Prati nas

Vijesti

Gdje smo i kamo idemo?

‘Hrvatska treba još duži radni vijek i veće stope doprinosa, mirovinski sustav je loš’

Nekoliko mirovinskih sustava koji danas dobro funkcioniraju – osobito Danska, Nizozemska i Švedska, s ukupnom ocjenom znatno ispod 3 – dijele jednu zajedničku stavku: odredili su smjer održivosti vrlo rano.

Objavljeno

|

Produljenje radnog vijeka
ilustracija: mj/mojevrijeme

Allianz je objavio drugo izdanje svojeg Izvješća o globalnim mirovinama u kojem je analizirano 75 mirovinskih sustava diljem svijeta služeći se vlastitim Allianzovim indeksom mirovina* (API).

Hrvatska je ispod prosjeka

S ukupnom ocjenom 3,7 hrvatski mirovinski sustav nalazi se u donjoj polovici. Slaba je utjeha da većina drugih zemalja u regiji ima vrlo slične rezultate; samo su baltičke države i Bugarska nešto bolje. Demografska prognoza sustava je i dalje pesimistična: omjer ovisnosti u starijoj dobi trebao bi porasti na 54,5 posto do 2050., što je jedan od najviših omjera u regiji, stoji u Izvješću.


Zbog toga su potrebne daljnje reforme. Za održivi mirovinski sustav potrebno je uzeti u obzir više stope doprinosa, ali i potencijalno produljenje radnog vijeka osiguranika. S obzirom na snažan drugi stup, mjere bi mogle biti usmjerene na treći stup (privatna štednja) i bolje mogućnosti zapošljavanja za starije zaposlenike, savjetuje Allianz.

I u mnogim drugim zemljama reforme su neophodne

Neponderiran ukupan rezultat za sve mirovinske studije uključene u izvješću iznosi 3,6, što je zadovoljavajući rezultat. U usporedbi s posljednjim izvješćem Allianza iz 2020. godine, to je tek malo poboljšanje jer se nakon pandemije, rata i energetske krize fiskalni prostor većine zemalja dodatno suzio. Potreba za mirovinskim reformama nije sporna, ali snažnu retoriku rijetko kada prati snažno djelovanje.

Samo je par zemalja, poput Francuske ili Kine, uspjelo znatno poboljšati svoj rezultat reformama. Francuska je primjer političke dvojbe takvih reformi jer one okreću uobičajenu političku ekonomiju naglavačke: Umjesto da danas dijele povlastice u zamjenu za kasnije namete, oni zahtijevaju namete danas kako bi izbjegli kasnije rezove, navodi Allianz.

Danska, Nizozemska i Švedska su primjeri dobrog sustava

Nekoliko mirovinskih sustava koji danas dobro funkcioniraju – osobito Danska, Nizozemska i Švedska, s ukupnom ocjenom znatno ispod 3 – dijele jednu zajedničku stavku: odredili su smjer održivosti vrlo rano, na vrijeme kad je demografska nestabilnost postala očigledna. Oni stoga mogu poslužiti kao model za mnoge zemlje u razvoju, koje i dalje imaju priliku stabilizirati svoje mirovinske sustave. U mnogim drugim zemljama, međutim, teško da će to biti moguće bez radikalnih reformi.

*Indeks se sastoji od tri stupa: Analiza osnovnih demografskih i fiskalnih uvjeta kao i određivanje održivosti (primjerice, razdoblja financiranja i doprinosa) te prikladnosti (primjerice, stupnja difuzije i razine mirovina) mirovinskog sustava. Razmatra se ukupno 40 parametara, s vrijednostima od 1 (vrlo dobro) do 7 (jako loše). U ponderiranom zbroju svih parametara ocjena dotičnog sustava stapa se u ukupnu ocjenu.

izvor: Allianz


 

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP