Prati nas

Vijesti

Klimatske promjene

Proživljavamo najgoru europsku sušu u zadnjih 500 godina. Kako dalje?

Rizik od suše posebno je povećan u Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Rumunjskoj, Mađarskoj, sjevernoj Srbiji, Ukrajini, Moldaviji, Irskoj i Velikoj Britaniji, piše u izvještaju.

Objavljeno

|

foto: Pawel Czerwinski/Unsplash

Stručnjaci imaju loše vijesti: nestašica vode ne utječe samo na poljoprivredu, već i na druga područja poput energetskog sektora. A ovogodišnja bi suša mogla biti najgora u zadnjih pola tisućljeća, piše Deutsche Welle.

Prema navodima stručnjaka EU-a, ovogodišnja suša u Europi vjerojatno je najgora u posljednjih pola tisućljeća. Ovo je prva procjena Europskog opservatorija za sušu, koja još mora biti potvrđena konačnim podacima na kraju sezone, rekao je glasnogovornik Europske komisije.


U izvješću se navodi da je gotovo pola kontinenta ugroženo sušom. Osim toga, ističe se da je stanje alarmantno već na 17 posto površine. To, pišu stručnjaci, negativno utječe na urod ljetnih usjeva. Najviše su pogođeni kukuruz, soja i suncokret.

Nedostatak padalina i toplinski valovi

Nadalje se navodi da se teška suša, koja je od početka godine pogodila mnoge regije Europe, nastavila širiti, a pogoršala se i ovoga mjeseca. Suša je, smatraju stručnjaci, povezana s trajnim nedostatkom padalina u kombinaciji s nizom toplinskih valova od svibnja do danas. To također utječe na rijeke. Smanjena količina vode rezultirala je značajnim poremećajima u energetskom sektoru, kako kod rada hidroelektrana tako i kod sustava hlađenja elektrana, stoji u izvještaju.

Rizik od suše posebno je povećan u Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Rumunjskoj, Mađarskoj, sjevernoj Srbiji, Ukrajini, Moldaviji, Irskoj i Velikoj Britaniji, piše u izvještaju. U regijama koje je već proljetos pogodila suša, stanje se najviše pogoršalo. Prije svega u zapadnom Sredozemlju mjesec studeni će, prema predviđanjima, vjerojatno biti topliji i sušniji nego inače.

Ispodprosječna žetva

Na ispodprosječne prinose žale se i ratari u Njemačkoj. Predsjednik Udruge poljoprivrednika Joachim Rukwied naglasio je da postoje velike regionalne razlike zbog različite količine oborina. Općenito, rekao je on, situacija s opskrbom ostaje teška.

Ove godine se očekivalo oko 43 milijuna tona žitarica, nešto više nego 2021. No, žetva je ponovno bila ispod prosjeka proteklih osam godina, objavila je Udruga poljoprivrednika na temelju preliminarnih podataka. U ovu statistiku nije uključena sušna 2018. godina.

Međutim, prema Rukwiedu, ima razloga za optimizam kada je riječ o jabukama: ovdje se nazire iznadprosječna berba. Kada je riječ o vinu, udruga čak očekuje “odličnu berbu 2022.”.

“Uzroci koje je skrivio čovjek”

Stručnjak za poljoprivredu iz Organizacije za zaštitu okoliša WWF Johann Rathke istaknuo je da još jedna više-manje loša bilanca ima “ljudske uzroke” – ekstremna suša posljedica je, kaže on, klimatske krize. “Trebalo bi uvjeriti i posljednje kočničare da konačno usidre učinkovitu zaštitu klime i okoliša kao sastavni dio poljoprivrede. To je jedini način da dugoročno osiguramo opskrbu hranom”, kaže on.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP