je to glavni izvor smisla u ovoj dobnoj skupini. Društvo se rijetko nalazi među prva tri najspominjanija izvora značenja među drugim dobnim skupinama.

Stariji ljudi također imaju tendenciju raspravljati o izazovima ili spominjati nešto negativno u svojim otvorenim odgovorima. Negativne se stavke često se spominju među onima starijima od 65 godina pa su u pet populacija među prve tri teme, uključujući Južnu Koreju. Kao što je jedna 67-godišnja Južnokorejka rekla: “Nisam zadovoljna. Kontrolira me vlada, a ona bi trebala dati slobodu ljudima.”

Hrvatska: obitelj, brak, religija, slobodno vrijeme, prijatelji…

Iako se metodologijom, dobnom stratifikacijom pa čak ni samom svrhom istraživanja ne može usporediti s gore analiziranim istraživanjem PEW centra, donekle srodno istraživanje za Hrvatsku predstavila je televizija RTL. Provela ga je agencija Promocija Plus, a objavljeno je u lipnju 2022. godine.

Životni prioritet za hrvatske građane uvjerljivo je obitelj, i to za gotovo 70 posto građana. Svi ostali izbori su debelo iza toga; od religije (koja je prvi izbor u 7,6 posto slučajeva), slobodnog vremena (7 posto), prijatelja (6,8 posto), posla (6,6 posto) do politike (5,4 posto).

Da upravo djeca daju smisao životu stav je gotovo 64 posto Hrvata. Još češći je to stav kod starijih građana, nešto rjeđi kod mlađih, a najprivrženiji stavu o smislu životu kroz djecu su Dalmatinci. No za razliku od ovog dominantnog stava građani su podijeljeni oko toga je li brak nužan za sretan život, pa ih tako gotovo 40 posto misli da je, dok njih 37 posto ne smatra da je brak nužan za sretan život.

Nešto je, dakle, više onih koji brak vezuju uz sreću, a najviše ih je u manjim mjestima u Dalmaciji i Slavoniji te među starijom populacijom.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.