Prati nas

Vijesti

Diskriminacija

I ‘stare’ umirovljenice mogu dobiti majčinski dodatak, ovo je postupak

S pravom se umirovljenice umirovljene prije 2019. godine osjećaju diskriminirano pa pitaju zašto se ta nepravda oko majčinskog dodatka ne ispravi, a s tom temom bave se i umirovljeničke udruge.

Objavljeno

|

Kako dobiti majčinski dodatak?
ilustracija: S. Bura/mj

Mirovinskom reformom iz 2019. godine omogućena je “demografska mjera” od pripisivanja šest mjeseci dodatnog staža po rođenom ili posvojenom djetetu, što u konačnici utječe i na visinu mirovine. Konkretno, za svako dijete – umirovljenoj majci mirovina bi trebala biti oko dva posto veća.

No u samoj izvedbi učinjena je strašna nepravda starijim umirovljenicama jer ovo se pravo ne priznaje svim majkama nego samo onima koje su u mirovinu otišle u 2019. godini i kasnije.

S pravom se umirovljenice umirovljene prije 2019. godine osjećaju diskriminirano pa pitaju zašto se ta nepravda ne ispravi, a s tom temom bave se i umirovljeničke udruge. Kako nam je sugerirala jedna naša čitateljica, postoji način da i te majke ostvare takozvani majčinski dodatak, no put do njega nije nimalo lak, što smo i sami provjerili u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Naime, žene koje su se umirovile prije 1. 1. 2019. godine, a u međuvremenu su se zaposlile i ostvarile 12 mjeseci novog staža osiguranja, mogu zatražiti novi izračun mirovine. U tom novom izračunu će im se priznati i dodatni staž od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, ako su koristile pretežni dio rodiljnog dopusta.

Opet diskriminacija!

Dakako da ovakvo “rješenje” ne dokida, već otvora nove razine diskriminacije žena koje se zapravo dijele na one koje su umirovljene 2019. godine i kasnije, na one koje su umirovljene ranije ali su radile nakon toga te na one koje su umirovljene ranije ali nisu u mogućnosti raditi – iz bilo kojeg razloga.

Jedino pošteno rješenje bilo bi pokrenuti ponovni izračun mirovina za sve umirovljenice umirovljene prije 2019. godine, a koje imaju djecu. No to je velik posao za koji Vlada RH i HZMO, čini se, u ovom trenutku nisu spremni.

U nastavku donosimo cjelovit odgovor HZMO-a na naše pitanje.

Dodani staž institut je uveden Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 115/18 – ZID ZOMO) i primjenjuje se od 1. siječnja 2019. Dodani staž dodaje se, kako je zakonom propisano, stvarno ostvarenom mirovinskom stažu roditelju – majci ili posvojiteljici za određivanje visine mirovine u trajanju od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete.

Roditelju – majci ili posvojiteljci kojoj se u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti mirovina određuje kao osnovna mirovina, razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežit staž.

Kao što je navedeno, dodani staž dodaje se stvarno ostvarenom mirovinskom stažu, ali samo za određivanje visine mirovine, a ne i za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava na mirovinu, što znači da osiguranik mora, da bi stekao pravo na mirovinu, ostvariti zakonom propisan mirovinski staž, u koji ne ulazi dodani staž.

Dodani staž dodaje se roditelju – majci ili posvojiteljici. Iznimno, umjesto roditelju – majci ili posvojiteljici dodani staž može se dodati roditelju – ocu ili posvojitelju. To su slučajevi kada je otac ili posvojitelj djeteta koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta prema propisima kojima su uređene rodiljne i roditeljske potpore, a to je razdoblje nakon 70. dana od dana rođenja djeteta (znači nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta) do navršenih 6 mjeseci djetetova života.

HZMO je u skladu s odredbama ZID ZOMO-a s danom stupanja na snagu toga zakona za izračun mirovine korisnicima početo računati dodani staž. Nakon stupanja na snagu ZOMO-a, svim ranijim korisnicima mirovina kojima se nakon 1. siječnja 2019. određivala mirovina na temelju najmanje jedne godine staža ostvarenog nakon umirovljenja, u ukupan mirovinski staž za određivanje mirovine uzima se i dodani staž iz članka 32. a ZOMO-a, ali isto kako je navedeno, samo za izračun visine mirovine, a ne za uvjete za stjecanje prava na mirovinu.

Postupak za novo određivanje mirovine pokreće se na zahtjev korisnika mirovine po prestanku zaposlenja (nakon ostvarenih najmanje 12 mjeseci novog staža), a uz zahtjev je potrebno priložiti rodne listove djece.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.