Prati nas

Zdravlje

Baka-servis

Čuvanje unučadi podiže rizik za razvoj depresije, pokazalo je europsko istraživanje

Ovisno o kulturi i načinu života, rezultati istraživanja o posljedicama koje na bake i djedove ostavlja čuvanje unučadi – različiti su. Stručnjaci upozoravaju da bake i djedovi obavljaju golem posao, ali i da bi pri tome trebali misliti na sebe; izbjeći preopterećenje i sačuvati svoje mentalno zdravlje.

Objavljeno

|

foto: Hayley Johnson/Scopio

Bake i djedovi ponekad imaju ključnu ulogu u podizanju unuka. Posebno je to vidljivo u višegeneracijskim obiteljima, gdje unutar istog kućanstva žive roditelji, njihova djeca i djeca njihove djece. Djeca koja odrastaju u bliskom kontaktu s bakom i djedom usvajaju međugeneracijsku solidarnost, što je posebno vidljivo u azijskim društvima gdje su još uvijek široko prisutna trogeneracijska domaćinstva.

U novijem zapadnjačkom kontekstu, gdje majke više nisu “čuvarice ognjišta”, već paralelno s brigom o obitelji odlaze na posao, bake i djedovi mogu biti ključni elementi koji će spriječiti “raspad sustava”. No valja uzeti u obzir da su i oni često – zaposleni ljudi.


Japansko istraživanje

Bez sumnje, znamo da je čuvanje unučadi dobro za unučad, no kakve to posljedice ostavlja na zdravlje baka i djedova? Prošle godine u znanstvenoj publikaciji Journal of Epidemiology objavljeno je istraživanje naslovljeno “Je li briga o unucima dobra za zdravlje baka i djedova? Dokazi iz četrnaest valova nacionalne ankete u Japanu” u kojem se istraživalo kako briga za unuke utječe na zdravlje baka i djedova.

Skrb za unuke može povećati samopoštovanje, vlastitu vrijednost ili obiteljsku koheziju te u skladu s tim imati blagotvoran učinak na zdravlje. Šire gledano, očekuje se da će skrb za unuke pomoći bakama i djedovima da ostanu aktivni i očuvaju svoje zdravstveno stanje od pogoršanja u starijoj dobi. Međutim, briga o unucima može biti fizički i psihički zahtjevna za bake i djedove, stoji u polazištu istraživanja. Neka ranija istraživanja su dala mješovite dokaze o povezanosti brige za unuke i zdravlja baka i djedova. Neke su pokazale pozitivne povezanosti, dok su druge rezultirale negativnim ili nultim korelalacijama.

Ovo “japansko istraživanje” spada u ove potonje. Naime, podaci o 33.204 osobe rođene između 1946. i 1955. prikupljeni su iz 14-valne nacionalne panel ankete provedene od 2005. do 2018. Znanstvenici su ispitali kako je briga o najmanje jednom unuku unutar trogeneracijskog kućanstva, a koji je mlađi od šest godina, povezana s psihološkim nevoljama baka i djedova. “Rezultati upućuju na to da briga za unuke nema ni blagotvorno ni štetno djelovanje na zdravlje baka i djedova”, zaključeno je nakon opsežne analize.

Europsko istraživanje

Europska istraživanja pak pokazuju sasma drugačije rezultate. 2019. godine tako su objavljeni podaci unutar projekta Istraživanje zdravlja, starenja i umirovljenja u Europi (SHARE) prema kojima je vidljivo da je čak i u europskim društvima međugeneracijska podrška i dalje važna, unatoč vrtićima i cjelodnevnim boravcima.

Kako bi istražili je li baka-servis uzrok lošijeg mentalnog zdravlja kod baka i djedova, na temelju Ankete o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi autori istraživanja su napravili poduzorak od oko 13.000 baka i djedova u dvanaest europskih zemalja. Podaci pokazuju da je 60 posto ispitanika na neki način uključeno u brigu o svojim unucima, a gotovo 30 posto ih osigurava najmanje 30 sati brige o djeci mjesečno. Očekivano, bake se brinu više o unucima u usporedbi s djedovima, a na jugu Europe češće se brinu o unucima, nego na sjeveru kontinenta. Depresiju ispitanika procjenjivali su standardiziranom metodom koja utvrđuje dvanaest simptoma za predviđanje kliničke depresije.

Ta “europska studija” pak pokazuje da se u određenim okolnostima čini da negativni učinci brige za unuke nadmašuju potencijalne dobrobiti, tako da to može negativno utjecati na mentalno zdravlje baka i djedova. Utvrđeno je da unutar rizične skupine svakih deset dodatnih sati brige o djetetu mjesečno povećava vjerojatnost razvoja depresija do 3,3 posto za bake i do 6,1 posto za djedove.

Brinući o unucima, svoj život stavljaju na pauzu

Ovo se posebno isticalo u urbanim sredinama gdje su bake i djedovim s visokim prihodima žrtvovali značajan dio svojeg slobodnog vremena kako bi čuvali unuke. Znanstvenici su objasnili da je riječ o populaciji koja dosta visoko cijeni svoje slobodno vrijeme te da imaju intenciju sve manje brinuti o unucima kako unuci odrastaju. Zbog različitih sociokulturnih okolnosti poput sudjelovanja u radnoj snazi ​​i podjele uloga u kućanstvu, vjerojatnije je da će se ovaj obrazac pojaviti u južnoj i istočnoj Europi; odnosno Španjolskoj, Italiji i Poljskoj, naveli su znanstvenici.

Nadalje, studija otkriva da muškarci pate više i drugačije od žena. Dok bake pokazuju samo nedostatak motivacije, djedovi također pokazuju simptome depresije koji se mogu opisati kao “aktivna patnja”, poput umora i razdražljivosti. Spolne razlike mogu se objasniti time što su žene više naviknule brinuti se za druge članove obitelji. Stoga su bake manje emocionalno pogođene brigom za unučad nego djedovi.

Znanstvenici Giorgio Brunello i Lorenzo Rocco naglašavaju da depresija snažno povećava rizik od drugih bolesti i invaliditeta. Nadalje, njezino liječenje već predstavlja ogroman trošak za zdravstvene sustave u Europskoj uniji (troškovi depresije odgovaraju 1 posto ukupnog europskog BDP-a). Budući da bake i djedovi koji pružaju intenzivnu skrb o djeci pokazuju veći rizik od depresije, ključno je smanjiti zahtjeve za sudjelovanjem baka i djedova u skrbi za djecu kako bi se spriječio ovaj rizik.

U svjetlu rezultata ovog istraživanja, bake i djedovi bi imali koristi od širenja formalne skrbi o djeci (vrtići i boravci) baš kao i roditelji, dok bi politike koje favoriziraju baka-servis trebalo preispitati. “Važnost zdravog starenja ne može se podcijeniti za stanovništvo Europe koje brzo stari”, upozoravaju autori istraživanja nazvanog “Bakin i djedov blues; Učinak brige o djeci na depresiju baka i djedova”.

foto: Hayley Johnson/Scopio

Važno je postaviti granice

Iako nam naši čitatelji u komunikaciji putem društvenih mreža često kažu da je čuvanje unučadi posao kojega najviše vole, važno je ne precijeniti vlastite mogućnosti i postaviti jasne granice, kažu stručnjaci. U svakom slučaju, treba zapamtiti da je biti baka i djed samo jedan dio života osobe koja ima unučad i koja vjerojatno mora uskladiti druge životne obveze s tim odgovornim poslom. Možda je riječ o kućanskim poslovima, možda o hobiju, volontiranju ili radu u lokalnoj udruzi. Zapostavljanje takvih aktivnosti vodi ka društvenoj izoliranost, što može biti izrazito štetno za bake i djedove.

Također, u obzir treba uzeti i postojanje zdravstvenih problema, problema s energijom ili mobilnosti koji ograničavaju ono što baka i djed mogu raditi. U starijim godinama valja prištedjeti organizam, a ne ga iscrpljivati konstantnim stresom i umorom.

S druge strane, kroz baka-servis, bake i djedovi se mogu povezati s unucima i biti dio njihova razvoja. Ujedno, to je dobar način i za postizanje dobrog odnosa s vlastitom djecom koja će, očekivano, cijeniti takav trud.

Stručnjaci savjetuju da se o svim detaljima čuvanja unuka valja unaprijed dogovoriti s njihovim roditeljima. Bakama i djedovima, u skladu s ranije navedenim istraživanjima, poručuju:

  • Budite jasni što možete, a što ne možete učiniti. Na primjer, “Ne mogu čuvati od 7 do 18 sati jer sam previše umorna, ali mogu čuvati djecu svako poslijepodne”. Ako su svi iskreni i otvoreni, to vam može pomoći da izbjegnete sukob.
  • I vama će ponekad trebati pomoć. Planirajte bolovanje i godišnji odmor od samog početka. Mogli biste razgovarati o dodatnoj pomoći kada ste vi ili vaš unuk bolesni i kada ste na odmoru.
  • Imate svoj posao i život. Ako radite, razjasnite svojoj odrasloj djeci svoje radne obveze. Također biste mogli dogovoriti fleksibilne radne aranžmane sa svojim poslodavcem ili promijeniti radno vrijeme, ako to želite. Ne zaboravite ostaviti dovoljno vremena za brigu o sebi, slobodno vrijeme i hobije.
  • Možete pomoći i na druge načine. Ako ne možete pomoći s čuvanjem djece, možete pomoći s organiziranjem drugih mogućnosti skrbi. Ili možete podržati roditelje svog unuka na druge načine, poput pomoći oko obroka ili kućanskih poslova.
  • Vaša kuća, vaša pravila. Čuvate li unuče u vlastitom domu, razmislite o pravilima koja će vam to olakšati.
  • Čuvajte se premorenosti i neispavanosti. Ako čuvanje unučadi kasno navečer utječe na vaš odmor, razmislite o tome da ostanete kod njih preko noći ili da oni prespavaju kod vas.

Ako i nema cijenu, vrijednost baka-servisa se može izraziti u novcu

Sudeći prema oglasima objavljenima na internetu, vrijednost „dadiljanja“ po satu iznosi 25 kuna, nerijetko i više od toga. Ako neka obitelj uzme osobu da se brine o djetetu puno radno vrijeme, to bi značilo 160 sati tjedno. Ako bi cijena sata bila 25 kuna, dolazimo do iznosa od 4,000 kuna samo za čuvanje djeteta. Pribrojimo li tome svakodnevnu pomoć u učenju od sat vremena dnevno, cifra se penje za još tisuću kuna. Ako osoba i pospremi po kući te nešto skuha, iznos će biti uvećan za još otprilike 1,500 do 2,000 tisuće kuna. Sveukupno, troškovi čuvanja djeteta, pomoći u kući i pomoći oko školskih zadataka, iznose oko 6,500 do 7.000 kuna, odnosno otprilike u visini jedne prosječne plaće.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP