Lažne vijesti odvratile su dio starijih osoba od cijepljenja protiv COVID-a

Društvene mreže nisu nikada bile toliko zasićene lažnim vijestima kao tijekom pandemije bolesti COVID-19. pa se stječe dojam da je u 21. stoljeću stara i provjerena javnozdravstvena mjera cijepljenja postala gotovo pa ideološko pitanje.

Iako smo na samom početku pandemije jasno deklarirali kako naš medij podupire znanstveni pristup i javnozdravstvene politike, a posebno cijepljenje, mnogi su nam čitatelji zamjerali da “ne objavljujemo istinu” te su nam kao primjere “pravih informacija koje bismo trebali prenositi” slali antivakserske članke s portala koji se primarno bave širenjem lažnih vijesti i fingiraju medije iza kojih stoje profesionalni novinari. To je posebno zabrinjavajuće ako znamo da je većina naših čitatelja u rizičnoj skupini starijih osoba, a opasnost je potvrdilo i najnovije istraživanje na tu temu koje dolazi iz Tajvana.

Dezinformacija utječu na javno zdravlje

Cijepljenje je važna intervencija u sprječavanju pojave i širenja teških bolesti. Pokazalo se da mnogi čimbenici, uključujući informacije dobivene s interneta, utječu na odluke pojedinaca o cijepljenju. Dezinformacije su kritičan problem i teško ih je otkriti, iako mogu promijeniti umove, mišljenja i odluke ljudi. Kako dezinformacije utječu na javno zdravlje, utvrdili su tajvanski znanstvenici istraživanjem čiji su rezultati objavljeni u travnju ove godine u znanstvenoj publikaciji Jurnal of Medical Internet Research.

“Utjecaj dezinformacija na javno zdravlje i oklijevanje oko cijepljenja dobro je dokumentiran, ali je malo istraživanja provedeno o odnosu između veličine populacije do koje su došle dezinformacije i odluka te populacije o cijepljenju”, navodi se kao razlog istraživanja. Znanstvenici su količinu lažnih vijesti procjenjivali prema servisu za provjeru vjerodostojnosti informacija koji u realnom vremenu demontira fake news. Pratili su diseminaciju tih lažnih vijesti putem Googleove funkcije praćenja trendova, a u računicu su uzeli i službene podatke o procijepljenosti protiv bolesti COVID-19

Ukupno su analizirali 791.183 vijesti tijekom 43 tjedna u 2021.  godini. Zamijećeno je značajno povećanje povećanja udjela lažnih vijesti u 11 od 26 medijskih izvora tijekom faze javnog cijepljenja. Kako stoji u zaključku istraživanja, postojao je značajan odnos između količine lažnih vijesti kojima je stanovništvo bilo izloženo i broja primijenjenih doza cijepljenja. “Smanjenje količine lažnih vijesti i povećanje imuniteta javnosti na dezinformacije bit će ključni za očuvanje javnog zdravlja u doba interneta”, kažu znanstvenici koji su svoje istraživanje nazvali “Prevalencija i utjecaj lažnih vijesti na cijepljenje protiv COVID-19 u Tajvanu: retrospektivna studija digitalnih medija”.

U nastavku donosimo najčešće laži o cijepljenju i koronavirusu, a koje su širili naši čitatelji na našim društvenim mrežama.

Cjepivo izaziva neplodnost, a mi želimo biti bake!

Brojni su naši čitatelji, a većinom se radi o osobama starijim od 50 godina, iznijeli ovu tezu, pogotovo kada bismo objavili afirmativni prilog o cijepljenju ili kada bismo samo objavili servisnu informaciju o mjestima na kojima se građani mogu cijepiti.

Između ostalog, navodio se i citat profesorice Alemke Markotić iz gostovanja u emisiji Laudato televizije koji kaže: “Studija da kod jednog postotka ljudi više u muškaraca može doći do oštećenja u području testisa. Može doći do smanjene plodnosti, nekakve su tu priče evo što bi moglo biti ako je u tom trenutku došlo do začeća, ali tu nema podataka pa onda ne bi s time plašila ljude. Dakle, tu postoje podaci da su i ženski i muški reproduktivni organi, u jednom postotku, ne prevelikom nasreću, ipak su napadnuti, dolazi do inflamacije, do oštećenja, i trebat će malo dugoročnije studije da se vidi hoće li to dugoročno utjecati na plodnost. Kratkoročno utječe, dugoročno još nemamo dovoljno podataka.”

Ipak, riječ je o zlonamjernom kljaštrenju sadržaja, budući da je profesorica govorila o zarazi koronavirusom i posljedicama bolesti COVID-19, a ne cijepljenju. U nastavku je o cijepljenju rekla: “Preporučujem. Rekla sam da cjepivo to ne čini. Virus, infekcija, prirodna infekcija. Niti jedno cjepivo nije pokazano da izaziva oštećenja reproduktivnih organa, niti jedno cjepivo, nemate znanstvene radove na tu temu.”

Dalje od naših unuka! Liječnik koji je izmislio cjepivo kaže da je ono štetno

Nekoliko puta su protivnici cijepljenja na našoj stranici objavili vijest da je “Robert Malone, molekularni biolog, epidemiolog i specijalist za zarazne bolesti, kao izumitelj mRNA tehnologije osjetio moralnu odgovornost i odlučio progovoriti o svom izumu, koji očigledno izaziva više štete nego koristi.”

