Starijima od 50 godina u Hrvatskoj nije niti loše, ali niti posve dobro. Većina onih iznad 50 tako ima vlastitu nekretninu čime se ne mogu pohvaliti stariji koji žive u daleko bogatijim zemljama od Hrvatske, poput Nijemaca i Skandinavaca, piše Poslovni.hr.
Također, imaju vrlo bogatu i jaku socijalnu mrežu što doprinosi boljoj kvaliteti života te zdravstvenom i mentalnom zdravlju. Međutim, ekonomski, naši stariji, kao i ostatak nacije, stoji znatno lošije od razvijenih zemalja.
Pokazuju to podaci projekta SHARE – istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi, a koje istraživači sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u Hrvatskoj provode od 2015. te su do danas proveli četiri vala iscrpnih anketa među starijima od 50.
tekst se nastavlja ispod oglasa
Projektom SHARE, između ostalog, srušen je mit da stanovnici južne Europe žive zdravije zbog kvalitetnije mediteranske prehrane. “Socio-ekonomska situacija je ipak mnogo važniji čimbenik zdravstvenog stanja populacije, a po tom pitanju vidimo velike razlike između istoka i zapada, pa i sjevera i juga Europe”, ističe Šime Smolić, voditelj projekta SHARE Hrvatska te profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Smolić na predstavljanju rezultata projekta napominje da je njegov cilj razumjeti proces demografskog starenja, odnosno kako se starenje odražava na društvo te na socijalne, zdravstvene i mirovinske politike.
Najveći pak problemi s kojima se stariji suočavaju, osim s nedostatkom novca, su nedostatni kapaciteti dugotrajne zdravstvene skrbi. “Ovi se sustavi u svim postsocijalističkim zemljama tek razvijaju”, kaže Smolić dodajući da su razvijene zapadnoeuropske zemlje po ovom pitanju mnogo naprednije. Usto, deinstitucionalizacija, odnosno starenje kod kuće, sljedeći je bitan izazov na koji moramo obratiti pozornost jer će broj samačkih kućanstava znatno rasti.
tekst se nastavlja ispod oglasa
