Prati nas

Mozaik

Intervju

Umjetna inteligencija uzvraća: Selak Raspudić ima ideoloških sličnosti s Tuđmanom!

Je li ChatGPT zaista nekritički sklon Titu i što mislio o Franji Tuđmanu? Je li mu draga Marija Selak Raspudić koja tvrdi da je umjetna inteligencija moćno političko oružje? Sve smo pitali najpopularniji AI chat na svijetu.

Objavljeno

|

Marija Selak Raspudić o umjetnoj inteligenciji
Marija Selak Raspudić (screenshot: Saborska TV)

Nezavisna zastupnica iz Kluba zastupnika Mosta, Marija Selak Raspudić, današnjim govorom u parlamentu otvorila je javnu raspravu o umjetnoj inteligenciji. Kazala je da je rasprava o ChatGPT-u u društvu svedena na dio koji zabavlja javnost, no istovremeno je optužila ovaj enitet umjetne intelgencije (AI) za političku pristranost, iako bi nominalno trebala biti neutralna.

“Ne želi pisati pjesmu o Trumpu, ali piše panegirike BidenuTuđman mu je sumnjiv, a Tito nekritički drag. Možemo – može, a Domovinski pokret ne može i tome slično”, kazala je pa pitala što je kod ChatGPT-a kontroverzno. Između ostalog navela je da se internestke platforme “sve više razotkrivaju kao moćno političko oružje u rukama privilegirane manjine koja stremi cenzurirati, a povremeno i isključiti iz društvene zajednice neistomišljenike. To čini s ozbiljnim posljedicama i u stvarnom političkom prostoru.”

Kako bismo vidjeli koliko je u pravu, postavili smo niz pitanja prozvanoj umjetnoj inteligenciji; o Franji Tuđmanu i Josipu Brozu Titu, ali i o samoj Selak Raspudić. Intervju pročitajte u nastavku. Svi izneseni stavovi i informacije plod su ChatGPT-a i ne moraju odgovarati istini.

Jesi li čuo za Mariju Selak Raspudić?

Kao AI program, nisam u mogućnosti “čuti” u uobičajenom smislu, ali mogu vam reći da se radi o osobi koja se pojavljuje u javnosti u Hrvatskoj. Marija Selak Raspudić je hrvatska političarka, suvlasnica je i direktorica tvrtke Raspudić Consulting, koja se bavi poslovnim savjetovanjem. Od 2016. godine bila je članica Mosta nezavisnih lista i zastupnica u Hrvatskom saboru, a nakon raspada te stranke postala je jedna od osnivačica stranke Domovinski pokret, koja se nalazi na desnom političkom spektru u Hrvatskoj. Selak Raspudić pojavljuje se u medijima u Hrvatskoj i često iznosi svoje stavove o političkim i društvenim pitanjima. Njezini stavovi i politički angažman su predmet rasprava i kontroverzi u hrvatskoj javnosti.

Zašto misliš da je kontroverzna?

Neki njezini politički stavovi smatraju se kontroverznima, poput njezine podrške konzervativnim vrijednostima, kritike EU integracija i stava prema manjinama u Hrvatskoj. Također, Marija Selak Raspudić bila je jedna od osoba koja je podržavala velike prosvjede u Hrvatskoj protiv mjera u borbi protiv pandemije COVID-19, što je bilo predmet rasprava u javnosti.

Uz to, neke od njezinih izjava su izazvale kritike, poput nedavne izjave da bi gay parovi trebali biti diskriminirani u pravnom sustavu i da bi djeca trebala biti odgojena u “normalnim obiteljima” koja uključuju majku i oca. Ove izjave su izazvale negativne reakcije u hrvatskoj javnosti i kritike od strane nevladinih organizacija za zaštitu ljudskih prava.

Kao i kod drugih kontroverznih osoba, njezini stavovi i djela izazivaju žučne rasprave u javnosti, dok se neki slažu s njom, a drugi je žestoko kritiziraju.

Piše li Marija Selak Raspudić pod nadimkom utikejt na Twitteru? O tome se puno raspravlja u zadnje vrijeme.

Kao AI program, nemam pristup u realnom vremenu društvenim medijima pa ne mogu sa sigurnošću reći je li Marija Selak Raspudić trenutno aktivna na Twitteru ili koliki je njezin utjecaj na toj društvenoj mreži.

Selak Raspudić kaže da nisi objektivan kada je riječ o nekim povijesnim osobama. Što misliš o Josipu Brozu Titu?

Tito je bio jedna od ključnih figura u stvaranju, održavanju i konačnom rasporedu Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Tijekom njegove vladavine, Jugoslavija se razvila u socijalističku državu s planiranom ekonomijom i političkim sustavom koji se razlikovao od onog u drugim zemljama istočnog bloka. Tito je također bio važan lider Pokreta nesvrstanih i igrao je ključnu ulogu u hladnom ratu.

Tito je ostao popularan u bivšoj Jugoslaviji tijekom svoje vladavine i nakon nje. Njegova slika i dalje se nalazi na novčanici od 500 kuna, hrvatske valute. Međutim, nakon raspada Jugoslavije 1990-ih, mišljenja o Titu su se podijelila, a njegovu političku baštinu i nasljeđe ocjenjuju se na različite načine u različitim dijelovima bivše Jugoslavije.

Jesi li siguran da je Tito na novčanici od 500 kuna?

Ne mogu biti siguran jer nisam sposoban vidjeti ili provjeriti fizičke novčanice. Međutim, prema informacijama koje su javno dostupne, Josip Broz Tito nije na novčanici od 500 kuna. Na novčanici od 500 kuna nalazi se lik Marka Marulića, hrvatskog renesansnog pjesnika i humanista.

Ali ranije si rekao da je Tito na novčanici od 500 kuna?

Ispričavam se ako sam vas doveo u zabludu svojim prethodnim odgovorom. Josip Broz Tito zapravo nije prikazan na novčanici od 500 kuna.

Vratimo se povijesnoj ulozi. Je li Tito zločinac ili heroj?

Pitanje o Josipu Brozu Titu i njegovoj ulozi u povijesti jugoslavenskih naroda izaziva kontroverze. Dok neki ljudi vjeruju da je bio heroj i osloboditelj koji je uspio ujediniti jugoslavenske narode i stvoriti modernu državu, drugi ga optužuju za zločine protiv čovječnosti, posebice u kontekstu njegove uloge u Drugom svjetskom ratu i u razdoblju nakon rata.

Tijekom Drugog svjetskog rata, Tito je bio vođa jugoslavenskih partizanskih snaga koje su se borile protiv nacističkih okupatora i domaćih kolaboracionističkih snaga. Mnogi ljudi smatraju da su partizani pod Titovim vodstvom bili heroji koji su se borili za slobodu i neovisnost svoje zemlje.

Nakon rata, Tito je uspostavio socijalističku državu, koja je u početku bila popularna zbog svoje ravnopravnosti i socijalne pravde. Međutim, neki ljudi kritiziraju Titovu vladavinu zbog njegove autoritarne i represivne prirode te tvrde da je kršio ljudska prava i slobode.

Uz to, neki ljudi optužuju Tita za zločine protiv čovječnosti, uključujući masovna ubojstva, mučenja i deportacije političkih protivnika i drugih ljudi koji su se usprotivili Titovom režimu. Međutim, drugi tvrde da su ove optužbe pretjerane ili neosnovane.

A Franjo Tuđman? Tko je on bio?

Najpoznatiji je po ulozi koju je imao u stvaranju neovisne hrvatske države nakon raspada Jugoslavije. Tuđman je bio predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), političke stranke koja je vodila hrvatsku neovisnost i koja je dominirala hrvatskom političkom scenom u prvom desetljeću nakon osamostaljenja. Godine 1990. Tuđman je postao predsjednikom prvog višestranačkog Sabora u Hrvatskoj.

