Prati nas

Vijesti

Rodni jaz

Nepravde i diskriminacije iz radnog vijeka preslikavaju se u visinu ženskih mirovina

Razlika između muške i ženske mirovine predstavlja zbir i posljedice nejednakosti s kojima su se žene susretale tijekom života. Ona, ona je neodvojiva od rodnog jaza u plaćama, neplaćenog reproduktivnog rada te neplaćene brige za starije članove obitelji.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Prema podacima Eurostata u 2019. godini, građanke Europske unije starije od 65 godina primale su mirovinu koja je bila za 29 posto niža u usporedbi s muškim mirovinama. Ipak, Eurostat sugerira da se razlika među muškim i ženski mirovina vremenom smanjuje. U 2019. godini ta je razlika bila manja za 5 postotnih bodova u usporedbi s 2010. godinom.

Rodni jaz među mirovinama Eurostat definira kao postotak za koji prosječna ženska mirovina manja ili veća od prosječne muške mirovine. U prosječne mirovine uračunate su i naknade za starije, obiteljske mirovine kao i mirovine iz kapitalizirane štednje i privatnih mirovinskih fondova.


Iako su žene primale niže mirovine u svim državama članicama Unije, razlike u mirovinama vrlo su različite pa je najveća razlika zabilježena u Luksemburgu. Tamo žene starije od 65 godina primaju 44 posto niže mirovine u usporedni s muškim umirovljenicima. Potom slijede Malta i Nizozemska s 40 posto razlike, Cipar s 39 posto razlike, Austrija s 37 posto i Njemačka s 36 posto.

S druge strane, najmanji rodni jaz u mirovinama bilježe Estonija s dva posto, Danska sa sedam posto, Mađarska s 10 posto, slovačka s 11 posto i češka s 13 posto. Hrvatska se smjestila tik ispod prosjeka Europske unije sa 27.6 posto razlike između ženske u muške mirovine.

U nekim državama rodni jaz u mirovinama – raste

U usporedbi s 2010. godinom, rodni jaz u mirovinama smanjen je u većini država članica pri čemu je najveće smanjenje razlike zabilježeno u Grčkoj za čak 13 postotnih poena, potom u Danskoj i Sloveniji za 11 postotnih poena te Bugarskoj za 10 postotnih poena.

Istovremeno se u šest država članica rodni jaz u mirovinama povećao u odnosu na 2010. godinu. Najveće povećanje razlike zabilježeno je u Malti koja je povećala jaz za čak 18 postotnih poena, slijede ju Latvija s povećanjem od 6 postotnih poena, Litva i Slovačka s povećanjem od 3 postotna poena te Hrvatska i Italija u kojima je razlika između ženske i muške mirovine porasla za dva postotna poena.

Važno je znati da je 2019. godini 15,1 posto umirovljenika bilo u riziku od siromaštva, dok su u referentnom devetogodišnjem razdoblju žene bile za četiri postotna poena u većem riziku od siromaštva u usporedbi s muškarcima. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 postotak od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.

Zašto se javlja rodni jaz u mirovinama?

Razlika između muške i ženske mirovine predstavlja zbir i posljedice nejednakosti s kojima su se žene susretale tijekom života. Ona, ona je neodvojiva od rodnog jaza u plaćama, neplaćenog reproduktivnog rada te neplaćene brige za starije članove obitelji. Ženske karijere su nesigurnije od karijera muškaraca, prvenstveno zbog nepriznate karijere majke i njegovateljice. Neka europska istraživanja tako pokazuju da su majke spremnije prihvatiti poslove na pola radnog vremena te nesigurna i slabije plaćena zaposlenja koja im omogućavaju fleksibilno radno vrijeme i koja se  konačnici reflektiraju na njihovu mirovinu.

Prema znanstvenom radu “Čimbenici koji određuju mirovinski jaz u Europi” (Mavrikioui i Angelovska, UTMS Journal of Economics, 2020.), jaz u mirovinama određen je plaćom, radnim vremenom i radnim stažem. Razlike u plaćama mogu biti utemeljene u obrazovanju i stručnosti, ali i u rodnoj segregaciji i diskriminaciji.

Pri tome ove ciparske znanstvenice navode da je rodni jaz u plaćama definirana kao razlika između prosječne muške i ženske plaće kao postotak muške plaće.

Pozivajući se na podatke o rodnom mirovinskom jazu za 2018. godinu, kažu da ne postoji jednostavna korelacija između rodnog jaza u plaćama i mirovinama u Europskoj uniji pa kao paradoks navode da neke zemlje imaju visok jaz u plaćama i mirovinama, dok druge imaju manji rodni jaz u mirovinama, nego u plaćama. To objašnjavaju da neke zemlje imaju posebne politike za smanjivanje mirovinskog jaza.

Radno iskustvo i radni profil

Ipak, i u ovom se znanstvenom radu zaključuje da mirovinski jaz primarno reflektira rodni jaz u plaćama, cjeloživotnoj neravnopravnosti u zaradi, razlikama u prijašnjim zaposlenjima i prekidima karijera. Rodni mirovinski rad u nekim europskim zemljama reflektira i dizajn mirovinskog sustava i mjeru u kojoj on ublažava razlike, dok neke zemlje imaju mirovinske sustave koje u mirovinama potenciraju razlike iz radnog vijeka. Pri tome nema mirovinskog sustava koji u potpunosti kompenzira razlike iz radnog vijeka. Valja znati i da izjednačavanje pripisanog radnog staža za umirovljenje muškaraca i žena nije anuliralo razlike među mirovinskim sustavima.

