Umirovljenici izbjegavaju prijaviti inozemne penzije, no straha od dvostrukog poreza ne treba biti

Trebaju li umirovljenici s mirovinama iz inozemstva strahovati od dodatnog oporezivanja istih? Naime, nekoliko naših čitatelja, pritisnuto brigom oko potencijalne politike novog ministra financija, javilo se u našu redakciju kako bi provjerili hoće li im stići dodatni porez na mirovinu koju su pošteno zaradili izvan granica Hrvatske.

Podsjetimo, Hrvatska još od 2012. godine pokušava uvesti red u oporezivanje inozemnih mirovina, a prve korake učinio je tadašnji ministar rada i socijalne skrbi Mirando Mrsić. Iako precizne statistike ne postoje, nekoliko procjena unatrag petnaestak godina kažu da u Hrvatskoj ima oko 150.000 umirovljenika koji primaju inozemne mirovine. Najviše je tu umirovljenika koji su radili u Njemačkoj, Austriji, Italiji, ali i državama nastalim na području bivše Jugoslavije.

Naši su se čitatelji tako prisjetili poziva Porezne uprave da prijave prihode još na početku tekuće godine pa ih zanima jesu li okasnili i hoće li ih stići kakva kazna. Naime, Porezna uprava je u poziv uključila i napomenu da će dobrovoljni prijavitelji inozemnih primitaka biti oslobođeni od kamata i prekršaja na nepravodobno plaćanje poreza i doprinosa te će se pri njihovom oporezivanju, bez obzira na razdoblje u kojem su primici ostvareni, primijeniti trenutno važeći propisi, a koji su znatno povoljniji.

Malo je vjerojatno da će novi ministar Marko Primorac mijenjati praksu u ovom području, a poreznici s kojima smo kontaktirali odreda kažu – mirovine iz inozemstva valja prijaviti. Pogotovo jer Republika Hrvatska ima s mnogim državama zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Prevedeno, većinom tih ugovora dogovoreno je da se mirovine oporezuju u državi rezidentnosti, a porez se negdje mora platiti.  

Što je to rezident?

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak rezident je je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Rezident je i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlena je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću. 

Prema odredbama Zakona o porezu na dobit rezidenti su pravne i fizičke osobe čije je sjedište upisano u sudski ili drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj ili kojima se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj. Rezidenti su i poduzetnici fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj čija je djelatnost upisana u registar ili upisnik.

Što umirovljenicima znače ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja?

Kako tumači Porezna uprava mirovine rezidenata Republike Hrvatske ostvarene u inozemstvu smatraju se primicima od nesamostalnog rada i oporezuju se na način koji je propisan za mirovine ostvarene u Hrvatskoj, osim ako postoji zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom koja umirovljeniku isplaćuje mirovinu. U tom slučaju je takav ugovor po pravnoj snazi iznad zakona i podjela ili davanje isključivog prava oporezivanje je njime točno uređena.

Riječ je o ugovorima koji se razlikuju i valja za svaku državu posebno provjeriti kako se oporezuju dohoci od nesamostalnog rada. No većina ih predviđa da pravo oporezivanja mirovina ima država rezidentnosti poreznog obveznika. To znači da ako je osoba hrvatski rezident, tada i Hrvatska ubire porez.

Popis država s kojima Hrvatska ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja: Albanija, Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Belgija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Čile, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Gruzija, Indija, Indonezija, Iran, Irska, Island, Italija, Izrael, Japan, Jordan, Južnoafrička Republika, Kanada, Katar, Kazahstan, Kina, Koreja, Kosovo, Kuvajt, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Makedonija, Malezija, Malta, Maroko, Mauricijus, Moldova, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Oman, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, San Marino, Sirija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turkmenistan, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ukrajina, Velika Britanija, Vijetnam.

Koji umirovljenici moraju prijaviti mirovinu?

Svi, izuzev dolje navedenih iznimaka, ako primaju mirovinu iz inozemstva. Bez obzira oporezuje li se ta mirovina ili ne, svi su obavezni podnijeti prijavu za upis u registar poreznih obveznika na obrascu RPO ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu (to mogu učiniti i njihovi opunomoćenici) u roku od osam dana od dana početka ostvarivanja primitaka. Uz obrazac RPO obvezni su priložiti i vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku (rješenje ili potvrda o mirovini, bankovni izvod za račun na koji je izvršena uplata mirovine i drugo), navodi Porezna uprava.

Umirovljenik mora izvaditi svoju poreznu karticu u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu ili putem portala e-Porezna da bi mogao pri obračunu predujma poreza u tijeku godine koristiti navedeni osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka.

Tko je izuzet iz prijave inozemne mirovine?

Prema istim ugovorima, Hrvatska nema pravo oporezivati mirovine iz Njemačke, Poljske, Sjeverne Makedonije, Luksemburga, Kine, Maroka, Mauricijusa, Omana i San Marina. Naša Porezna uprava neće ubirati porez ni na mirovine iz Belgije i Švedske, jer se prema ugovorima izuzimaju od oporezivanja. Prijavu nije potrebno podnositi.

U slučaju da umirovljenik u Hrvatskoj mora platiti porez na inozemnu mirovinu, kako to čini?

Umirovljenik će plaćati predujam poreza na temelju rješenja koje će mu izdati Porezna uprava i to do kraja mjeseca za tekući mjesec. Ako je utvrđeni mjesečni predujam poreza (i prireza) 100,00 ili manje kuna, tada će predujam plaćati tromjesečno.

Ako mu mirovina poraste za više od 20 posto, o tome mora izvijestiti Poreznu upravu do kraja siječnja za prošlu godinu, Isto se odnosi i na mirovine koje su pale za više od 20 posto. Sve to kako bi Porezna uprava mogla na vrijeme donijeti novo rješenje o visini poreza i prireza.

Ako se pak porez plaća u inozemstvu, umirovljeni rezident o ome mora pismeno izvijestiti Poreznu upravu najkasnije osam dana od prvog primitka mirovine. Uz to će morati mirovine prikazati i na godišnjem INO-DOH obrascu do kraja siječnja za prethodnu godinu. Tomu će priložiti i potvrdu o porezu kojega je platio u inozemstvu kako bi mu se za taj iznos umanjile obveze plaćanja poreza prema hrvatskim propisima.

Kako Porezna uprava provjerava je li netko rezident?

Način utvrđivanja rezidentnosti propisan je međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili Općim poreznim zakonom. Na temelju tih odredbi propisani su Obrazac TI​ i Obrazac TU​ u kojima se kroz postavljena pitanja utvrđuje rezidentnost. Osoba koja smatra da je rezident druge države, u Poreznu upravu dostavlja potvrdu o rezidentnosti iz te druge države. Iz potvrde je bitno vidjeti od kojeg datuma ta druga država smatra osobu svojim rezidentom.

Treba li prijavljivati invalidnine i invalidske mirovine?

Za primitke iz inozemstva, bez obzira radi li se o primicima od nesamostalnog rada (invalidska mirovina) ili o primicima koji se ne smatraju dohotkom (invalidnina ili odšteta), porezni obveznik je dužan nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO i vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku. Na temelju vjerodostojnih isprava nedvojbeno će se utvrditi radi li se o primitku od nesamostalnog rada koji je oporeziv (invalidska mirovina) ili o primitku koji se ne smatra dohotkom (invalidnina) te ovisno o tome će se provoditi po potrebi daljnji porezni postupci, doznajemo u Poreznoj upravi.

Plaćaju li umirovljenici porez na mirovine zarađene u Hrvatskoj?

Porez na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se na iznos mirovine (sastavni dio mirovine je i dodatak na mirovinu što se isplaćuje u skladu sa Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju) umanjen za eventualno uplaćene doprinose i osobni odbitak. Porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća se umanjen za 50% na obračunati iznos porezne obveze, kažu u Poreznoj upravi.

Mjesečni osobni odbitak umirovljenika je 4.000,00 kn. Osobni odbitak se može uvećavati, ovisno o životnim okolnostima (uzdržavani članovi obitelji, invaliditet poreznog obveznika ili uzdržavanih članova).  Porez na dohodak obračunava se na poreznu osnovicu po stopama​ od 20% odnosno 30% ovisno o visini oporezivog dijela mirovine i umanjuje za 50%.

Po osnovi obiteljskih mirovina što se isplaćuju djeci nakon smrti roditelja ne plaća se porez na dohodak, zaključuje Porezna.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.