Prati nas

Mozaik

Trendovi: Ljudi sve manje žele klasičan grob, a ispraćaji postaju sve skromniji

Objavljeno

|

Prednosti kremiranja
foto: Michael Pointner/Unsplash

Nijemci sve rjeđe žele tradicionalnu sahranu u lijesu, a sve popularnije je zakopavanje urni u šumama. Više od 50 posto ljudi bi urne s pepelom pokojnika najradije držalo kod kuće – ali to ne smiju, javlja Deutsche Welle.

Sa sve masovnijom pojavom istupanja Nijemca iz dviju velikih crkvenih zajednica u zemlji, smanjio se i udio crkvenih sahrana koji je sada manji od pola svih sahrana. Sve to utječe i na to da kultura sahranjivanja postane raznovrsnija.


U anketi koju je proveo Institut za istraživanje javnog mnijenja YouGov, po nalogu Njemačke novinske agencije dpa, ispostavilo se da uobičajene sahrane u zemlju više nisu najpoželjniji način na koji odrasli u Njemačkoj žele biti sahranjeni.

Istraživanje je pokazalo da samo 14 posto i dalje želi biti sahranjeno u klasičnom lijesu. S druge strane, 35 posto ispitanih je navelo kremaciju, 7 posto želi biti sahranjeno u moru, a 5 posto se izjasnilo za darovanje tijela u naučne svrhe. 13 posto je reklo da ih ne zanima kako će se s njihovim tijelom postupati nakon smrti.

Prema podacima Udruženja za pogrebnu kulturu Aeternitas u Königswinteru kod Bonna, u Njemačkoj je 1960. godine tek oko deset posto pokojnika bilo kremirano, dok je 1993. bila riječ o oko 33 posto. Danas se za kremiranje odlučuje čak više od 75 posto osoba.

Rasipati pepeo pokojnika
foto: Chris Arthur-Collins/ Unsplash

Popularnost kremiranja ima veze s drugačijom slikom čovjeka i vjerovanjem u napredak, čime je utjecaj glavnih religija očigledno postao sve manji: kršćanstvo, judaizam i islam tradicionalno zahtijevaju da se netaknuto tijelo sahrani u zemlju kako bi tijelo i duša mogli nastaviti živjeti ujedinjeni i u zagrobnom životu.

Sahranjivanje ispod drveća

Crkve i pogrebnici primjećuju dva suprotna trenda: s jedne strane, sve više je grobnih mjesta koja se lako održavaju, kao što su grobovi na travnjacima ili zidovi s urnama. Tradicija porodičnih grobnica, njegovana generacijama, očito postaje zastarjela. S druge strane, raste želja za individualno dizajniranim nadgrobnim spomenicima.

Istovremeno, nastavlja rasti i broj ukopa u šumama i ispod drveća. Helbach procjenjuje da trenutno u Njemačkoj postoji oko 250 šuma u kojima se sahranjuju posmrtni ostaci. Ukopavanje ispod drveća sada je moguće i na sve više javnih i crkvenih groblja.

Kada je riječ o tome kako postupiti s posmrtnim ostacima nakon sve popularnije kremacije, jasna većina je za liberalizaciju. 54 posto odraslih smatra da bi trebalo dozvoliti da se urne drže kod kuće – kao što se, primjerice, često može vidjeti u američkim filmovima. Žene (56 posto), istočni Nijemci (61 posto) te ljudi iz rastuće grupe nekonfesionalnih ljudi (63 posto) izrazili su se za ukidanje tradicionalne obveze sahranjivanja na službenim grobljima.

Sve skromnije sahrane

Zbog energetske krize i visokih cijena plina, krematoriji u Njemačkoj trenutno mijenjaju svoje prakse i više se oslanjaju na električne nego na plinske sustave. Prema podacima Udruženja za kvalitetu kremacijskih objekata, u Njemačkoj postoji oko 160 krematorija, od kojih su oko dvije trećine u općinskom vlasništvu, a jedna trećina su privatni.

Mirogoj (foto: Viktor Juric/Unsplash)

Oko 80 posto odraslih u Njemačkoj za sebe želi skromne sahrane. 21 posto kaže da uopće ne želi sahranu, 34 posto je željelo vrlo malu sahranu u najužem krugu. Samo 6 posto bi željelo da njihova sahrana bude “prilično velika”, s obitelji, prijateljima, poznanicima i kolegama, a “što veće” ceremonije želi samo 2 posto ispitanika.

U anketi je postavljeno i pitanje posvećuju li Nijemci na Dan Svih svetih ili Nedjelju mrtvih posebnu pažnju preminulima – primjerice obilaskom groblja ili nekim posebnim obilježavanjem i sjećanjem na pokojnike. Samo 32 posto je odgovorilo pozitivno. Većina njih je u starosnoj skupini 55 i više godina. 60 posto ispitanih reklo je da tokom tih dana neće poduzimali nikakve posebne komemorativne aktivnosti.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP