Prati nas

Vijesti

Starenje i osjećaj sreće

Stariji Hrvati prednjače po nezadovoljstvu životom, na suprotnoj strani su Irci i Danci

Prema Eurostatovom istraživanju osjećaja zadovoljstva životom u trećoj životnoj dobi, Hrvati su u skupini najnezadovoljnijih. Neka druga istraživanja pokazuju da postoje regije Hrvatske su zadovoljnije od ostatka zemlje.

Objavljeno

|

Kako brinuti o starim roditeljima?
foto: Fabrizio Verrecchia/Unsplash

Iako nas zarana uče kako smo najsretniji u dvadesetima ili čak ranom đačkom dobu, čini se da sreća nije istoznačna mladosti. Naime, prema velikom istraživanju nacionalnog blagostanja provedenom u Ujedinjenom Kraljevstvu, ljudi su najsretniji između 65. i 79. godine života. Bila je to vijest koju su prenijeli gotovo svi mediji odbacujući diktat mladosti i dajući “službeno pravo” starijim osobama da budu sretne i zadovoljne svojim životima.

U sažetku tog izvješća objavljenog 2016. godine stoji da su podaci prikupljani čak tri godine te da je u istraživanju sudjelovalo više od 300.000 tisuća osoba. Najzanimljiviji naglasci izvješća kažu:

  • oni u dobi od 65 do 79 godina iskazivali su najviše prosječne razine osobnog blagostanja
  • ocjene zadovoljstva životom i sreće bile su najniže u prosjeku za one u dobi od 45 do 59 godina
  • ocjene blagostanja pale su među najstarijim dobnim skupinama (oni u dobi od 75 i više godina)
  • oni u dobi od 90 i više godina izvijestili su o većem zadovoljstvu životom i sreći u usporedbi s ljudima u srednjim godinama
  • prosječne ocjene anksioznosti porasle su tijekom ranih i srednjih godina, dosegnuvši vrhunac između 45. i 59. godine. Potom padaju i ostaju relativno nepromijenjene za osobe u dobi od 65 i više godina

Što je zapravo blagostanje?

Jednoglasno prihvaćene definicije nema, no postoji opće slaganje da dobrobit u najmanju ruku uključuje prisutnost pozitivnih emocija i raspoloženja (npr. zadovoljstvo i  sreća), odsutnost negativnih emocija (npr. depresije i tjeskobe), zadovoljstvo životom, ispunjenost i pozitivno funkcioniranje. Jednostavno rečeno, dobrobit se može opisati kao pozitivno prosuđivanje života i dobar osjećaj. Za svrhe javnog zdravlja, fizička dobrobit (npr. osjećati se vrlo zdravo i puno energije) također se smatra ključnim za opću dobrobit. Znanstvenici su do sada istraživali brojne aspekte blagostanja kao što su fizičko, ekonomsko, socijalno, razvojno, emocionalno, psihološko, životno…

Oglas

A kako stanovnici Hrvatske i Europske unije procjenjuju svoju sreću i svoje blagostanje, istražio je i usporedio Eurostat, statistički ured europske unije, 2017. i 2018. godine.

Sreća i zadovoljstvo životom u brojkama

Krajem 2017. istraživanje javnog mnijenja diljem EU-27 pokazalo je da niži udjeli starijih ljudi (u usporedbi s cjelokupnom odraslom populacijom u dobi od 15 ili više godina) smatraju da su sretni. Nadalje, niži udio starijih ljudi (od odrasle populacije općenito) smatra da su globalizacija ili imigracija dobre stvari.

No Eurostat se koncentrirao na gore spomenutu kategoriju zadovoljstva životom da bi se vidjelo kako građani Europske unije procjenjuju svoje život u cjelini. Kako stoji u objašnjenju, riječ je o širokoj refleksnoj procjeni koju osoba daje o svom životu, pri čemu pojam život obuhvaća sve sfere čovjekovog postojanja. Ispitivalo se kako se osobe osjećaju u trenutku ispitivanja kako bi se procijenila njihova razina zadovoljstva.

Što utječe na zadovoljstvo životom?

Prema znanstvenim izvorima, utjecaj na zadovoljstvo životom imaju: zdravlje, socijalno-ekonomski status i društveni odnosi, stresne situacije  te brojni drugi čimbenici. Događaji koji su obilježili život osobe utječu na njezino zadovoljstvo njime.

Iako je kvaliteta življenja povezana sa tjelesnim zdravljem, ne ovisi nužno o zdravstvenim faktorima. Neki stari ljudi procjenjuju svoj život kvalitetnim unatoč slabom zdravlju. Stoga osim zdravstvenih faktora važni su i faktori: samopoštovanje, kontrola nad vlastitim životom i dostojanstvo.

Rezultati Eurostatova istraživanja pokazuju da zadovoljstvo životom ima tendenciju pada u srednjim godinama kako se ljudi približavaju mirovini, kraju svoje radne karijere. U obzir treba uzeti da je to razdoblje u životu mnogih ljudi kada se moraju brinuti i na kraju suočiti sa smrću vlastitih roditelja. Nakon toga, zadovoljstvo životom ima tendenciju stabilizacije ili povećanja kod starijih osoba (barem do trenutka kada počnu slabiti ili patiti od invaliditeta ili kronične bolesti).

Mladi najčešće misle da su zadovoljni životom

U 2018. prosječna ocjena zadovoljstva životom, na ljestvici od 0 (nisko) do 10 (visoko), za cijelu odraslu populaciju EU-27 (u dobi od 16 godina ili više) bila je 7,3. Prosječno zadovoljstvo životom palo je s visokih 7,8 među osobama u dobi od 16 do 24 godine na 7,1 među osobama u dobi od 50 do 64 godine. Nakon toga je došlo do skromnog povećanja zadovoljstva životom za starije osobe (u dobi od 65 do 74 godine; 7,2), nakon čega je uslijedio daljnji pad na 6,9 među osobama u dobi od 75 ili više godina.

Dok je više od jedne trećine (34,8 posto) osoba u dobi od 16 do 24 godine izvijestilo o visokoj razini zadovoljstva, to je bio slučaj s nešto više od jedne petine osoba u dobi od 50 do 64 godine (21,9  posto) ili 65 do 74 godine (22,3 posto) i manje od jedne petine (18,7 posto) među onima u dobi od 75 ili više godina.

Među državama članicama EU-a, najviše razine zadovoljstva životom među starijim osobama zabilježene su u Irskoj, nordijskim državama članicama, Austriji i Nizozemskoj. Irska i Finska prijavile su najviše prosječne ocjene zadovoljstva životom među osobama u dobi od 50- 64 godine (oboje 8,1) i među onima u dobi od 65-74 godine (oboje 8,3), dok je Irska također imala drugu najveću prosječnu ocjenu životnog zadovoljstva među osobama u dobi od 75 godina ili više (8,0), odmah iza Danske (8,1). Za sve tri dobne skupine najniže prosječne ocjene zadovoljstva životom zabilježene su u Bugarskoj.

Kako dobiti mirovinu?
foto: Pixabay

Detaljnije od građanima Europske unije od 65 do 74 godine

Veći udio ljudi u ovoj dobnoj skupini u EU-27 izjasnio se da je vrlo zadovoljan svojim životom (22,3 posto) nego udio onih koji su imali nisku razinu zadovoljstva životom (19,2 posto), dok su preostale tri petine (58,5 posto) iskazale srednju razinu zadovoljstva životom. Na temelju ove tri razine zadovoljstva može se identificirati nekoliko skupina država članica.

U Bugarskoj, Litvi i Hrvatskoj veći udio ljudi u dobi od 65 do 74 godine imao je nisku razinu zadovoljstva životom nego što je imao srednju ili visoku razinu zadovoljstva, pri čemu apsolutna većina (65,8 posto) u Bugarskoj ima nisku razinu zadovoljstva životom.