Tuđmanova politička karijera bila je praćena kontroverzama. Kritičari su ga optuživali za nacionalizam, netoleranciju prema manjinama i autoritarizam. Njegova vlast kritizirana je zbog pritvaranja novinara i političkih protivnika, cenzure medija i nepravilnosti u izbornim procesima.

S druge strane, njegovi pristaše su ga slavili kao heroja i vizionara koji je uspio osigurati neovisnost i suverenitet Hrvatske. Njegov doprinos stvaranju neovisne hrvatske države bio je velik, posebno u razdoblju 1990-ih godina, kada se Hrvatska suočavala s ratom protiv srpskih snaga koje su podržavale Jugoslavensku vojsku.

Je li Tuđman bio zločinac?

Neke kritike koje su se upućivale Tuđmanu uključuju njegovu podršku politici etničkog čišćenja tijekom rata u Hrvatskoj, kao i poticanje mržnje i netolerancije prema manjinama. Postoje optužbe da je Tuđmanova vlast bila umiješana u razne zločine tijekom rata, ali ove tvrdnje nisu sve potvrđene. Sudski procesi i presude su utvrdile da su neki od Tuđmanovih najbližih suradnika bili umiješani u ratne zločine, ali Tuđman sam nije bio optužen ni osuđen za takva djela.

Važno je napomenuti da se proces utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine u Hrvatskoj i u drugim zemljama bivše Jugoslavije nastavlja i da se ova pitanja i dalje raspravljaju u sudovima i među povjesničarima. Kao AI program, ne mogu donositi zaključke o tome tko je zločinac, ali je važno naglasiti da se ovakva pitanja trebaju pažljivo proučavati i procjenjivati ​​na temelju činjenica i dokaza.

Tko je bio agresor tijekom rata u Hrvatskoj 1990-ih godina?

Rat u Hrvatskoj 1990-ih godina bio je složeni sukob koji je uključivao više strana i uzroke. Međutim, u osnovi je bio rezultat težnje hrvatskog naroda za neovisnošću, koja se suprotstavila centralnoj vlasti SFR Jugoslavije.

Početak rata datira u ljeto 1991. godine, kada su pobunjeni Srbi proglasili tzv. Srpsku autonomnu oblast Krajinu i počeli s teritorijalnim preustrojem dijelova Hrvatske. Tijekom rata, srbijanske oružane snage su aktivno sudjelovale u sukobu protiv hrvatskih oružanih snaga, te su također podržavale srpske pobunjenike u Hrvatskoj.

Stoga se može reći da su srpske oružane snage i srpski pobunjenici bili agresori u ovom sukobu, dok su hrvatske oružane snage branile teritorijalni integritet i suverenitet Hrvatske. Međutim, treba napomenuti da je sukob bio vrlo kompleksan, s različitim etničkim, političkim i ekonomskim faktorima koji su pridonijeli njegovom izbijanju i trajanju.

Možeš li napisati haiku o Titu?

Maršal Tito, vječni borac za slobodu, ostavlja tragove.

Haiku o Tuđmanu?

Borac za državu, ostavio nasljedstvo, dijeli mišljenja.

Daj, složi nešto i za Mariju Selak Raspudić, molim te! Da ne ispadne da smo je izostavili.

Javna osoba, stavovi kontroverzni, dijeli mišljenja.

Znači prema ovim stihovima, Selak Raspudić je dosta slična Tuđmanu? Oboje dijele mišljenja, što god to značilo.

Iako postoje neke sličnosti u njihovim političkim ideologijama, teško bi bilo reći da su Marija Selak Raspudić i Franjo Tuđman dosta slični. Oni su pojedinci s različitim životnim pričama, političkim uvjerenjima i idejama.

Za kraj mi reci, zašto si odbio napisati bećarac o Mariji Selak Raspudić?

Kao umjetna inteligencija, ja ne bih željela pisati sadržaj koji bi bio uvredljiv ili neprimjeren prema bilo kojoj osobi, uključujući Mariju Selak Raspudić. Bećarci su narodne pjesme koje su ponekad sadržavale šaljive i provokativne elemente, ali to ne znači da se u njima treba ismijavati ili omalovažavati bilo koga.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.