U Hrvatskoj raste broj stogodišnjaka. Što učiniti da im se pridružimo?

Doživjeti stotu? Zašto ne, ako možemo? Broj stogodišnjaka u Hrvatskoj raste. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) trend je jasan: u periodu od 2015. do 2019. godine broj stogodišnjaka kojima je isplaćivana mirovina kretao se oko stotinjak da bi se u 2020. godini taj broj gotovo udvostručio.

Dapače u kolovozu 2022. godine, izvijestio je HZMO, broj korisnika mirovina koji su imali sto ili više godina iznosio je 376. Pri tome valja uzeti u obzir da svi stogodišnjaci ne primaju mirovinu te da je njihov ukupan broj u Hrvatskoj moguće znatno veći.

Među onima koji su nedavno proslavili okrugli stoti rođendan je i Ana Banović iz Vinkovaca. Doznali smo tako da zbog slabe pokretljivosti živi u Obiteljskom domu Sunce. Slabo čuje, no odlično vidi pa i danas rado čita – bez naočala. Odgojila je kći i dva sina, a danas ima četvero unučadi i šestero praunučadi. Radila službeno nije, cijeli je život posvetila odgoju djece. A to je ono što danas zovemo neplaćenim radom. Ili neplaćenim reproduktivnim radom. 

Rođendani stogodišnjaka uvijek su prilika i za čestitanja političara pa su mediji u studenom prenijeli kako su joj, uz djecu iz lokalnog dječjeg vrtića, čestitati došli i i župan Vukovarsko – srijemske županije Damir Dekanić i gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić.

“Došli smo poželjeti sretan rođendan i unijeti malo veselja u uobičajene dane kakvi su u domovima, a ovdje vidimo i vrlo kvalitetan smještaj i ljubazno osoblje. Malo smo popričali sa slavljenicom o životu u Nijemcima, životu u Vinkovcima, mužu koji je umro odavno, unucima, praunucima… Jedno lijepo i ugodno iskustvo i dogovorili smo da se vidimo sljedeće godine za 101. rođendan, ponovno ovdje”, rekao je župan Dekanić. A to su želje koje i mi upućujemo gospođi Banović.

No, na stranu recepti za dugovječnost koje očekujemo od stogodišnjaka, a koji se uvijek svode na čašicu vina dnevno, izbjegavanje stresa, kefir i mediteransku prehranu, što doista pridonosi dugovječnosti? Što možemo i sami učiniti da bismo proslavili stoljeće življenja na ovoj planeti?

Pet zdravih navika

Održavanje pet zdravih navika (zdrava prehrana, redovita tjelovježba, održavanje zdrave tjelesne težine, ne pijenje previše alkohola i nepušenje) u odrasloj dobi može povećati očekivani životni vijek za više od desetljeća, utvrdili su znanstvenici Škole javnog zdravlja u Harvardu.

Ovo je istraživanje važno, jer Amerikanci imaju kraći prosječni životni vijek – 79,3 godine – od gotovo svih drugih zemalja s visokim dohotkom. SAD je 2018. godine, kada su objavljene prve konture ove studije, bio na 31. mjestu u svijetu po očekivanom životnom vijeku. Nova studija imala je za cilj kvantificirati koliko čimbenici zdravog načina života mogu produljiti dugovječnost u SAD-u.

I zato su znanstvenici pregledali 34 godine podataka prikupljenih od 78.865 žena i 27 godina podataka prikupljenih od 44.354 muškarca koji su sudjelovali u Studiji zdravlja medicinskih sestara i Studiji praćenja zdravstvenih radnika. Znanstvenici su promatrali kako pet čimbenika niskorizičnog načina života (nepušenje, nizak indeks tjelesne mase, najmanje 30 minuta ili više dnevno umjerene do snažne tjelesne aktivnosti, umjereni unos alkohola, i zdrava prehrana) mogu utjecati na smrtnost.

Rezultati istraživanja nedvosmisleno su pokazali da su žene i muškarci koji su vodili najzdraviji stil života imali 82 posto manju vjerojatnost da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti i 65 posto manju vjerojatnost da će umrijeti od raka u usporedbi s onima koji su vodili najnezdraviji stil života tijekom više od tri desetljeća koje je obuhvatilo ovo istraživanje.

Koliko ljudi u prosjeku žive?

Prema podacima Worldometra, prosječna globalna duljina ljudskog vijeka je 73,2 godine, pri čemu žene žive 75,6 godina, a muškarci 70,8 godina. No riječ je tek o prosjeku koji je obuhvatio 193 države. Najduže se živi u Hong Kongu (85,29), Japanu (85,03) i Makau (84,68). Najkraći životni vijek je u Centralnoafričkoj Republici (54,36), Čadu (55,17) i Lesotu (55,65). Hrvatska se s očekivane 79,02 godine nalazi na 48. mjestu. Slovenija je na 22. mjestu s 81,85 godina, a Srbija na 77. mjestu 76,47 godina.

Ima li ljudski vijek granicu?

Ako je pitati neke znanstvenike – ima. Kažu, odmah bismo trebali zaboraviti na snove o beskonačnom životu. Statističko istraživanje su proveli Jesson Einmahl  i John Einmahl sa Sveučilišta Tilsburg te Laurens de Haan s roterdamskog Sveučilišta Erasmus, a obuhvatilo je podatke 75.000 Nizozemaca koji su umrli u proteklih 30 godina. Zaključili su kako muškarci mogu najviše doživjeti 114,1 godinu, a žene 115,7 godina.

“U prosjeku, ljudi žive duže, ali najstariji među nama nisu bitno stariji u zadnjih 30 godina”, izjavio je Einmahl za AFP. “Dakle, strop se ne mijenja.”

Slično su zaključili i američki biolozi koji su poručili da stariji od 115 godina nećemo biti. Znanstvenik Jan Vijg je tada ustvrdio da je strop dosegnut u devedesetim godinama te da je gotovo nemoguće doživjeti 116. godina. “Trebate 10.000 svjetova poput naših kako bi jedna osoba doživjela 125 godina. A to su mizerne šanse”, rekao je za BBC.