Dobro je znati

Osobe starije životne dobi u Hrvatskoj, uključene u različite rekreativne tjelesne aktivnosti izražavaju veći stupanj zadovoljstva životom u odnosu na starije osobe koje nisu uključene u neke od rekreativnih tjelesnih aktivnosti (Lepan i Leutar, 2012).

Na drugoj su krajnosti bile Irska i Danska, gdje je veći udio ljudi u dobi od 65 do 74 godine imao visoku razinu zadovoljstva životom nego onih koji su imali nisku ili srednju razinu zadovoljstva, pri čemu apsolutna većina (53,1 posto) u Danskoj ima visoku razinu zadovoljstva životom. Relativna većina također je imala visoku razinu zadovoljstva životom u Norveškoj, a apsolutna većina u Švicarskoj (50,5 posto).

Između ove dvije skupine bile su 22 države članice, od kojih su sve imale barem relativnu većinu (a često i apsolutnu većinu) ljudi u dobi od 65 do 74 godine sa srednjom razinom zadovoljstva životom.

U 12 od njih, veći udio ljudi imao je nisku razinu zadovoljstva životom, najviše u Mađarskoj, Grčkoj i Portugalu. U preostalih 10 država članica, veći udio ljudi imao je visoku razinu zadovoljstva životom, najviše u Finskoj, Švedskoj, Austriji, Nizozemskoj i Luksemburgu. Isti je slučaj zabilježen i u tadašnjoj članici Europske unije – Ujedinjenom Kraljevstvu.

Detaljnije od građanima Europske unije starim 75 i više godina

Manji dio unutar ove skupine u EU-27 izjasnio se da je vrlo zadovoljan svojim životom (18,7 posto). Nešto više ljudi prijavilo je nisku razinu zadovoljstva životom (24,4 posto), dok je preostali udio (56,9 posto) izvijestio o srednjoj razini zadovoljstva. Ponovno se može identificirati nekoliko skupina država članica.

U Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Portugalu i Litvi, zamjetno je da je prema udjelima vodeći udio ljudi u dobi od 75 godina ili više imao nisku razinu zadovoljstva životom. Najnezadovoljniji su bili stari građani Bugarske (76,6 posto) i Hrvatske (57,0 posto)  koji su iskazali nisku razinu zadovoljstva životom.

Na drugoj je krajnosti bila Danska, gdje je vodeći udio ljudi u dobi od 75 godina ili više imao visoku razinu zadovoljstva životom (48,5 posto). Relativna većina također je imala visoku razinu zadovoljstva životom u Švicarskoj (49,1 posto).

Između ove dvije skupine bilo je 20 država članica, od kojih su sve imale barem relativnu većinu (a često i apsolutnu većinu) ljudi u dobi od 75 godina ili više sa srednjom razinom zadovoljstva životom.

U 10 od njih, relativno veći udio ljudi imao je nisku razinu zadovoljstva životom u Grčkoj, Latviji i Rumunjskoj. U preostalih 10 država članica, relativno veći udio ljudi imao je visoku razinu zadovoljstva životom u Irskoj, Finskoj i Švedskoj. To je također bio slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu i Norveškoj.

Različite regije u Hrvatskoj, različito zadovoljstvo životom

Rezultati usporedbe različitih parametara kvalitete življenja između stanovnika sjeverozapadne i ostalih dijelova Hrvatske pokazali su da su stanovnici Sjeverozapadne Hrvatske zadovoljniji svojim životom, zadovoljniji odnosima u obitelji i među prijateljima, osjećajem pripadnosti svojoj okolini i osjećajem sigurnosti u budućnosti. Također, u odnosu na ostale dijelove Hrvatske iskazali su više razine povjerenja u pravosuđe, policiju, školstvo, crkvu, zdravstvo i EU parlament. Ovakvi rezultati upućuju na zaključak da je općenita razina kvalitete življenja u nekim aspektima viša u Sjeverozapadnoj, nego u ostalim dijelovima Hrvatske.(Kaliterna-Lipovčan i Brajša-Žganec, 2017)

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.