Hrvatska ovisi o neformalnim njegovateljima starijih osoba, a dobar dio njih su – umirovljenici

Starenje društva dovodi do značajnih reformi politike i sustava dugotrajne njege i skrbi u mnogim europskim zemljama. Uz nedostatna ulaganja u profesionalnu skrb za starije, sve je veća potražnja neformalnom njegovateljima. U isto vrijeme, demografski i društveni razvoj, poput promjene obiteljske strukture i kasnijeg odlaska u mirovinu, bitno utječe na same mogućnosti neformalne skrbi te značajno narušava kvalitetu života njegovatelja.

Po svoj definiciji njegovatelj pruža pomoć u zadovoljavanju svakodnevnih potreba druge osobe. Dijelimo ih na formalne i neformalne. Formalni njegovatelji plaćeni su za svoje usluge i prošli su obuku i obrazovanje u pružanju skrbi. Dok u inozemstvu postoje agencije koje se bave posredovanjem u formalnom njegovanju, u Hrvatskoj su tome najbliže žene zaposlene kroz programe u sklopu projekata Zaželi. Naime, iako skromno, one su za svoje usluge plaćene iz Europskog fonda solidarnosti, a prije no što su izašle na teren, prošle su i formalnu obuku za njegovateljice.

S druge strane, neformalni njegovatelji, koji se nazivaju i obiteljski njegovatelji, ljudi su koji brinu o nemoćnim članovima obitelji ili prijateljima, obično posve besplatno i iz osjećaja nužnosti pomaganja drugima. Njegovatelj brine, općenito u kućnom okruženju, najčešće za starijeg roditelja, supružnika, drugog rođaka ili osobu koja nije u srodstvu, za bolesnu osobu ili osobu s invaliditetom. Skrb koju pružaju može uključivati ​​prijevoz, kupnju namirnica, kućanske poslove, pripremanje obroka. Također neformalni njegovatelji često pružaju pomoć pri oblačenju, ustajanju iz kreveta, pomoć pri jelu i kod inkontinencije.

Tko neformalno skrbi o starcima u Zagrebu?

Tko su zapravo neformalni njegovatelji, koga njeguju i što im je potrebno? Za područje grada Zagreba odgovor na ovo pitanje daje znanstveni rad “Profil neformalnih njegovatelja starijih osoba u gradu Zagrebu” (Štambuk, Rusac, Skokandić, 2018.).

Tipično, to je žena, udana, prosječne dobi oko 55 godina, zaključile su autorice ovog istraživanja koje su anketno ispitale 342 prigodno odabrana sudionika s područja metropole, a koji su neformalni njegovatelji osoba starijih od 65 godina. Osim toga, tipična neformalna njegovateljica ima srednju stručnu spremu, zaposlena je, njeguje svog ostarjelog roditelja i živi najčešće u istom kućanstvu s njim i/ili s njom.

Čak 48,1 posto neformalnih njegovatelja bilo je u radnom odnosu, a u visokom postotku njegu su pružali i umirovljenici – 33,9 posto. Neformalni njegovatelji su u 41,3 posto bile kćeri osoba koje su primale njegu te u tek 6,5 posto sinovi. U 14,7 posto njegovatelja riječ je o supruzi koja njeguje supruga, dok je muškaraca u obrnutom odnosu bilo gotovo upola manje – 7,7 posto. Prijatelji i susjedi činili su 3,5 posto njegovatelja. No autorice napominju da broj muškaraca koji brinu o svojim suprugama nije zanemariv te da oni imaju značajno različite potrebe za podrškom u odnosu na žene.

U 44 posto slučajeva dnevna njega je trajala najčešće četiri sata u razdoblju od jedne do četiri godine. U 6,8 posto njega je trajala 8 sati, u 17,6 posto cijeli dan, a u čak 31,6 posto neformalni njegovatelji su angažirani cijele dane i noći.

Tko je tipičan primatelj neformalne njege?

Tipična njegovana osoba je u dubokoj starosti, nesamostalna, ima problema s tlakom i neki oblik demencije. Uglavnom je riječ o Alzheimerovoj bolesti. Osim tlaka, na popisu stanja njegovanih osoba bile su i bolesti kralježnice (34,4 posto), nemogućnost brige o sebi zbog duboke starosti (34,4, posto), sklonosti padovima i nestabilnost (29.7 posto), nemogućnost kretanja (25,7 posto), Alzheimerova bolest (24 posto), osteoporoza (20,1 posto), dijabetes (19,2 posto), moždani udar (19,2 posto), tumori (11 posto) te brojne druge bolesti i stanja.

Dnevne aktivnosti u kojima njegovatelji najčešće pomažu su: kupovina, pripremanje hrane, pranje posuđa i pospremanje stana, zatim aktivnosti vezane uz higijenu starije osobe (kupanje, oblačenje, uporaba zahoda). Njegovateljima je najčešće potrebna pomoć u kupanju, dizanju oboljele osobe iz kreveta, pripremanju hrane, pranju posuđa, pospremanju stana. Prema ovom  istraživanju, 32 posto njegovatelja ističe da im je potrebna dodatna pomoć fizioterapeuta, 29 posto njih misli da im je nužan doplatak za pomoć i njegu, a 18 posto njih ističu potrebu za stacionarom.

Istraživanje je trebalo utvrditi potrebe njegovatelja, no autorice napominju da je rezultati ne mogu poopćiti na cijelu Hrvatsku, budući da je rađeno samo na području grada Zagreba. Zato pretpostavljaju da su njegovatelji, npr. u ruralnim sredinama, u puno težoj situaciji jer im nisu dostupne informacije o pravima ni usluge kao što je to u urbanim sredinama.