Naime, Robert Malone (odbačen od znanstvene zajednice) smatra da će cjepivo u tijelu djeteta potaknuti proizvodnju spike proteina, nakon čega slijedi oštećenje organa, živčanog sustava, imunosnog sustava, srca i reproduktivnih organa. Navodi i da ova “nanotehnologija” nije testirana te da je nužno još pet godina istraživanja za njeno razumijevanje. Osim toga, u istoj dezinformaciji stoji da djeca ne mogu zaraziti djedove i bake koronavirusom.

Istina je da mRNA cjepiva nisu nova tehnologija, jer se razvijaju zadnjih tridesetak godina. Spomenuti Malone je dao doprinos ranom dokazivanju da se mRNA može transportirati u stanicu, no u razvoju mRNA cjepiva sudjelovale su i stotine drugih znanstvenika. I napose, brojni su dokazi da djeca mogu zaraziti djedove i bake, a ne postoje dokazi koji bi poduprli tvrdnje da cjepiva oštećuju djecu.

Nećemo špricu, dajte nam Ivermectina!

Na našem Facebooku dijelila se i poruka imunologa Srećka Sladoljeva koji je svojim pratiteljima savjetovao: “Nabavite Ivermectin za veterinarsku upotrebu, vidi sliku. Vrećica sadrži pola kilograma 0.2%-tnog Ivermectina. Taj je lijek jednako je dobar i za ljude… Ako koristimo preporučenu PREVENTIVNU dozu od 0,2mg lijeka po kilogramu tjelesne težine, tada osoba od 80 kg dnevno treba uzeti žličicu i pol praha s vodom Ako koristimo kurativnu dozu od 0.5mg po kilogramu, tada treba dnevno uzeti 4 žličice! Neki protokoli liječenja idu čak na 1mg po kilogramu jer nema nuspojava.”

Paradoksalno, čitatelji su nam zamjerali da cenzuriramo informacije o Ivermectinu, iako smo bili prvi medij u Hrvatskoj koji je objavio da je popularni i relativno jeftin veterinarski antiparazitik Ivermectin potencijalni lijek za borbu protiv bolesti COVID-19. Naime, u srpnju 2020. godine ohrabrujuće rezultate u in-vitro uvjetima objavili su znanstvenici australskog Monash instituta za biomedicinu. No u cjelovitoj vijesti stoji i da do konačnog utvrđivanja koristi od ovoga lijeka  znanstvenici moraju provesti dodatna istraživanja i kliničke studije. Do danas niti jedno istraživanje nije pokazalo da se Ivermectin treba dozirati pacijentima s bolešću COVID-19.

Kako prepoznati lažne vijesti?

Provjera izvora jest prvi korak. Ako je vijest nevjerojatna, ako poziva ne netrpeljivost prema nekome, ako tvrdi da donosi sakrivena znanja i raskrinkava imaginarne neprijatelje, onda joj i ne treba vjerovati. Važna je provjeriti jesu li objavljeni podaci o izdavaču, glavnom uredniku i adresi. Ima li taj izvor javno objavljen OIB i broj bankovnog računa? Ako se fizičke i pravne osobe koje stoje iza portala, Facebook stranice ili medija kriju, onda je sigurno da ne žele preuzeti odgovornost za ono što objavljuju.

Stoji li iza priloga autor ili redakcija? Je li prilog zaista toliko “opasan” da se štiti identitet autora? Ako je navedeno ime autora, provjerite kakvi su drugi sadržaji koje objavljuje. Ubacite njegovo ime u tražilicu i vidite možete li mu vjerovati.

Naslovi privlače čitatelje. Zato su često pretjerani, a ponekad i zavaravajući. Pročitajte cijelu vijest, a ne samo naslov. Možda je informacija sasma drugačija od onoga što ste izgradili “u glavi” na temelju naslova i slike. Posebno je neodgovorno dijeliti članke na društvenim mrežama, pa čak se i uključiti u raspravu, ako niste pročitali cijeli tekst.

Jesu li za objavljene informacije navedeni izvori? Je li izvor takav da ne bi prošao sve točke ove provjere? Poziva li se informacija na javno provjerljive podatke. Ako su odgovori negativni, razmislite još jednom o svemu.

Datum objave je važan. Povremeno se vijesti stare nekoliko godina probiju u sadašnjost iako više nisu relevantne i ne ukazuju na aktualne probleme ili prijetnje. Rezultat je često – moralna panika. Moralna panika je izraz za situaciju u kojoj se u nekom društvu na temelju nekoliko izoliranih, preuveličanih ili na senzacionalističkih način protumačenih incidenata stvorilo ili nastoji stvoriti uvjerenje kako društvu, državi ili temeljima moralnog poretka prijeti smrtna opasnost, a koja se može otkloniti jedino radikalnim, i u pravilu represivnim mjerama.

Možda vas je netko povukao za nos? Puno je satiričkih portala, a stvarnost je često satiričnija od same satire. Provjerite o kakvom je izvoru riječ.

Smatrate li istinom samo ono što podupire vaša razmišljanja, a odbacujete sve ono što se kosi s vašim uvjerenjima kao laž? Proizvođači lažnih vijesti računaju na vaše predrasude i emocije koje gase razum i objektivno rasuđivanje.

I na kraju, pitajte stručnjake. Ako se radi o zdravlju, pitajte liječnike. Ako se radi o politici, pitajte politologe. Konzultirajte druge klasične izvore poput stručne literature. Sve su brojniji takozvani fact-checking portali koji se bave provjerom istinitosti objavljenih informacija. Pošaljite im upit.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.