Vijesti
Bez zdravstvenog osiguranja ostaje čak 300.000 građana, HZZO objasnio što učiniti
Na udaru zakona sada će se naći iseljenici koji koriste hrvatsko zdravstvo, ali i svi oni koji u Hrvatskoj rade na crno pa im poslodavac ne uplaćuje doprinos za zdravstvo, niti to čini država kao nezaposlenim osobama.
Od 1. travnja na snagu je stupila zakonska odredba po kojoj svi osiguranici koji su promijenili status u obveznom zdravstvenom osiguranju temeljem kojeg su osigurani, moraju tu činjenicu dojaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) kako bi zadržali svoj status osiguranika.
Riječ je o odredbi koja HZZO-u omogućuje čišćenje evidencije osiguranih osoba od “fiktivnih” osiguranika. U toj su evidenciji, naime, danas i mnogi oni koji su otišli iz Hrvatske, zaposlili se u inozemstvu i zapravo više nemaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje. Prema procjenama zdravstvene administracije, radi se o brojci od čak 300.000 osiguranika, piše Novi list.
Tko se treba osobno javiti?
Novi zakon propisuje i obvezu osiguranicima da se osobno jave u HZZO ako su postali punoljetni, prekinuli radni odnos, ili pak odslužili vojni rok ili zatvorsku kaznu. U slučaju prijave na zavod za zapošljavanje takvo javljanje nije potrebno.
Osiguranike koji ne ispune svoju obvezu u propisanom roku, odnosno do kraja lipnja, te nakon toga jednom u svaka tri mjeseca, HZZO će odjaviti iz obveznog zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti, bez donošenja posebnog rješenja.
U potonjem slučaju, s obzirom na to da svi građani Hrvatske moraju imati obvezno zdravstveno osiguranje, osobe koje su ostale bez osiguranja dužne su se javiti najbližem područnom uredu HZZO-a i regulirati svoj status prema jednoj od zakonskih osnova osiguranja za koju u tom momentu ispunjavaju uvjete.
Na udaru radnici na crno
Na udaru zakona sada će se naći i svi oni koji u Hrvatskoj rade na crno pa im poslodavac ne uplaćuje doprinos za zdravstvo, niti to čini država kao nezaposlenim osobama. U HZZO-u nemaju računicu o tome kolika bi mogla biti ušteda za državni proračun kad se s popisa nezaposlenih osoba osiguranih u HZZO-u izbrišu svi oni koji nisu na birou.
Grubom računicom, kad bi se radilo o 300.000 ljudi za koje država plaća zdravstveni doprinos od 16,5 posto na iznos od, recimo, 5.000 kuna mjesečno, bila bi to za državni proračun godišnja ušteda od čak 2,7 milijardi kuna.