U zemljama poput Nizozemske, Austrije i Italije, velike razlike u plaćama prevode su velike razlike u mirovinama. S druge strane, Danska, Estonija, Slovačka i Češka uspijevaju održati relativno niski rodni jaz u mirovinama, iako je razlika u plaćama među rodovima velika.

Prosječno u Europskoj uniji žene rade 4,49 godina kraće od muškaraca na poslovima s punim radnim vremenom. Ovako velika razlika pripisuje se činjenici da žena značaj dio života provede kao njegovatelica i odgajateljica, pri čemu nije rijetkost da žene odu u raniju mirovinu kako bi mogle čuvati unučad. Uz to, žene počnu kasnije raditi jer provedu više godina u obrazovnom sustavu.

foto: Petr Magera/Unsplash

Prema podacima OECD-a iz 2017 godine, u usporedbi s muškarcima žene rade češće na pola radnog vremena, rjeđe se samozapošljavanju i rjeđe zapošljavaju druge radnike. Čak i kada rade na sličnim poslovima kao muškarci, suočavaju se s nižim plaćama i s manje prilika za napredovanje u poslu. Uz to, poslodavci će češće zaposliti muškarca, a kad ih zaposle, žene zarađuju manje, rade manje radnih sati, a karijere im kraće traju. Ipak, s obzirom da žive duže, provedu više vremena u mirovini.

Kad dobiju otkaz, žene se teže zapošljavaju

Rodni jaz u stupi zapošljavanja starijih radnika je također vidljiv u brojnim članicama Unije. U 2016. godini zaposlenost žena u dobi od 55 do 64 godine kretala se od niskih 26, 3 posto u Malti do visokih 73,5 posto u Švedskoj. U EU-28 prosječna zaposlenost za sve dobi iznosila je 66,5 posto, izvijestio je Eurostat 2017. godine. U tri države članice; Estoniji, Latviji i Finskoj stopa zapošljavanja starijih žena veća je od one za muškarce.

U mnogim članicama, stopa zapošljavanja žena je stabilna, bilo da je ona visoka poput švedske ili niska poput one u Malti. No generalno gledano, u Europskoj uniji stopa zapošljavanja žena u dobi od 55 do 59 godina niža je od one za muškarce.

Od ovog obrasca odstupaju države koje su nekad pripadale Sovjetskom bloku poput Litve, Estonije, Latvije i Bugarske, gdje je stopa zaposlenosti za starije žene veća od one ta muškarce. Ovo odstupanje može se objasniti činjenicom da su generacije žena u socijalizmu morale raditi; bilo iz ekonomskih, bilo zbog političkih razloga.

Neke su države imale i li još uvijek imaju nižu propisanu dob za umirovljenje žena, pa i to treba uzeti kao razlog potencijalne diskrepancije između zaposlenosti starijih žena i muškaraca. Svi ti faktori prevode se u rodni jaz u mirovinama.

Situacija u Hrvatskoj

Kakva je situacija u Hrvatskoj može se iščitati iz izvješća kojeg je za 2019. godinu Saboru predala Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.  Ured pravobraniteljice je tijekom 2019. godine radio na ukupno 1.719 predmeta, od kojih su 503 bile pritužbe građana i građanki radi zaštite od diskriminacije, dok se većina ostalih odnosila na praćenje primjene Zakona o ravnopravnosti spolova.

Provedena su dva EU-projekta, jedan se odnosio na učinkovitiju zaštitu i promjenu sustava za borbu protiv nasilja prema ženama, a drugi na podizanje svijesti o problemu rodnog jaza u plaćama i mirovinama s ciljem smanjivanja rizika siromaštva za žene.

Po osnovi diskriminacije, pritužbe se u pretežnom broju odnose na spolnu diskriminaciju (85,8 posto) i u najvećem broju se radi o kršenjima prava žena (73,4 posto). Po područjima diskriminacije, pritužbe se najčešće odnose na područje socijalne sigurnosti i skrbi te mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kao i ostvarivanje radnih prava, što čini značajni udio od 46,1 posto (dok je 2018. godine udio bio 43,9 posto).

Pravobraniteljica je državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugim tijelima s javnim ovlastima, medijima, te drugim pravnim i fizičkim osobama uputila ukupno 293 pisane preporuke, 160 upozorenja i 131 prijedlog; sumnju na počinjenje kaznenog djela prijavila je nadležnom državnom odvjetništvu u 5 slučaja, a na prekršajno djelo u 1 slučaju. Navedene preporuke, upozorenja i prijedlozi su uvažavane u čak 89,3 posto slučajeva.

Najviše pritužbi zaprimljene su u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti – što čini udio od 46,1 posto. Prituživale su se najčešće žene jer čine većinu nezaposlenih 55 posto, većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, većinu podzastupljenih na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te onih koje nailaze na „stakleni strop“, nemaju jednake mogućnosti za napredovanje te imaju niže plaće i mirovine – jaz u plaćama oko 12,7 posto i mirovinama 21,5%.

Prema pritužbama građanki, životna dob i majčinstvo i nadalje ostaju glavni izazovi rodne diskriminacije žena na tržištu rada. Nadalje, svi statistički pokazatelji o muškim korisnicima rodiljnih i roditeljskih dopusta i naknada upućuju na blagi i neznatni porast broja muških korisnika u odnosu na žene, što je još uvijek nedovoljno jer statistički pokazatelji i dalje potvrđuju da u Republici Hrvatskoj muškarci-očevi najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore na razini EU.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.