Od srijede kreće prodaja narodnih obveznica, objavljene su prve računice zarade

Građani će moći upisivati državne obveznice od 22. veljače do 1. ožujka, a  minimalni ulog će biti 500 eura. Objavila je to Vlada RH uz prognozu kako se nada da će ovim potezom prikupiti milijardu eura.

Riječ je o ulaganju na dvije godine koje bi građanima omogućilo kvalitetan kamatni prinos veći od tri posto, što je isplativije od držanja novca u bankama. S druge strane, državi bi se pomoglo refinanciranje dijela postojećih obveza.

Kako je objasnio ministar financija Marko Primorac, ulagati u državne obveznice bi trebalo oni građani koji smatraju da je to dobro i kvalitetno. “Cilj je u što većoj mjeri uključiti građane te oživjeti tržište kapitala i vratiti građane na njega”, istaknuo je.

Iako je upis za građane besplatan, oni koji odluče prodati obveznicu prije isteka roka dospijeća od dvije godine , imat će određene administrativne troškove. Morat će i pronaći brokera koji će odraditi tu prodaju, pojasnio je ministar financija.

Koliko se može zaraditi?

Računicu je za RTL televiziju napravio matematičar Toni Milun uz pretpostavljeno ulaganje od 2.000 eura. “Ako je kamatna stopa 3%, a toliko je minimalna kamatna stopa što znači da može biti i viša, tada se u godini dana za uloženi novac zaradi 60 eura. U dvije godine za uloženih 2.000 eura dobit ćete 120 eura”, izračunao je prof. Milun.

Usporedio je to s oročenom štednjom, provjerio je, kamatne stope na oročenu štednju sad su 0,02%. “Oročimo li 2.000 eura za dvije godine dobit će se manje od eura, odnosno svega 80 centi”, izračunao je.

Koliko je sve to sigurno?

Stjepan Čuraj, državni tajnik Ministarstva financija, objašnjava za HRT da su državne obveznice nešto što se prvi put radi u Hrvatskoj i da to nije narodna obveznica u smislu samodoprinosa kao u bivšoj državi.

“Ovo je ulaganje u vrijednosne papire. Državne obveznice prije svega su namijenjene i omogućit ćemo da se primjene na sektor stanovništva, na engleskom bi to bilo retail bonds, retail kao maloprodaja. Ali naravno i financijskim institucijama odnosno investitorima”, rekao je Čuraj. Ističe da se u bankarskom sektoru takvo ulaganje zove bezrizično ulaganje: “Možemo reći da je tu rizik najmanji od svih financijskih ulaganja koja postoje”.