Rezultati upućuju da neformalne njegovatelje treba percipirati kao heterogenu skupinu ovisno o spolu, dobi, opterećenosti radnom ulogom, zahtjevnošću njege (npr. njega osobe s demencijom i/ili  invaliditetom je vrlo zahtjevna) te razvijati različite modele podrške s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja njegovatelja i kvalitete pružanja skrbi starijim osobama koje žive u vlastitom domu, zaključuju autorice.

Hrvatski starci ovise o neformalnim njegovateljima

Prema Izvješću Europske komisije (EC, 2015), skrb za starije u okviru obitelji u Hrvatskoj je iznad prosjeka Europske unije. Oko 17 posto osoba u dobi od 35 do 49 godina mora brinuti o starijim članovima obitelji barem nekoliko puta tjedno.

Dio podataka za Hrvatsku možemo pronaći i znanstvenom radu “Ekonomska vrijednost neprofesionalne njege: Europska analiza”, objavljenom prošle godine u publikaciji International Journal of Health Policy and Management, a koji se koristi podacima prikupljenim 2016. godine u sklopu Istraživanja kvalitete života u Europi (The European Quality of Life Survey, EQLS).

Iz njega možemo iščitati da su 2016. godine u Hrvatskoj bile 532.633 osobe koje su pružale neki oblik neformalne skrbi, a od toga žene čine 68 posto. Pri tome je 52 posto pružatelja neformalne skrbi bilo u radnom odnosu, a 24 posto ih je bilo u mirovini. Kada je riječ o utrošku vremena, prosječan pružatelj neformalno je skrbio o nekome gotovo 16 sati tjedno što ukupno preračunato u novac daje čak 1.574.413.123 eura godišnje.

A što je s Europskom unijom?

Prema dostupnim statistikama, u Europi je više od 76 milijuna neprofesionalnih njegovatelja koji su se brinuli za rođaka ili prijatelja. Ova brojka predstavlja 12,7 posto stanovništva Europe. Procijenjeno vrijeme posvećeno neprofesionalnoj skrbi u Europi dosegnuo 72.301 milijun sati u 2016. godini, a gospodarska vrijednost tog vremena procjenjuje se na 576.000 milijuna eura, što predstavlja oko 3,63 posto europskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

I Sjedinjene Države također ovise o neformalnoj skrbi za starije

Slična je situacija i u Sjedinjenim Državama gdje više od 65,7 milijuna Amerikanaca pruža neformalnu njegu djetetu s posebnim potrebama ili odraslim osobama koje živi u zajednici i trebaju pomoć. Tamošnje zdravstvene vlasti raspolažu podacima da je čak većina neformalnih njegovatelja (86 posto) u srodstvu s primateljem skrbi, a otprilike trećina skrbi o roditelju. Prosječni američki njegovatelj mlađi je od svog hrvatskog kolege i ima 49 godina. Većina njegovatelja su žene (66 posto), no njegovatelji su i muškarci. Pri tome Centar za prevenciju i kontrolu bolesti naglašava da postoji taj mit prema kojem većina starijih Amerikanaca skrb prima institucionalno – u domovima za stare i nemoćne Prava istina je da većinu dugoročne skrbi pružaju obitelj i prijatelji u domu. Samo 11 posto starih Amerikanaca živi u staračkom domu ili ustanovi za nemoćne osobe.

Uz to, stručnjaci procjenjuju da se od 1,3 do 1,4 milijuna djece, u dobi od 8 do 18 godina, brine o odraslom rođaku. Tri četvrtine te djece brinu o roditelju ili baki i djedu. Uz to što odrađuju svoje školske obveze, asistiraju nemoćnim rođacima kod kupanja, oblačenja, kretanje, pripreme obroka, izdavanja lijekova i komunikacije s medicinskim osobljem.

Zaposlenim neformalnim njegovateljima je teže

Iz svih navedenih podataka proizlazi da je vrijednost koju neformalni pružatelji njege daju društvu – neprocjenjiva, pa opet, rijetke su države koje su osmislile sustav nagrade za njih.

U izvješću koje je objavio Eurofound ističe se da se neformalni njegovatelji suočavaju sa sve većim teretom. Prema Europskom istraživanju kvalitete života (EQLS) iz 2016., više od polovice ispitanika ima problema s usklađivanjem poslovnog i obiteljskog života, što je značajan porast od 2007. Iako ovo posebno pogađa mlađe i žene srednje dobi, isto vrijedi i za starije radnike (od 50 do 64 godine): 60 posto žena i 53 posto muškaraca izjavilo je da imaju poteškoće u obavljanju kućanskih poslova zbog zaposlenja. Izvješće također naglašava doprinos starijih osoba u brizi za unuke i članove obitelji s invaliditetom.

U anketi, gotovo svaki peti radnik navodi da ima poteškoća s koncentracijom na poslu zbog obiteljskih obaveza – za starije radnike (od 50 do 64 godine), taj broj iznosi 16 posto za muškarce i 17 posto za žene. Za sve dobne i spolne skupine taj se broj značajno i stalno povećava od 2007. godine.

EQLS pokazuje da se njegovatelji i dalje suočavaju s većim rizicima od nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti, zdravlja i usamljenosti nego ljudi koji ne pružaju neformalnu skrb. Međutim, važno je napomenuti da dok je veća vjerojatnost da će njegovatelji koji su zaposleni imati nižu kvalitetu života prema ovim čimbenicima, razlika između njegovatelja koji su zaposleni i njegovatelja bez zaposlenja je mnogo veća – što pokazuje da je zaposlenje također način da se izbjegne društvena isključenost i negativan utjecaj na zdravlje neformalnih njegovatelja.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.